Kulturna dobra općine Udbina
Na području općine Udbina nalazi se 11 kulturnih dobara. 8 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, a 3 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština.
Crkva Blažene Djevice Marije
Kulturna dobra općine Mali Bukovec
Orgulje u crkvi sv. Katarine Manje pneumatske orgulje s 8 registra, manualom i pedalom rad su tvrtke Rieger, njezin 1304. opus. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-d1. Ormar se bolje sačuvao, pročelje je dobro ritmizirano s povišenim i rizalitno izbočenim srednjim tornjem. Snažni, visoki pilastri uokviruju tri polja sa sviralama. Posebno su naglašeni pilastri
Kulturna dobra općine Voćin
Crkva sv. Georgija Pravoslavna crkva Sv. Georgija u Lisičinama je jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, izgrađena krajem 18.st. Građena je od lomljenog kamena i opeke, prežbukana i obojana. Zidni plašt je raščlanjen lezenama između kojih se nalaze prozori. Iznad pročelja uzdiže se dvokatni zvonik koji završava profiliranim vijencem, iznad kojeg je stješnjena “lukovica”, koja nosi
Kulturna dobra općine Veliko Trgovišće
Crkva Blažene Djevice Marije Jednobrodna građevina kasnobaroknih stilskih karakteristika, crkva Blažene Djevice Marije nalazi se na platou brijega u Strmcu, općina Veliko Trgovišće. Pravokutnog je tlocrta s užim svetištem zaključenim stiješnjenom apsidom, sakristijom smještenom uz bočni zapadni zid svetišta te zvonikom nad portalom. Inventar crkve potječe iz razdoblja od 15. do 19. st. U stijenu
Kulturna dobra općine Tribunj
Kuća Ferara Kuća je građena od kamena. Nad vratima i prozorima su barokne profilacije. Na strehi su kameni oluci s konzolama. Iznad balkonskih vrata nalazi se natpis uklesan na osmerokutnoj uokvirenoj kamenoj ploči. Natpis je radiran i teško čitljiv. Objekt se može datirati u kraj 17. stoljeća. Lokacija: Tribunj Klasifikacija: profana graditeljska baština Vrijeme nastanka:
Kulturna dobra općine Nova Kapela
Arheološko nalazište Ravnjaš Nalazi se oko 2,5 km sjeverozapadno od Nove Kapele. Prikupljenim površinskim nalazima te arheološkim istraživanjima koja se obavljaju od 2006. godine utvrđeno je da je riječ o većem nalazištu iz razdoblja sopotske kulture s očuvanim kulturnim slojem ispod humusa te jamsko – zemuničnim i nadzemnim objektima ukopanima u zdravicu. Pronađene su, također