Hrvatska

Jednokatna stambeno poslovna zgrada izgrađena 1860. godine je u historicističkom nizu Županijske ulice. Zgradu je vjerojatno projektirao graditelj Alois Flembach kao i većinu zgrada u Županijskoj ulici. Prizemlje je otvoreno dućanskim izlozima i portalima. Kat je razveden s devet prozorskih osi od kojih je jedan balkonski prozor. Tlocrtna dispozicija je u obliku nepravilnog, skračenog slova […]

Slobodnostojeća jednokatna zgrada Đačkog doma izgrađena je 1929. godine po projektima arhitekta Viktora Axmanna. Ispred zgrade s ulične strane nalazi se vrt odijeljen žičanom ogradom na niskom parapetu. Zgrada je nepravilne tlocrtne dispozicije. Ulaz u zgradu je s dvorišne strane. Zgrada Đačkog doma projektirao je suvremeno Viktor Axsmann u duhu novog klasicizma s jakim jonskim

Zgrada Učeničkog Doma „Hrvatskog Radiše“ izgrađena je prema projektima osječkog arhitekta Viktora Axmanna 1926. godine. Slobodnostojeća jednokatnica simetrične tlocrtne dispozicije. Prva zgrada u Osijeku izgrađena kao suvremeno boravište za učenike Obrtne škole po funkcionalnoj koncepciji i obradi pročelja sadrži opće prihvaćene likovne i estetske vrijednosti vremena u kome je nastala i čini sastavni dio vrijednog

Dvokatnu uglovnicu nepravilnog tlocrta izgradio je Ivan Kloda za Blanku Rohregger koja je upisana kao tadašnja vlasnica. Kuća je izgrađena 1941. godine, a uporabnu dozvolu je dobila 29. sječnja 1942. godine. Reminiscencija ranijih stilova je prisutna u dekorativnim detaljima doprozornika i potprozornika. Zgrada predstavlja jedan od boljih primjera stambene arhitekture 40-ih godina u gradu. Stilsko

Godine 1921. Hugo Ehrlich je adaptirao i nadogradio ugaonu katnu zgradu Weiszmayer i Sorger u kojoj je u 19. st. bila smještena Hrvatska zemaljska banka. Zgrada je adaptirana za potrebe Jugoslavenske banke, a danas je u njoj smještena FINA. Zgrada banke ima ulični ugaoni L tlocrt. Zgrada svojom oblikovnom koncepcijom čini prijelaz prema arhitekturi modernog

Kuća Doma mirovinske zaklade građena je 1932. god., u stilu moderne arhitekture. Kako je zgrada uglovnica, projektantski tim Aksmanović i Malin morao je voditi računa o dvije gradske cjeline u koje njegova arhitektura ulazi. Vrijedan je primjer osječke arhitekture između dva rata, kada se preuzimaju stilske tendencije moderne arhitekture, no u potpunosti se ne napušta

Stambeno poslovna dvokatna zgrada dio je niza zgrada koje formiraju zapadnu stranu glavnog osječkog trga. Izgrađena je sredinom 19. stoljeća, nepravilanog tlocrtnog oblika slova U. Zidana je punom ciglom, pročelja su žbukana i bojana. Po stilskom određenju pripada arhitekturi historicizma s geometrijskim motivima i orijentalnim elemenatima koji karakteriziraju romantičarski zanos ranog historicizma što pridonosi umjetničkoj

Jednokatna zgrada izgrađena je na sjevernoj strani glavnog gradskog trga. Zgrada je građena u 18. stoljeću u duhu barokne arhitekture. Jedna od tri sačuvanih na trgu koje se razlikuju morfologijom. Svojim oblikom i dimenzijama predstavlja raritet i daje nam uvid o kulturnom životu Osijeka u 18. stoljeću. Ima nešto niže krovište što je karakteristično za

„Palača prve Hrvatske štedionice“ izgrađena je na parceli barokne prizemne zgrade „Piler“ na sjeveroistočnoj strani glavnog osječkog trga. Zgrada je izgrađena 1910. godine u duhu secesije po projektima, arhitekta Dioniz Sunka. Zgrada ima visoko prizemlje s mezaninom i tri kata. Građena je kao uglovnica sa složenim krovom i krovnim kućicama. Arhitekt Dioniz Sunko nalazi uzor