Hrvatska

Javna plastika „Ljudi“ rad akad. Kipara Branka Ružića, (Slavonski Brod 1919 – Zagreb 1997) akademski kipar, diplomirao je ALU – kiparstvo u klasi Frane Kršinića i Ivana Lozice, i slikarstvo u klasi Marina Tartaglie. Skulptura „Ljudi“ izrađena je u bronci i tematski je vezana za ljudsku figuru, primarnu Ružićevu umjetničku preokupaciju. Kompozicijski skulptura predstavlja skupinu […]

Inventar crkve sv. Jakova datira u 18. i početak 19. stoljeća. Karakterizira ga stilski izraz od kasnobaroknih i rocailla formi do klasicizma i bidermajera. Glavni oltar sv. Jakova, 1727.g., kasni barok s elementima rocaillea i klasicizma.Bočni oltari, (sv. Josipa, Presvetog Srca Isusovog, sv. Antuna Padovanskog, Blažene Djevice Marije, Orgulje, Klupe za vjernike, Škropionica, Na zidovima

Inventar župne crkve sv. Mihaela datira u 18. i dijelom u 19. stoljeće i ima stilske karakteristike barokne umjetnosti i klasicizma. Monumentalne oltarske pale radovi su bečkih slikara iz 18.st. Inventar čine Glavni oltar sv. Mihaela, dva manja oltara sv. Terezije i Majke Božje Auxiliatrix, bočni oltari Blažene Djevice Marije Immaculate, sv. Križa, sv. Otilije

Muzej likovnih umjetnosti Osijek kao samostralna ustanova djeluje od 1954. godine, a bavi se skupljanjem, čuvanjem, istraživanjem i prezentiranjem umjetničke baštine: slika, crteža, grafika, skulptura i medalja, u rasponu od baroka do recentnog stvaralaštva. U sklopu Muzeja zaštićene su slijedeće zbirke: Zbirka slika 18. i 19. stoljeća, Zbirka kiparstva 19. i 20. stoljeća, Zbirka plaketa

Arhivsko gradivo Državnog arhiva u Osijeku kao cjelina za koju je Rješenjem Hrvatskog državnog arhiva od 16. rujna 2011. (klasa: UP-/I-612-06/11-27/06, ur. broj: 565-08/3-11-5) utvrđeno da ima svojstvo kulturnog dobra – sveukupno 1.530 arhivskih fondova i zbirki: – u ukupnoj količini od 7.996,50 dužnih metara, 816 zemljišnih karata, 763 mapa katastarskih karata i indikacijskih skica,

Riječ je o prostoru s dugotrajnim i složenom slikom naseljavanja tijekom prapovijesti, srednjeg i novog vijeka. Arheološko nalazište “Tvrđa – Gornji grad“ ukazuju na postojanje lokaliteta na kojem postoje prapovijesna, srednjovjekovna i novovjekovna faza naseljavanja i predstavlja kompleksnu cjelinu naseljavanja u svim povijesnim razdobljima. [adrotate group=”1″] Lokacija: Osijek Klasifikacija: arheološka baština Vrijeme nastanka: 1300 god.p.n.e.

Uvaženi osječki arhitekt, Ante Slaviček, 1911. godine projektirao je i izgradio osebujnu jednokatnicu secesijskog stila za Alexandra Baumgärtnera, trgovca šivaćih i ostalih strojeva. Zgrada ima tlocrt u obliku nepravilnog slova U s dužim južnim krakom. U vrijeme izgradnje u prizemlju su bile prostorije za trgovačko – obrtničke potrebe, a kat je bio namijenjen stanovanju. Danas

Stambeno poslovna katnica izgrađena 1903. godine svojom urbanističkom dispozicijom, veličinom i ljepotom nameće se ovom dijelu ulice kao tranzitne prometnice u 19. stoljeću. Projekt je naručio osječki trgovac Ivan Nossan kod uvaženog osječkog arhitekte Ante Slavičeka. U prizemlju su bile prostorije za dva lokala. Tlocrt prvog kata je nepravilnog pravokutnog oblika s polukružnim volumenom u

Jednokatna stambeno poslovna zgrada izgrađena je za Heinrich Füllera prema nacrtima Alois Flambacha iz 1866. godine. Ova zgrada zauzima važno mjesto iz razloga praćenja, njegovog opusa u Osijeku. Raspored prozora na pročelju, dekoracija, rizalitno istaknut središnji dio s kolnim ulazom daju zgradi reprezentativan izgled. Posebno je zanimljivo oblikovano pročelje dvorišta sa stupovima koji nose lukove

Sačuvani su projekti dvaju osječkih projektanata. Ranije datirane projekte potpisuje Julijo Löffler, a potječu iz 1906. Kasnijega datuma su projekti Ante Slavičeka, iz 1908. god. Svi su naslovljeni na istu vlasnicu, Olgu Lucić. Preinake koje u Löfflerov projekt unosi Ante Slaviček tiču se razlika u oblikovanju pročelja i unutrašnjeg rasporeda prostorija. Kuća Lucić je ugrađena