Kurija župnog dvora

Kulturna dobra grada Zlatar

Na području grada Zlatar nalazi se 18 kulturnih dobara. 5 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 5 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 2 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, a 1 dobro pripada kategoriji sakralni/religijski predmeti.

Kulturna dobra općine Sveta Nedelja

Na području općine Sveta Nedelja nalazi se 15 kulturnih dobara. 6 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji glazbeni instrument, a 1 dobro pripada kategoriji znanje i vještine.

Kulturna dobra općine Goričan

Orgulje u crkvi sv. Leonarda Manje orgulje mehaničkog sistema s 9 registra, 1 manualom i pedalom djelo su J. Angstera iz Pečuha. Građene su oko 1888.god. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-d1. Kučište je komponirano s povišenim srednjim tornjem i dvije niže spojnice. S tri para pilastara fasada je podijeljena na pet polja sa …

Kulturna dobra općine Goričan Read More »

Kulturna dobra općine Sveti Ilija

Inventar crkve Svih Svetih Crkva je tipična sjevernohrvatska kapela iz 14. st., sa očuvanim četverostranim gotičkim svetištem presvođenim gotičkim križnim svodom. Crkva je pregrađivana tijekom 19. st., te je prizidan i toranj. Od očuvanog inventara treba spomenuti oltarnu palu. Lokacija: Beletinec Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st. Oznaka kulturnog dobra: Z-1498 …

Kulturna dobra općine Sveti Ilija Read More »

Kula Petra Zrinskog u Vrbovcu

Vodič kroz kulturnu baštinu grada Vrbovca

Grobnica obitelji d’Havlin i de Piennes Grobnica obitelji d’Havlin et de Piennes podignuta je 1912. godine na gradskom groblju u Vrbovcu na poticaj markiza de Piennesa, vlasnika vrbovečkog dvorca i posjeda. Konstruirana je od betona te obložena crnim granitom, uz primjenu arhitektonskih elemenata klasicizma.