Hrvatska

Vlasnici Dragutin i Marija Zimmer naručuju kod Ante Slavičeka projekt za visoku prizemnicu s mansardnim krovom. Neke je dijelove projekta potpisao Julije Löffler. Gradnju je izvelo građevinsko poduzeće Piry i Pelzer. Datum izgradnje kuće je između 1923. i 1925. godine. Kuća je slobodno stojeća vila s okućnicom i kovanom ogradom. Slaviček daje veliku pažnju obradi […]

Vila Nikole Klira izgrađena je u rezidencijalnom dijelu grada prema projektima osječkog arhitekta Viktora Axmanna 1927. Slobodnostojeća vila nepravilne tlocrtne dispozicije. Slobodna organizacija tlocrta ostvaruje intimni romantični karakter vile za stanovanje i odmor. Romantična osebujnost vile ogleda se u izbalansiranom ulazu i bočnom tornju, a formalnost secesijskog određenja evidentna je u slobodnom tlocrtu i asimetričnom

Tlocrtna dispozicija zgrade je u obliku skraćenog, nepravilnog slova H s natkrivenim ulaznim trijemom na južnoj strani. Strogi i autoritativan izgled zgrade jasno otkriva njegovu utilitarnu javnu namjenu. Princip neoklasicističkog i monumentalnog oblikovanja Jovana Korke ovdje je primijenjen u novom modernom ruhu. Zgradu odlikuje čistoća geometrijskih površina. Zgrada Burze je oblikovana u duhu modernog senzibiliteta

Slobodnostojeća jednokatnica pravokutne tlocrtne osnove smještena je u nizu vila okruženih vrtovima u Keršovanijevoj ulici u Osijeku. Izgrađena je 1937. g. prema projektu arhitekte Vladimira Potočnjaka, a radove su izveli ing. V. Aksmanović (V. Axmann) iz Osijeka i ing. Spiller i Kastl iz Zagreba. Građena je prema narudžbi dr. Branka Muačevića kao obiteljska kuća s

Slobodnostojeća jednokatna vila obitelji Kate Hoffman podignuta je u rezidencijalnom dijelu grada. Ispred zgrade je predvrt s ogradom. Vila ima nepravilnu tlocrtnu dispoziciju uvjetovanu prostorom isturenog stepeništa iznad kojeg je balkon prvog kata. Pročelja su čista s uvučenim prozorima u plohu zida. Zgrada je izgrađena u duhu moderne, 1935. po nacrtima arhitekta Viktora Axmanna. Življu

Vlasnik parcele, Emil Vančura, od arhitekta Vladoja Aksmanoviča 1941. naručuje projekt za najamnu stambenu dvokatnicu. Kuća je ugrađena dvokatnica visokoga prizemlja. Nepravilnoga je U tlocrta. Raščlanjena je sa četiri prozorske osi unutar kojih su smještena ulazna vrata.Unutar druge i četvrte osi nalaze se balkoni prvoga i drugoga kata. Iako građena u stilu moderne, kuća Vančura

Vilim pl. Guttmann gradi 1895. godine uskotračnu željeznicu od Osijeka do Belišća. Koja je puštena u promet 1900. godine, a 1908. godine izgrađena je željeznička postaja (Guttmannova stanica). Jednokatna samostojeća (danas stambeno-poslovna) zgrada izgrađena je kao kolodvorska zgrada Guttmannove željeznice. Zgrada je građena od crvene fasadne opeke. Gradnja se odlikuje sigurnim osjećajem za proporciju i

Reprezentativnu dvokatnu zgradu, projektirao je Ivan Eduard Domes 1904. – 1905. godine za hotelsku namjenu. Pročelje kasnog historicizma oblikovano je neobaroknim izrazom. Reprezentativnost same zgrade očituje se i u oblikovanju unutrašnjeg prostora koji je u prizemlju imao kasno historicističku kavanu s ljetnim vrtom, secesijsku kino dvoranu. Arhitektonska vrijednost zgrade je u proporcijama, ritmu masa i

Nacrte za dvokatnu palaču Gradske štedionice izradili su 1930. godine arhitekt Alfred Albini iz Zagreba i Ivan Domes, ovlašteni graditelj iz Osijeka. Zgrada izvanredno komunicira sa svojom okolinom, arhitektonski i urbanistički. Uvažavanjem ambijenta u koji ulazi i funkcionalnim ustrojem cijele zgrade Albini je ostvario vrijedno djelo hrvatske moderne arhitekture između dva svjetska rata. Tijekom godina

Pučka škola u Gornjem gradu (Jägerova škola – danas Filozofski fakultet Jägerova 9) izgrađena je 1897. godine prema projektu arhitekta Maura Karla Hinterägera iz Beča. Dvokatna slobodnostojeća zgrada izgrađena je u mirnoj ulici u neposrednoj blizini centra Gornjeg grada. Školu od ulice dijeli predvrt ograđen pletenom željeznom ukrasnom ogradom na niskom zidanom parapetu. Arhitektura eklekticizma