kulturna dobra Osijek

Arhivsko gradivo Državnog arhiva u Osijeku kao cjelina za koju je Rješenjem Hrvatskog državnog arhiva od 16. rujna 2011. (klasa: UP-/I-612-06/11-27/06, ur. broj: 565-08/3-11-5) utvrđeno da ima svojstvo kulturnog dobra – sveukupno 1.530 arhivskih fondova i zbirki: – u ukupnoj količini od 7.996,50 dužnih metara, 816 zemljišnih karata, 763 mapa katastarskih karata i indikacijskih skica, […]

Riječ je o prostoru s dugotrajnim i složenom slikom naseljavanja tijekom prapovijesti, srednjeg i novog vijeka. Arheološko nalazište “Tvrđa – Gornji grad“ ukazuju na postojanje lokaliteta na kojem postoje prapovijesna, srednjovjekovna i novovjekovna faza naseljavanja i predstavlja kompleksnu cjelinu naseljavanja u svim povijesnim razdobljima. [adrotate group=”1″] Lokacija: Osijek Klasifikacija: arheološka baština Vrijeme nastanka: 1300 god.p.n.e.

Uvaženi osječki arhitekt, Ante Slaviček, 1911. godine projektirao je i izgradio osebujnu jednokatnicu secesijskog stila za Alexandra Baumgärtnera, trgovca šivaćih i ostalih strojeva. Zgrada ima tlocrt u obliku nepravilnog slova U s dužim južnim krakom. U vrijeme izgradnje u prizemlju su bile prostorije za trgovačko – obrtničke potrebe, a kat je bio namijenjen stanovanju. Danas

Stambeno poslovna katnica izgrađena 1903. godine svojom urbanističkom dispozicijom, veličinom i ljepotom nameće se ovom dijelu ulice kao tranzitne prometnice u 19. stoljeću. Projekt je naručio osječki trgovac Ivan Nossan kod uvaženog osječkog arhitekte Ante Slavičeka. U prizemlju su bile prostorije za dva lokala. Tlocrt prvog kata je nepravilnog pravokutnog oblika s polukružnim volumenom u

Jednokatna stambeno poslovna zgrada izgrađena je za Heinrich Füllera prema nacrtima Alois Flambacha iz 1866. godine. Ova zgrada zauzima važno mjesto iz razloga praćenja, njegovog opusa u Osijeku. Raspored prozora na pročelju, dekoracija, rizalitno istaknut središnji dio s kolnim ulazom daju zgradi reprezentativan izgled. Posebno je zanimljivo oblikovano pročelje dvorišta sa stupovima koji nose lukove

Sačuvani su projekti dvaju osječkih projektanata. Ranije datirane projekte potpisuje Julijo Löffler, a potječu iz 1906. Kasnijega datuma su projekti Ante Slavičeka, iz 1908. god. Svi su naslovljeni na istu vlasnicu, Olgu Lucić. Preinake koje u Löfflerov projekt unosi Ante Slaviček tiču se razlika u oblikovanju pročelja i unutrašnjeg rasporeda prostorija. Kuća Lucić je ugrađena

Jednokatna stambeno poslovna zgrada izgrađena 1860. godine je u historicističkom nizu Županijske ulice. Zgradu je vjerojatno projektirao graditelj Alois Flembach kao i većinu zgrada u Županijskoj ulici. Prizemlje je otvoreno dućanskim izlozima i portalima. Kat je razveden s devet prozorskih osi od kojih je jedan balkonski prozor. Tlocrtna dispozicija je u obliku nepravilnog, skračenog slova

Slobodnostojeća jednokatna zgrada Đačkog doma izgrađena je 1929. godine po projektima arhitekta Viktora Axmanna. Ispred zgrade s ulične strane nalazi se vrt odijeljen žičanom ogradom na niskom parapetu. Zgrada je nepravilne tlocrtne dispozicije. Ulaz u zgradu je s dvorišne strane. Zgrada Đačkog doma projektirao je suvremeno Viktor Axsmann u duhu novog klasicizma s jakim jonskim

Zgrada Učeničkog Doma „Hrvatskog Radiše“ izgrađena je prema projektima osječkog arhitekta Viktora Axmanna 1926. godine. Slobodnostojeća jednokatnica simetrične tlocrtne dispozicije. Prva zgrada u Osijeku izgrađena kao suvremeno boravište za učenike Obrtne škole po funkcionalnoj koncepciji i obradi pročelja sadrži opće prihvaćene likovne i estetske vrijednosti vremena u kome je nastala i čini sastavni dio vrijednog

Dvokatnu uglovnicu nepravilnog tlocrta izgradio je Ivan Kloda za Blanku Rohregger koja je upisana kao tadašnja vlasnica. Kuća je izgrađena 1941. godine, a uporabnu dozvolu je dobila 29. sječnja 1942. godine. Reminiscencija ranijih stilova je prisutna u dekorativnim detaljima doprozornika i potprozornika. Zgrada predstavlja jedan od boljih primjera stambene arhitekture 40-ih godina u gradu. Stilsko