Hrvatska

Etnografska zbirka Muzeja Slavonije, zaštićena kao kulturno dobro 1982. godine, obuhvaća materijalna dobra narodnog stvaralaštva vezana za slavonsku regiju. U Zbirci se posebno ističu vrijedne nošnje iz šokačkih sela Slavonije. [adrotate group=”1″] Lokacija: Osijek Klasifikacija: etnografska građa Oznaka kulturnog dobra: ROS-113 Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada Pravni status: zaštićeno kulturno dobro Nadležni konzervatorski […]

Biblioteka muzeja Slavonije osnovana je istodobno kada i Muzej 1877. godine, od poklonjenog fonda knjiga stručne literature osječkog veletrgovca Franje Sedlakovića. Vrijedna građa, od koje izdvajamo Zavičajnu zbirku Essekiana koja obuhvaća sve osječke tiskovine od 1784. do 1981. godine, Zavičajnu zbirku Slavoniana i Zavičajnu zbirku Baraniensia, kao i brojne raritetne stare knjige, zaštićena je kao

Potpuno očuvan brončani mač izvađen iz moravskog šljunka prilikom radova. Mač pripada tipu Sprockhof Ia i česti su na područjima Kulture žarnih polja. Vremenski se može smjestiti u vrijeme završnog stupnja Br C do Ha A2 tj od završetka 14. pr.n.e. do 1000. godine Pr. n. e. [adrotate group=”1″] Lokacija: Osijek Klasifikacija: arheološka građa Oznaka

Arheološki odjel s arheološkom zbirkom osnovan je 1877. godine, kao jedan od prvih odjela Muzeja. Sačinjavaju ga tri velike cjeline: prapovijesna, antička i cjelina seobe naroda i ranog srednjeg vijeka. Arheološka zbirka Muzeja Slavonije zaštićena je kao kulturno dobro 1982. godine. [adrotate group=”1″] Lokacija: Osijek Klasifikacija: arheološka građa Oznaka kulturnog dobra: ROS-109 Vrsta: pokretno kulturno

Inventar je izrađen u retardiranom baroknom stilu s početka 19. st., sastoji se od: glavnog oltara (oltar-jednostavni zidani stipes, drveni retabl, pala-jednostavni, višestruko profilirani okvir, kompozicija klasicizam s elementima naivnog i nevještog u crtežu), klupe za vjernike (jednostavna klecala iz 19.st u retardiranom rocaille stilu). Relativno skromni inventar je izrađen u kasnobaroknoj retardaciji s elementima

Vrlo oštećen fragment nadgrobnog spomenika sa reljefnim prikazom vučice kako doji Romula i Rema s lišćem i valovitom viticom, te vrlo oštećenim natpisom D.M. / ….Felix vivus/ …T? M?. Prema motivima i natpisu spomenik se okvirno može datirati u razdoblje kraja I i početka II stoljeća n.e. [adrotate group=”1″] Lokacija: Osijek Klasifikacija: arheološka građa Oznaka

Inventar kapele sv. Roka je iz prijelaznog stilskog razdoblja baroknog klasicizma s kraja 18. i početka 19.st. Inventar čine: 1. glavni oltar 2. plastika sv. Roka 3. plastika sv. Sebastijana 4. plastika sv. Ivana Nepomuka 5. škropionica ( 2 kom ) 6. nadgrobna ploča 7. kadionica 8. okvir vrata s reljefom usnulog svetitelja [adrotate group=”1″]

Arheološko višeslojno nalazište, najniži sloj čini neolitičko naselje sa zemunicama starčevačke i köros kulture, iznad njega su redom neolitičko naselje sopotske kulture, badenska utvrda – s nalazom kalupa za lijevanje bronce, vučedolska utvrda – s dva građevna sloja i pokopima, naselje brončanog doba, naselje mlađeg željeznog doba – keltski oppidum zaštićen jarkom, vjerojatno i nekropola,

Tijekom 1962. g. prof. M. Bulat iz Muzeja Slavonije Osijek, u okviru topografskih istraživanja limesa (rimske vojne granice) u Slavoniji i Baranji, otkrio je mnogobrojne komade rimskih opeka na dijelu terase stare Drave, pa pretpostavlja da je kod Suvatova prelazila limeska rimska cesta dravske močvare i Dravu. Cesta je vjerojatno bila podignuta na drvenom kolju

Rimski kastrum Mursa, nalazio se na rimskoj granici – limesu kao jedan u nizu vojnih utvrda obrambenog sistema južne Panonije.Mursa je od rimskog cara Hadrijana 133.g dobila status kolonije – Colonia Aelia Mursa. Građena na važnom strateškom položaju cestama je bila povezana s mnogim gradovima Panonije i ostalog rimskog carstva.Uz Dravu na terenu “Pristaništa” nađeni