Na području grada Supetar nalazi se 40 kulturnih dobara. 14 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 10 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 2 dobra pripadaju kategoriji muzejska građa, 2 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 2 dobra pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro …
Na području grada Drniš nalazi se 36 kulturnih dobara. 15 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 7 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 4 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 2 dobra pripadaju kategoriji ostalo, 2 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa, 1 dobro pripada …
Pred vama je najdetaljniji vodič kroz znamenitosti Orebića na poluotoku Pelješcu. Kulturno-povijesnu baštinu na području Orebića sačinjava 29 kulturnih dobara. 7 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 5 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 4 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 4 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 3 dobra …
Znamenitosti Orebića – najiscrpniji vodič kroz kulturno-povijesnu baštinu Read More »
Pred vama je najdetaljniji vodič kroz znamenitosti Pašmana. Kulturno-povijesnu baštinu na području Pašmana sačinjavaju 23 kulturna dobra. 6 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 6 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna …
Znamenitosti Pašmana – najiscrpniji vodič kroz kulturno-povijesnu baštinu Read More »
Crkva sv. Luke na groblju Nekadašnja župna crkva sagrađena je na ruševinama antičkoga građevnoga kompleksa. Prilikom posljednje obnove nakon 1995.g. prezentiran je romanički sloj, rekonstrukcijom polukružne apside i pripadajućeg joj luka.. Naos ima trotravejnu podjelu, presvođen gotičkim svodom poduprtim parom pojasnica. Na zapadnom pročelju u središnjoj osi nalazi se portal i iznad njega monofora ranogotičkih …
Arheološko nalazište Kegljuša kod zaselka Sučevići U predjelu zvanom Kosa koji se prostire južno od kanjona rijeke Zrmanje, između sela Mokro Polje i Pađene, nalazi se više desetaka prapovijesnih tumula i raznih suhozidnih struktura. Arheološka istraživanja predmetnih tumula do sada nisu provedena, ali se na temelju površinskih nalaza ulomaka keramike može reći da pripadaju razdoblju …
Crkva sv. Luke Župna crkva sv. Luke na Kamenmostu jednobrodna je građevina s kvadratnom apsidom i velikom preslicom na pročelju sagrađena na mjestu ranije crkve početkom 17. stoljeća. Donji dio građen je od stećaka, a gornji manjim klesanim kamenom. Crkva je u vrlo dobrom stanju. U posljednjih nekoliko godina je građevinski i statički sanirana, promijenjen …
Ruševine crkve sv. Andrije U mjestu Baćina na predjelu Sladinac, nalaze se ostaci ranokršćanske crkve bazilikalnog tipa, prema tradiciji posvećene sv. Andriji, a koja je bila dio većeg cemeterijalnog kompleksa, nastalog u sklopu djelovanja naronitanske biskupije. Crkva pripada tipu jednobrodne bazilike 6. stoljeća sa širokom potkovičastom apsidom, bočnim nadogradnjama, te konfesijom za pohranu relikvija. U …
Arheološko nalazište Ravnjaš Nalazi se oko 2,5 km sjeverozapadno od Nove Kapele. Prikupljenim površinskim nalazima te arheološkim istraživanjima koja se obavljaju od 2006. godine utvrđeno je da je riječ o većem nalazištu iz razdoblja sopotske kulture s očuvanim kulturnim slojem ispod humusa te jamsko – zemuničnim i nadzemnim objektima ukopanima u zdravicu. Pronađene su, također …
Inventar crkve sv. Proroka Ilije Inventar se sastoji od ikonostasa i nekoliko odvojenih ikona. Ikonostas je cjelovit i može se datirati na prijelaz iz 18. u 19. stoljeće. Predstavlja jedinstvenu cjelinu s određenim ikonografskim programom. Podijeljen je horizontalno u četiri dijela. U sklopu ikonostasa nalazi se i 9 (devet) ikona novijeg nastanka, koje nemaju odlike …
