Kulturnu baštinu Krka odnosno kulturno-povijesne znamenitosti grada Krka sačinjava 44 kulturna dobra. 19 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 7 dobara pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 4 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 2 dobra pripadaju kategoriji knjižnična građa, 1 dobro pripada kategoriji etnografska građa, 1 dobro pripada kategoriji glazbeni instrument, a 1 dobro pripada kategoriji običaji, obredi i svečanosti.
Ovo je iscrpan vodič kroz sve kulturno-povijesne znamenitosti grada Krka:
- Arheološki ostaci romaničke crkvice titulara sv. Sofije
- Arheološko načlazište antičke nekropole, ranokršćanske cemeterijalne i benediktinske opatijske crkve sv. Lovre s grobljanskim arealom
- Crkva Majke Božje od zdravlja
- Crkva sv. Dunata
- Crkva sv. Krševana
- Crkva sv. Kuzme i Damjana sa zvonikom
- Etnografska zbirka
- Etnografska zona
- Fond starih i rijetkih knjiga iz knjižnice Franjevačkog samostana Bezgrešnog začeća BDM na Glavotoku
- Franjevački samostanski kompleks sv. Franje Asiškog
- Inventar crkve i samostana sv. Franje Asiškog
- Inventar Franjevačkog samostana i crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije
- Inventar katedrale Uzašašća Marijina
- Inventar knjiga 15. i 16. st. iz knjižnice samostana sv. Franje Asiškog
- Inventar pokretnih kulturnih dobara crkve i samostana Uznesenja Blažene Djevice Marije
- Inventar sakralnih umjetnina Franjevačkog samostana i crkve Navještenja Marijina
- Kasnoantički gradski bedem u cjelini s međuprostorom i renesansnim bedemima, Vela placa 8
- Kaštel
- Kompleks Katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i crkve sv. Kvirina
- Krčki tanci, tradicijski plesovi otoka Krka
- Kulturno-povijesna cjelina naselja Kornić
- Kulturno-povijesna urbanistička cjelina grada Krka
- Orgulje u katedrali Uznesenja Marijina
- Podmorske arheološke zone
- Poliptih glavnog oltara u crkvi Navještenja Marijina
- Poliptih sv. Lucije iz crkve sv. Lucije
- Retabl “Pieta i Bog Otac” iz Franjevačkog samostana Navještenja Marijina
- Ruralna cjelina Linardići
- Ruralna cjelina naselja Brzac
- Ruralna kulturno-povijesna cjelina Milohnići
- Ruralna kulturno-povijesna cjelina naselja Lakmartin
- Samostan trećoredaca glagoljaša s crkvom sv. Marije od Bezgrešnog Začeća
- Šesterokutna kula
- Skulptura “Imago pietatis” iz Franjevačkog samostana Navještenja Marijina
- Slika “Bogorodica sa Djetetom” iz Franjevačkog samostana Navještenja Marijina
- Slika “Bogorodice s Djetetom” u Samostanu sv. Franje Asiškog
- Slika “Bogorodice s Djetetom, sv. Judom Tadejem i sv. Bartolom” iz Samostana Uznesenja Blažene Djevice Marije
- Slika “Isus nosi križ” iz Franjevačkog samostana Navještenja Marijina
- Slika “Raspeće” iz Franjevačkog samostana Navještenja Marijina
- Slika “Sv. Katarina i Sv. Marija Magdalena” iz Franjevačkog samostana Navještenja Marijina
- Slika “Večera u kući Šimuna Farizeja” u Samostanu Uznesenja Blažene djevice Marije
- Slika Bogorodica s Djetetom, malim sv. Ivanom Krstiteljem, anđelom i sv. Jurjem
- Slika”Bogorodica dojiteljica i sv. Matej Evanđelista”
- Srebrna pala iz katedrale Marijina Uznesenja
Arheološki ostaci romaničke crkvice titulara sv. Sofije
Crkvica se nalazi na prostoru grada Krka oko 3. km zapadno od povijesne jezgre na lokalitetu Kartec, u masliniku ograđenom suhozidnim gromačama. Pravilne je orijentacije, polukružne izbočene apside, dimenzija 8 x 5 metara. Ustanovljeno zidovlje očuvano je 30 do 80 cm. od nivoa okolnog terena, a njegova je tekstura uslojeni tek priklesani vapnenac. Na ovom su prostoru sačuvani arhitektonski ostaci crkvice sv. Sofije, datirane od 12. – 14. stoljeća.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 12. st. do 14. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4147
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište antičke nekropole, ranokršćanske cemeterijalne i benediktinske opatijske crkve sv. Lovre s grobljanskim arealom
Arheološki lokalitet poznat je od prve polovine prošlog stoljeća kada su u neposrednoj blizini, ustanovljeni te istraživani nalazi ranoantičke žarne nekropole. U drugoj polovini prošlog stoljeća obavljana su i sondažna arheološka istraživanja u arealu vile Šinigoj kojima su ustanovljeni i ostaci ranokršćanske, te srednjovjekovne crkve sv. Lovre za čije postojanje na ovoj lokaciji postoji niz pisanih i grafičkih vrela. Uzidani u okolno zidovlje i ekstrapolirani u okolišu posve zapuštene i derutne vile Šinigoj, uočeni su brojni fragmenti ranosrednjovjekovne sakralne i antičke (ranokršćanske) kamene plastike, danas djelimice u izložbi u prizemlju venecijanske kule krčkog kaštela, kuli sudnici – katedralnom zvoniku u istom kaštelu te monumentalnim arhitektonskih elemenata, stupovlja kolonade danas na trgu Kamplin.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: P-4442
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Crkva Majke Božje od zdravlja
Crkva Majke Božje od zdravlja, nekad posvećena sv. Mihovilu arkanđelu, pripadala je istoimenoj benediktinskoj opatiji. Smještena je uz gradske zidine, u sjeveroistočnom dijelu povijesne cjeline grada Krka. Ima tri lađe od kojih središnja završava polukružno opisanom apsidom, a pobočne ravnim začeljnim zidom. Izvorno su i pobočne lađe imale polukružno opisane apside. U sjevernom zidu sačuvala su se tri originalna romanička prozora. Od romaničkog zvonika u osi pročelja očuvani su prizemlje i prvi kat, dok je na mjesto uklonjenog drugog kata postavljen oktogonalni piramidalni krov. U unutrašnjosti su očuvani ostaci izvorne romaničke arhitektonske dekoracije
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 12. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-786
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Dunata
Crkva Sv. Donata nalazi se između Punta i Kornića na otoku Krku, a predstavnik je starohrvatskih crkvica sa centralnim križnim tlocrtom u obliku trolista s kupolom i trompama. Predstavlja rijedak primjerak arhitekture tog vremena na području sjevernog Jadrana. Nastala je na temeljima ranije antičke građevine građena od tesanog kamena. Izgradnja crkve datira iz druge polovice XII. stoljeća a povezuje se uz širenje graditeljskih utjecaja iz Zadra kada je početkom druge polovine XII. stoljeća osnovana Zadarska nadbiskupija kojoj je Krčka biskupija tada postala sufraganska. Neposredni okoliš crkve širi se kao potencijalni arheološki lokalitet i zbog zaštite vizura na ovo kulturno dobro.
Lokacija: Kornić
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 12. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-135
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Krševana
Crkva je podignuta u drugoj polovici XII. stoljeća u blizini Glavotoka i povezuje se uz širenje graditeljskih utjecaja iz Zadra kada je, početkom druge polovine XII. stoljeća, osnovana Zadarska nadbiskupija. Trolisnog je tlocrta, građena je užim i duguljastim tesancima i prekrivena škrilom. U unutrašnjosti se u podnožju kupole nad četiri ugla središnjeg prostora izdižu pilastri s profiliranim impostima (antička spolia). Nad njima se izdižu ukrižene pojasnice koje ojačavaju konstrukciju kupole. Pokraj crkve tlorisno se raspoznaju tragovi ostataka arhitekture rimske ladanjske vile ili srednjovjekovnih gradnji pa je crkva i prostor uokolo nje i arheološko nalazište.
Lokacija: Milohnići
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-5026
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Kuzme i Damjana sa zvonikom
Župna crkva jednobrodna je, pravilno orijentirana građevina križnoga tlorisa. Sudeći po glagoljskoj dataciji na prozorskom okviru, potječe iz konca XV. stoljeća (1497. g.). Pročelje je proviđeno renesansnim okulusom. Koncem XVI. ili početkom XVII. stoljeća podignuto je novo svetište. U razdoblju baroka uz pročelje crkve prigrađen je trijem trostrešnoga krovišta, a zatim i par pobočnih kapela. 1768. godine dovršen je samostojeći zvonik zidan klesancima i ukrašen baroknom arhitektonskom plastikom kordonskih vijenaca i balustrade bifora lože za zvona. Na prijelazu XIX. u XX. stoljeće na crkvenoj lađi su u duhu historicizma izvedeni novi, lučni prozorski otvori.
Lokacija: Poljica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2722
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Etnografska zbirka
Zbirka broji 201 tekstilni predmet etno značaja, nastao od pol. 18. do konca 19. st. Sastoji se od zbirke rubova koji svjedoče o najstarijem kulturnom sloju krčke kulturne baštine, zbirke kotiga, haljina od janjeće kože s runom, rijetkih nalaza, zbirke sukanja, nastalih u kućnoj radinosti od tkanina manufakturne proizvodnje i od temeljne tkanine predajnog porijekla, poznate na cijelom jadranskom području, tzv. badene, zbirke ženskih cipela i čarapa, danas izgubljenog tradicijskog materijala na području otoka Krka i dr. odjevnih detalja koji upotpunjuju etnografsku sliku Krka. Zbirka tkđ. sadrži cjelovit niz muških odjevala iz 19. st., istaknimo zagrnjaču, odjevni predmet kultne namjene.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: etnografska građa
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: RRI-8
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Etnografska zona
Etnozona poljica na zapadu otoka Krka obuhvaća naselja Poljica, Bajčići, Žgaljići, Nenadići i Brusići. Naselja otvorenoga tipa sastoje se od tradicijskih stambeno-gospodarskih sklopova. Glavne osobine pučkoga graditeljstva su kamena gradnja, vanjska stubišta, masivni dimnjaci, ognjišta u unutrašnjostima kuća, te ponegdje biljni pokrov na gospodarskim zgradama.
Lokacija: Poljica
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: RRI-0315-1972.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Fond starih i rijetkih knjiga iz knjižnice Franjevačkog samostana Bezgrešnog začeća BDM na Glavotoku
Samostanska Knjižnica izgrađivala se tijekom duge povijesti franjevaca trećoredaca, iako se prvi pisani dokumenti (inventari) o njoj, sačuvani u Samostanskom arhivu, datiraju s godinom 1855. Danas, prema postojećoj inventarnoj knjizi koju je izradio o. Nikola Gregov 1980-ih godina, broji 4.257 naslova (djela), odnosno 5.486 svezaka. Kako je u inventarnoj knjizi kao i na policama, novija građa izmiješana sa starom, za sada nemamo točan broj jedinica građe za koje se predmnijeva da imaju svojstvo kulturnog dobra. Pri uređenju Knjižnice krajem 1970-ih godina, izdvojena je periodika – 141 naslov (djelo) s 924 sveska (uključivo s godinom 1980.).
Prema podacima preuzetim iz knjige o. Nikole Gregova Školovanje u Provinciji franjevaca trećoredaca glagoljaša (Zagreb, 1990.), Knjižnica je posjedovala dvije inkunabule – hrvatski prvotisak Misal po zakonu Rimskoga dvora tiskan 1483. i knjigu Spovid općena tiskanu u Senju 1496., koje su “pohranjene u Provincijalnom arhivu u Zagrebu” (str. 124), kao i dvije senjske cinquecentine Naručnik plebanušev (1507.) i Korizemnjak fra Ruperta (1508.).
Prema istom izvoru, u samostanskoj Knjižnici, čuva se 14 cinquecentina, od kojih je najstarija iz 1510. (In septem psalmos poenitentiales expositio). Među njima je i jedna Croatica – Nauk karstjanski Aleksandra Komulovića (Rim, 1582). Nadalje, skupinu starijih hrvatskih knjiga (17., 18. i 19. st.) čini 85 jedinica, dok su u skupini glagolitica zastupljeni misali – Levakovićev, Paštrićev, Karamanov i Parčićev u više primjeraka, te brevijari – Levakovićev i Paštrićev. Značajniju skupinu čine i katekizmi iz 17. i 18. st. tiskani na latinskom, talijanskom i hrvatskom jeziku. Pri uređenju Knjižnice, izdvojena je periodika – 141 naslov s 924 sveska (uključivo s god. 1980.).
Od starije periodike, spominje se Zora dalmatinska (1844-.1849.) i prva godišta časopisa Civilta cattolica (1850.-1871.)
Lokacija: Brzac
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4840
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Franjevački samostanski kompleks sv. Franje Asiškog
Nalazi se na povišenoj zaravni sjevernoga vrha grada Krka i naliježu na sjeverne gradske zidine uz nekadašnja Gornja gradska vrata. Jednobrodna pravilno orijentirana samostanska crkva zaključena je pravokutnim svetištem, presvođenim križno-rebrastim svodom. Pretežita faza gradnje, vjerojatno realizirana početkom XIV. stoljeća, predstavlja najraniju sačuvanu ranogotičku realizaciju na području Kvarnera.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3106
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve i samostana sv. Franje Asiškog
Inventar obuhvaća umjetnine nastale u periodu od 13. do prve polovice 20. stoljeća. Najstariji predmeti su ugrađeni kameni reljefi, ploče i natpis. Osim uobičajenog repertoara venecijanskih oltara, zlatarskih predmeta, slika, kipova i pokućstva samostan posjeduje i umjetnine iznimne važnosti: pala glavnog oltara „Sacra conversacione“ Bernarda Licinia iz 1531. g., sliku „Bogorodica s Djetetom“ Vittorea Carpaccia, drugo desetljeće 16. st. te drveni polikromirani kip Bogorodice s Djetetom iz 16. st. i drvenu intarziranu propovjedaonicu iz 17. stoljeća.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 13. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2671
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar Franjevačkog samostana i crkve Bezgrešnog začeća Blažene Djevice Marije
Inventar obuhvaća umjetnine i predmete umjetničkog obrta nastale u periodu od 15. do 20. st. Budući da je samostan, uslijed nezaštićena položaja uz samo more, u više navrata pustošen do naših dana, sačuvao se tek manji broj izvorne opreme. Vrijedi izdvojiti: sliku Bogorodice s djetetom, Venecija, 15. st, sliku Bogorodice s djetetom i malim Ivanom Krstiteljem, Venecija, 16. st, tri slike na glavnom oltaru, Venecija, 16. st, oltar je djelo radionice Giuseppe Bissona, iz 18. st, nekoliko kvalitetnih baroknih slika iz samostana, od predmeta – sakristijski ormar iz 18. st. te intarzirani pisaći stol iz 19. st.
Lokacija: Brzac
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1958
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar katedrale Uzašašća Marijina
Inventar obuhvaća umjetnine nastale u periodu od 3. do prve polovice 20. stoljeća. Najistaknutije umjetnine ovog inventara su: srebrna, pozlaćena pala rad Paola Kolerija za kneza Ivana Frankopana iz 1477. g., dvije gotičke drvene skulpture „Sjedeće Bogorodice s djetetom“, slika „Mrtvi Krist među anđelima“ iz 16. stoljeća, rad Gianpietra Silvia, slike Christofora Tasce i Nicole Grassia, brojno liturgijsko posuđe, korska sjedala te crkveno ruho.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 3. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: RRI-158
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Inventar knjiga 15. i 16. st. iz knjižnice samostana sv. Franje Asiškog
Katalog obuhvaća tiskanu građu iz 15. i 16. stoljeća, odnosno jednu inkunabulu i četrdeset svezaka tiskanih u 16. stoljeću. Najzastupljeniji su primjerci na latinskom jeziku tiskani u Veneciji premda ima primjeraka na drugim jezicima i više vrsta pisama, tiskanih u raznim europskim tiskarskim središtima. Čitav fond knjižnice pa tako i ovaj najstariji i najvrjedniji dio, uglavnom je doniran od strane viđenijih učenih krčkih klerika.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 15. st. do 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3462
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar pokretnih kulturnih dobara crkve i samostana Uznesenja Blažene Djevice Marije
Inventar obuhvaća umjetnine (kiparstvo, slikarstvo, zlatarstvo, tekstil, knjige, primijenjena umjetnost, etnologija) nastela u periodu od 1. do prve polovice 20. stoljeća. Najistaknutije umjetnine ovog inventara su: kameni reljef arhanđela (12. st.), drveni kip „Bogorodice s djetetom“ (14. st.), drveni kip – kompozicija „Bogorodica od ružarija“ (17. st.), slike: „Bogorodica s Djetetom, sv. Bartolom i sv. Judom Tadejem“ (italokretski madoner, 16. st.), „Večera u kući Šimuna Farizeja“, Giovanno Agostino da Lodi (16. st.) i dr. Uz to inventar obuhvaća i primjerke namještaja iznimne vrijednosti.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2170
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar sakralnih umjetnina Franjevačkog samostana i crkve Navještenja Marijina
Inventar obuhvaća umjetnine i predmete umjetničkog obrta nastale u periodu XIII. do XIX. st. Ističu se drveni kip Imago Pietatis, XV. st., srebrni procesional, XV. st., poliptih oltara Navještenja Marijina, i pala Stigmatizacija sv. Franje Girolama da Santacroce, XVI. st., oslikana kožna tapeta, XVII. st, te drvene jaslice XVI. st.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 13. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1372
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kasnoantički gradski bedem u cjelini s međuprostorom i renesansnim bedemima, Vela placa 8
Istraženi i prezentirani arheološki lokalitet u zapadnom dijelu grada Krka zapadno od Vele Place sastoji se od konzerviranih preostataka nekoliko slojeva: kasno republikanskih, kasnoantičko-ranobizantskih zidina, djelimično zidanih od spolija, preostataka monumentalne ranoantičke arhitekture, sve u kontaktu s kasnosrednjovjekovnim i renesansnim gradskim zidinama.
Lokacija: Krk, Vela placa 8
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 4. st. do 5. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-830
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kaštel
Frankopanski kaštel dominira vizurama i dio je povijesne jezgre grada Krka.Sastoji se iz uglovnih kula povezanih zidinama sa stražarskim šetnicama, u unutrašnjosti je vodosprema.Današnji oblici formirani su u razdoblju kasnog srednjeg vijeka. Među kulama ističe se tzv. sudnica, pravokutna kula, građena je od masivnih, vrlo kvalitetnih klesanaca kao na crkvi Sv.Kvirina.Datirana je natpisom na luneti portala g.1191.Pretpostavka da je kula izvorno građena za toranj krčke katedrale, potom uklopljena u frankopanski kaštel, koji predstavlja kronološki slojevito skladno dijelo fortifikacijskog graditeljstva.Sačuvani su detalji karakterističnog arhitektonskog oblikovanja iz raznih vremena.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 12. god. do 15. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-131
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kompleks Katedrale Uznesenja Blažene Djevice Marije i crkve sv. Kvirina
Katedralni kompleks Uznesenja Blažene Djevice Marije i crkve sv. Kvirina smješten je u jugoistočnom dijelu Krka. U drugoj polovici XII. stoljeća ispred pročelja katedrale dograđena je dvoetažna crkva Sv. Kvirina, tipološki jednistvena na tlu Hrvatske.Trobrodna katedrala je kronološki i stilski izrazito slojevito kulturno dobro s kontinuitetom iz ranokršćanskog razdoblja na kojem se isprepliću srednjovjekovni graditeljski stilovi s intervencijama iz razdoblja renesanse i baroka. Dijelomično je građena od spolija. Posebno je značajno skulpturalno bogatstvo kapitela romaničkih stupova, plastični dekor stuba, renesansna propovjedaonica i gotičke pregradnje (Frankopanska kapela).
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 12. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-133
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Krčki tanci, tradicijski plesovi otoka Krka
Krčki tanci, tradicijski plesovi otoka Krka su plesovi koji se najviše plešu na otoku, u svim kaštelima i selima osim u samomu gradu Krku.
Na području pet kaštela-općina-kaptola hrvatski je puk kroz povijest razvijao svoju glazbenu i plesnu kulturu zadržavajući osobitosti koje su u osnovi zajedničke svim otočnim mjestima, ali je isto tako njegovao i obilježja kojima se pučani pojedinih mjesta međusobno razlikuju. Razlike plesnog stila nastale su kao posljedica migracija u prošlosti, osobito velikoga doseljenja na zapadni dio otoka, sredinom 15. stoljeća.
U svim otočnim mjestima glavni mjesni trgovi, place, mjesta su odvijanja očitih veselja.
Središnje osobe svih krčkih tanaca jesu sopci. Obrednost tanca ogleda se i u ulogama izvođača. Biti prvi tancur, toncur, tencur, voditi tanac znači imati poseban ugled i važnost u njemu.
Osnovna karakteristika svih krčkih tanaca, kao i tanaca širega kulturnog područja sjevernoga Jadrana jest prebiranje, prebír. Osim prebiranja za sve je tance tipično i kružno obilaženje prostora uz promjene smjera kretanja pred sopcima. Najčešće se obilazi u smjeru kretanja kazaljke na satu. Treći način prostornoga oblikovanja tanca jest plesanje u dva nasuprotna reda – muškarci nasuprot žena. Nositelji ovoga dobra stanovnici su otoka Krka, njegovih kaštela i sela, svih dobi i uzrasta koji prakticiraju i izvode tance.
Od 1935. godine na otoku se organizira Krčki festival folklora na kojem redovito nastupaju sve otočne folklorne skupine, kulturno-umjetničke udruge ili društva. Posebno zaslužno za očuvanje krčke glazbene i plesne tradicije te glagoljice koja je nerazdvojni dio kulturnoga života otoka je i Udruženje sopaca otoka Krka Katedre Čakavskog sabora sa sjedištem u Pinezićima.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: običaji, obredi i svečanosti
Oznaka kulturnog dobra: Z-5870
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna cjelina naselja Kornić
Etnozonu Kornić formiraju naselja Kornić, Lakmartin, Muraj i Brautovci sa širim ratarskim krajolikom kojim dominiraju suhozidne međe. Prostorni obrasci zaštićenog krajolika vezuju se uz antičko i srednjovjekovno razdoblje, a naselja se u današnjem obliku razvijaju u 17. i 18. st., nakon unutrašnjih migracija iz područja Ponikava u 15. st. i ranije.
Lokacija: Kornić
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 15. st. do 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5332
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna urbanistička cjelina grada Krka
Grad na jugozapadnoj obali istoimenog otoka. Zbog povoljnoga položaja luke, jedno je od najstarijih neprekidno naseljenih mjesta sjevernoga Jadrana. Temelj urbane osnove stvara se u rimskom razdoblju iz kojeg potječu ostaci zida i termi s mozaicima nad kojima je u 5. i 6. st. podignuta katedrala – ranokršćanska trobrodna bazilika, prva faza današnjeg katedralnog sklopa. Srednjovjekovni grad sačuvao je rimsku urbanističku osnovu, te obnovio i proširio rimske bedeme. Većim je dijelom sačuvan kasniji obrambeni pojas sa zidovima i bastionima koji grade Frankopani uz more početkom 15. st. kao i mletačka cilindrična kula uz knežev dvor te gradska vrata i zidovi iz 15. i 16. stoljeća.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Oznaka kulturnog dobra: Z-2684
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u katedrali Uznesenja Marijina
Orgulje u katedrali Uznesenja Marijina djelo su Gaetana Callida iz 1815. godine. Mehaničkog su sustava s jednim manualom i pedalom te 21 registrom. Opseg klavijature u manualu je C-g3, a u pedalu C-c1. iz arhivske se građe doznaje da su ih uređivali i pregrađivali u više navrata do 1929. g. većina originalnih svirala se sačuvala. Kućište je kubična oblika s jednim širokim otvorom za svirale. Prospekt je tretiran kao raskošan okvir slike. Ormar je ukrašen vijugavim bočnim volutama u finom crtežu lisnatih grančica i rokaja, isto kao i girlande i kartuše s natpisom IHTIS u sredini vijenca. U središtu je vijenca slika sv. Cecilije koja svira orgulje.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1815. god. do 1815. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1386
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Podmorske arheološke zone
Na području priobalnih voda otoka Krka 8 zona ima svojstvo podmorskog arheološkog nalazišta: zona od rta Vošćice do Njivica, obuhvaća uvalu Voz, Omišaljski zaljev, uvalu Sepen i Beli Kamik., zona od uvale Čavlena do Spene, zona od uvale Lončarica do rta Druženin, uključujući zaljev Soline, zona od rta Petrina do uvale Kostrejčica, zona od uvale Male Jane do uvale Mali Bok, zona od Krčkog zaljeva do Crikvene Punte, zona od priobalnih voda Bašćanske Drage do uvale Male Luke, zona priobalnih voda otoka Prvića od rta Stražica do hridi Njivice.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 5. st.
Oznaka kulturnog dobra: RRI-0177
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Poliptih glavnog oltara u crkvi Navještenja Marijina
Poliptih su izradili 1534/35. g. slikar Girolamo da Santa Croce, stolar Bartolomej, rezbar Sebastijan i zlatar Franjo Bragadin. U donjoj zoni smještena je predela sa četiri oslikana polja. Centralni dio četiri pozlaćena polustupa dijele u tri lučna otvora za pale, od kojih srednji dominira visinom, iznad bočnih nalazi se po jedan kvadratna oblika. Ukupno je devet slika, od kojih tri ulja na platnu i šest tempera na drvu. Stupove i vodoravne razdijelne vijence krasi plitko rezbareni biljni motiv. Vrh retabla čini zabat oblika niskog trokuta. Uprkos tvrdoći u detaljima cjelokupna kompozicija i crtež odaju nesumnjivo sve kvalitete ovog plodnog majstora prve polovice XVI stoljeća.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1534. god. do 1535. god.
Autor: slikar Girolamo da Santa Croce, stolar Bartolomej, rezbar Sebastijan i zlatar Franjo Bragadin
Oznaka kulturnog dobra: Z-5271
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Poliptih sv. Lucije iz crkve sv. Lucije
Poliptih je iz crkve sv. Lucije u Jurandvoru, drvo rezbareno, pozlaćeno, polikromirano, tempera na drvu, 146 x 170 cm, treće desetljeće 14. stoljeća, Paolo Veneziano. Sazdan je od šesnaest oslikanih zlatnih polja porazmještenih u tri po širini gotovo identične vertikale od kojih središnja nadvisuje bočne. Horizontalni raspored, izuzev centralnog i dominantnog prikaza svetice, također teče u tri niza. Donje dvije trećine posvećene su sv. Luciji (lik svetice i prizorima iz njena života), a u gornjoj su smješteni pojedinačni sveci pri vrhu lijeve (sv. Kvirin i sv. Ivan Krstitelj) i desne (sv. Andrija i sv. Gaudencije), te Raspeće flankirano Navještenjem na vrhu središnje vertikale.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 14. st.
Autor: Paolo Veneziano
Oznaka kulturnog dobra: Z-5277
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Retabl “Pieta i Bog Otac” iz Franjevačkog samostana Navještenja Marijina
Retabl, drvo, rezbareno, polikromirano, pozlaćeno, XVI st., slika Bog Otac, ulje na drvu, 22 x 81 cm, XVI st., slika Pieta, ulje na platnu 88 x 86 cm, XVII st. Plitki pilastri s jonskim polukapitelima podržavaju trokutasti zabat profiliranih bridova. Površina pilastara te poprečne grede u zoni predele i pod zabatom ispunjeni su reljefom lozice. U središnjem djelu je slika Pieta, a u zabatu slika Bog Otac. Starački lik Bogorodice s prepletom duboke tuge i smiraja u izrazu lica, oslonivši o grudi podržava glavu mrtvog Krista. Krupno mišićavo tijelo dijagonalno postavljeno u odnosu na Bogorodičin lik prikazano je do koljena.Bog Otac blago pognute glave širi ruke pogleda uprtog prema dole.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 16. st. do 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1378
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruralna cjelina Linardići
Postanak naselja Linardići veže se uz migraciju Hrvata i Vlaha s Velebita na područje otoka Krka, današnje Dubašnice i Poljica, u 15. st. Linardići su blago zbijeno naselje stočarsko-poljoprivrednog tipa što se očituje u sklopu okućnica sa stambenim i gospodarskim objektima zajedno. Kuće su kamene prizemnice ili katnice s gornjim stambenim i donjim gospodarskim prostorom, konobom. Pretežu kameni svodovi nad kojim je kameno stubište kuća. Stariji tip kuća ima drvenu platformu pri ulazu. Na zabatima kuća su istaci za krušnu peć. Nadovezuju se štalice građene od kamena u suho, mošune, s predprostorom za mužnju, magarom. Poljoprivredne objekte zastupaju kružni prostori za vršenje žita, gumna
Lokacija: Linardići
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5178
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruralna cjelina naselja Brzac
Postanak naselja Brzac veže se uz migraciju Hrvata i Vlaha s Velebita na područje otoka Krka, današnje Dubašnice i Poljica, u 15. st. Brzac je blago zbijeno naselje stočarsko-poljoprivrednog tipa što se očituje u sklopu okućnica sa stambenim i gospodarskim objektima zajedno. Kuće su kamene prizemnice ili katnice s gornjim stambenim i donjim gospodarskim prostorom, konobom. Pretežu kameni svodovi nad kojim je kameno stubište kuća. Stariji tip kuća ima drvenu platformu pri ulazu. Na zabatima kuća su istaci za krušnu peć. Nadovezuju se štalice građene od kamena u suho, mošune, s predprostorom za mužnju, magarom. Poljoprivredne objekte zastupaju kružni prostori za vršenje žita, gumna.
Lokacija: Brzac
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5303
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruralna kulturno-povijesna cjelina Milohnići
Postanak naselja Milohnići veže se uz migraciju Hrvata i Vlaha s Velebita na područje otoka Krka, današnje Dubašnice i Poljica, u 15. st. Milohnići su blago zbijeno naselje stočarsko-poljoprivrednog tipa što se očituje u sklopu okućnica sa stambenim i gospodarskim objektima zajedno. Kuće su kamene prizemnice ili katnice s gornjim stambenim i donjim gospodarskim prostorom, konobom. Pretežu kameni svodovi nad kojim je kameno stubište kuća. Stariji tip kuća ima drvenu platformu pri ulazu. Na zabatima kuća su istaci za krušnu peć. Nadovezuju se štalice građene od kamena u suho, mošune, s predprostorom za mužnju, magarom. Poljoprivredne objekte zastupaju kružni prostori za vršenje žita, gumna.
Lokacija: Milohnići
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5615
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruralna kulturno-povijesna cjelina naselja Lakmartin
Ruralna cjelina Lakmartin dio je šireg kulturnog kruga Kornića, ruralnog, prostora koje dokumentira pučko predajno lokalno tradicijsko graditeljstvo sa kućištima, okućnicama i gospodarskom organizacijom prostora u naselju i uz obradiva zemljišna područja u blizini pašnjaka. U jezgri naselja nalazi se barokna kapela Marijina Navještenja ili sv. Antuna Padovanskog sagrađena 1727. godine uz dozvolu dužda i biskupa i pomoću jedanaest obitelji ovoga kraja.
Lokacija: Kornić
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5333
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Samostan trećoredaca glagoljaša s crkvom sv. Marije od Bezgrešnog Začeća
Samostan franjevaca trećoredaca-glaogljaša s crkvom Blažene Djevice Marije od Bezgrešnog Začeća nalazi se u uvali Glavotok na jugozapadnoj obali otoka Krka. U sklopu samostana sačuvana je srednjovjekovna frankopanska kapela. Današnja jednobrodna crkva s pravokutnim svetištem šiljastog svoda izgrađena je početkom XVI. st.. a uokolo nje postupno se formirao samostan.
Lokacija: Brzac, Glavotok
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5024
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Šesterokutna kula
Šesterokutna kula nalazi se u jugozapadnom uglu krčkih gradskih zidina. Građena je početkom 15. st. od pravilno uslojenih klesanaca i očuvana je do polovice svoje originalne visine. Sa sjeverne i istočne strane kule pružaju se kraci gradskih zidina. Na vanjskoj strani zapadnog zida kao spolija uzidana je nadgrobna stela s naknadno uklesanim natpisom vjerojatno iz doba gradnje kule: ” AN(NO) D(OMI)NI MCCCCVII SEPTEMBR(I) DIE XV T(EM)P(O)R€ D(OMI)NI CO(M)IT(I) NICH(OLA) I.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-132
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Skulptura “Imago pietatis” iz Franjevačkog samostana Navještenja Marijina
Imago pietatis, drvo, rezbareno, polikromirano, pozlaćeno, 37 x 20 x 11 cm, XV st. Kip ispaćenog Krista prikazan do visine bokova. Poleđina je tek djelomično obrađena. Mirnoća izražaja, dostojanstvenost geste, visoki stupanj vještine modelacije ukazuje da je riječ o kvalitetnom renesansnom radu.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1373
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika “Bogorodica sa Djetetom” iz Franjevačkog samostana Navještenja Marijina
Slika Bogorodica s Djetetom, ulje na platnu, 151 x 121,5 cm, 17. st. U donjoj trećini platna dijagonalno postavljeno na ležaju od meke bijele tkanine leži usnulo Dijete. Marija ljupka mladolika lica sjedi uz njega, odjevena je u jarko crvenu haljinu i modri plašt, glave obavijene zlaćanim velom. Raširivši ruke vršcima prstiju podržavajući tkaninu pokriva Dijete. Prizor je smješten u interijer pod teškim zelenim zastorom iza kojeg se razabire baza snažna stupa, te olujom nošeni oblaci i uzvijorena stabla.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 17. st.
Autor: Željko Filipec
Carlo Maratta – slikar
Oznaka kulturnog dobra: Z-1376
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika “Bogorodice s Djetetom” u Samostanu sv. Franje Asiškog
Slika Bogorodice s Djetetom, tempera i ulje na drvu, 65 x 82 cm, Vittore Carpaccio, XVI st. Pred spuštenim tamnocrvenim svilenim zastorom, a iza sive mramorne grede sjedi Bogorodica ruku sklopljenih na molitvu, glave zakrenute u lijevo, spuštena pogleda. Odjevena je u svilenu tamnocrvenu haljinu pod prsima uhvaćenu zlatnim koncem. Glavu joj obavija bijela tkanina. Zaogrnuta je ogrtačem zlatne boje. Na njenom krilu, na punašnom i mekom svilenom zelenom jastuku, leži malo budno Dijete u povojima. Desnom ručicom podržava jabuku, a lijevu oslanja o bedro lijeve nožice. Na glavi tamnocrvena kapica pokriva kovrčavu zlaćanu kosicu. Straga se prostire šuma lovora i sivoplavo nebo sa sivim oblacima.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1500. god. do 1520. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1793
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika “Bogorodice s Djetetom, sv. Judom Tadejem i sv. Bartolom” iz Samostana Uznesenja Blažene Djevice Marije
Bogorodica s Djetetom i svecima, tempera na drvu, 82,5 x 117,5 x 3 cm, XVI st. Pred smeđim zastorom sjedi Bogorodica s Djetetom na desnoj ruci. Glave nagnute prema Djetetu, desnom rukom ga obujmljuje, lijevom mu tapša koljeno lijeve nožice. Odjevena je u tamnotirkiznu haljinu bogato nabranu pod prsima, te zaogrnuta crvenim maforionom, pod kojim na glavi izviruje prozračna bijela koprena. Dijete odjeveno u tamnotirkiznu haljinicu i ogrnuto crvenim plaštem svijetla naličja, lijevom rukom Blagoslivlja, u desnoj drži zlatnu kuglu. Lijevo od njih stoji sv. Juda Tadej, desno sv. Bartolomej. Straga se naslućuju planine, laguna, kameni grad s kulama i tornjevima, te usidreni jedrenjaci.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1500. god. do 1530. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1792
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika “Isus nosi križ” iz Franjevačkog samostana Navještenja Marijina
Slika Isus nosi križ, grisaille na drvu, 125 x 45 cm, 17. st. Središnjim dijelom dominira stojeći lik Krista u desnom profilu. Pognut teretom križa kojeg s obje ruke podržava na lijevom ramenu, zakoračivši lijevom nogom, osvrće se u desno prema mladiću koji ga iz pozadine udara bičem. Straga desno i gore razabiru se noge magarca, te stariji muškarac s turbanom koji tužna lica, nagnuvši glavu i kršeći ruke zaprepašteno promatra prizor.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 16. st. do 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1377
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika “Raspeće” iz Franjevačkog samostana Navještenja Marijina
Slika Raspeće, ulje na drvu, 56 x 35 cm, 17. st. Iz tamne pozadine izranja bočnim svijetlom obasjani krupni mišićavi lik Raspetoga. Ruke su postavljene u vis, glava je klonula prema desnom ramenu, noge su prikucane jednim čavlom. Obgrlivši križ rukama spuštene glave kleči na tlu Marija Magdalena. Lijevo stoji Bogorodica kršeći ruke, pogleda uprtog u Krista. Desno stoji krupni izduljeni, mladoliki sv. Ivan. Straga lijevo razabiru se obrisi osvijetljena grada.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1374
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika “Sv. Katarina i Sv. Marija Magdalena” iz Franjevačkog samostana Navještenja Marijina
Slika Sv. Marije Magdalene i Sv. Katarine, ulje na drvu, 78 x 39 cm, Girolamo da Santacroce, XVI. st. Na zemljanu tlu tijesno jedna uz drugu stoje mladolike svetice, lijevo sprijeda Sv. Katarina, desno Sv. Marija Magdalena. U pozadini se prostire niski stjenoviti pejzaž. Na vedrom nebu u visini glava teče niz bijelih oblaka.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 16. st.
Autor: Girolamo di Santacroce – majstor
Oznaka kulturnog dobra: Z-1375
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika “Večera u kući Šimuna Farizeja” u Samostanu Uznesenja Blažene djevice Marije
Slika Večera u kući Šimuna Farizeja, tempera na drvu, 22 x 130 cm, Giovanni Agostino da Lodi, XVI st. Za dugim stolom prekrivenim bijelom stolnjakom na kojem je upravo poslužena večera sjedi u sredini Krist okružen apostolima. Uz Krista s desna sjedi žena (odjevena kao redovnica), a izdvojeno s druge strane stola Juda, Šimun Gubavac, te još jedan nepoznati muški lik. Bočno stoje po dva sveca biskupa. Straga se niže cijelo mnoštvo stojećih likova slugu i gostiju. Neposredno nad Kristom stoji sv. Marija Magdalena i izlijeva mu na glavu pomast. Pozadina prizora je tamna i neutralna. Na stolnjaku u sredini razabiru se slova EPIFANIJA IN DOMO SYMONIS LEPROSIS.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1500. god. do 1550. god.
Autor: Giovanni Agostino da Lodi
Oznaka kulturnog dobra: Z-1791
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika Bogorodica s Djetetom, malim sv. Ivanom Krstiteljem, anđelom i sv. Jurjem
Slika Bogorodice s Djetetom, malim sv. Ivanom Krstiteljem, anđelom i sv. Jurjem (ulje na platnu, 94 x 133 cm, nepoznat autor, Italija, 16. stoljeće) dio je inventara samostana časnih sestara benediktinki u gradu Krku.
U prvome planu, u središnjoj vertikalnoj osi, sjedi Bogorodica s Djetetom u krilu. Dijete je nago, obavijeno tek prozirnom koprenom, posjednuto na mekom svilenom jastuku na majčinoj desnoj nozi. Oboje prisnim i nježnim gestama ukazuju na prikaz trenutka netom prekinutoga dojenja. Uz njih s desne strane stoji sv. Juraj, okrenut leđima i glave u „tričetvrt“ profilu, a s lijeve zbijena mala grupa dječjih likova anđela, sv. Ivana Krstitelja i janjeta. Prizor je smješten pred zeleni zastor. Razgrnut u lijevom uglu, otvara pogled na prozor i pejsaž s antičkim ruševinama i plavetnim nebom prepunim sumornih oblaka. Uz sv. Jurja, u prednjem donjem desnom uglu nazire se glava zmaja. Zgusnuta kompozicija krupnih dvotrećinskih likova izvučenih u prednji plan, sugestija interijera, toplo meko svjetlo koje dopire slijeva, a i sam motiv dojenja, promatrača uvode u intimno ozračje, koje bi moglo sugerirati da je izvorna namjena slike bila za privatnu pobožnost. Riječ je o kvalitetnoj umjetnini, po svemu sudeći nastaloj sredinom 16. stoljeća, za sada nepoznata talijanskog autora.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5915
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika”Bogorodica dojiteljica i sv. Matej Evanđelista”
Slika Bogorodica dojiteljica i sv. Matej Evanđelista, ulje na platnu, 85 x 155 cm, XVII st. U desnom uglu slike, u prvom planu, na ležaju od mekih tkanina, leži mali goli Krist. Nad njim stoji Marija obnaženih grudi, glave u profilu okrenute u desno, desnom rukom pridržava lijevu dojku, a lijevom podiže tkaninu pod Kristovom glavicom. Lijevo od Marije, u pozadini, stoji proćelav i bradat Sv. Matej Evanđelista, pred njim se nalazi stalak s rastvorenom knjigom, te promatrajući Krista bilježi pisaljkom. Pred stalkom, sasvim lijevo stoji dječak, te podignutim rukama podržava stalak. Za razliku od pastelnih tonova inkarnata, odjeće i ležaja, pozadina slike je posve tamna i neutralna.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Oznaka kulturnog dobra: Z-846
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Srebrna pala iz katedrale Marijina Uznesenja
Pala iz katedrale u Krku je iz iskucanog srebra pribijenog na drvenu podlogu, 125 x 290 cm. Vodoravno je podijeljena u dva polja. Središnji prikaz gornjeg polja je Assunta s Djetetom u naručju, a donjeg Krunjenje. Bočno se simetrično nižu po tri anđela, te pet svetačkih likova, međusobno odijeljenih stupićima. Na pali je natpis HOCOPUS FECIT FIERI IULIUS I.R.I.S. ET POTENS DNUS IOANNES DE FRANGIPANIBUS, VEGLAE ET INSULAE DOMINUS, SEGNAE MODRUSSIAEQUE COMES. P. MANUS MAGISTRI KOLERIJ FACTUM FUIT ANNO DNI 1477. Zabilježena je i godina popravka pale 1742.
Lokacija: Krk
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1477. god.
Autor: Paulus Koleri
Oznaka kulturnog dobra: Z-5266
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Rijeci
Kontakt adresa KO: Užarska 26, 51000 Rijeka
Telefon: 051/ 311-300
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska