Kulturna dobra općine Žminj

Na području općine Žminj nalazi se 14 kulturnih dobara. 4 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji etnografska građa, 1 dobro pripada kategoriji profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji glazbeni instrument, 1 dobro pripada kategoriji likovna umjetnost, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, a 1 dobro pripada kategoriji usmena predaja, izričaji i jezik.

Sva dobra općine Žminj:

  • 2 slike „Portret austrijskog časnika“ i „Portret svećenika“
  • BukaletaCrkva sv. AntunaCrkva sv. JakovaDrveni retablKapela sv. TrojstvaKavedon-zaklad (stalak za drva na ognjištu od kovanog željeza)KulaKulturno – povijesna cjelina ŽminjOltar sv. Bartolomeja u crkvi sv. BartolomejaOrgulje u crkvi sv. MihovilaSakralni inventar crkve sv. MihovilaSlike “Bogorodica s Djetetom, sv. Mihovilom i svecima” i “Prikazanje u hramu”Žminjski govor

    2 slike „Portret austrijskog časnika“ i „Portret svećenika“

    Slike nepoznatog autora, rađene tehnikom ulja na platnu, „Portret svećenika“ i „Portret austrijskog časnika“ dio su ostavštine obitelji Rovis koja potječe iz mjesta Claudinico iz općine Ovaro u Karniji, a koji su već od 17. st. stalno prisutni u Žminju u Istri. Slika „Portret svećenika“ dimenzija 860×700 mm, barokne je kompozicijske sheme. Svećenik je prikazan u nedefiniranom prostoru sa zastorom u gornjem desnom kutu slike i stolom u lijevom kutu. Frizura, kao i impostacija lika datiraju ovaj portret na početak 19. stoljeća. Slika „Portret časnika“ dimenzija 975×752 mm, reprezentativni je portret austrijskog časnika u paradnoj uniformi, signiran je i datiran: : R.G.N. ANNO 1860.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: likovna umjetnost
    Vrijeme nastanka: 19. st.
    Autor: Nepoznati autor

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4654
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Bukaleta

    Bukaleta – vrč za vino izrađena iz fajanse, zapremnine 12 litara. Upotrebljavala se u svečanim obiteljskim prilikama. Stara je oko 200 g., te ističe se svojom osobitom veličinom i očuvanošću. Na bijeloj podlozi oslikani su biljni motivi zelene i narančaste boje, dimenzije 38x24x28 cm.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: etnografska građa
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: RRI-28
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh [adrotate group=”1″]

    Crkva sv. Antuna

    Crkva sv. Antuna u Žminju je mala jednobrodna ranogotička građevina pravokutnog tlocrta s pravokutnom apsidom, presvođena šiljastim svodom. Bočni zidovi raščlanjeni su plitkim polukružnim nišama. Prema latinskom natpisu na pročelju crkvicu je izgradio majstor Armirigus 1381. Sačuvane su kamene tranžene na južnom i istočnom zidu. Unutrašnjost je oslikana kvalitetnim zidnim slikama nepoznatog majstora s kraja 14.st. školovanog u krugu venecijanskih radionica.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1381. god.
    Autor: majstor Armirigus

    Oznaka kulturnog dobra: Z-586
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Jakova

    Crkva sv. Jakova nalazi se u polju zvanom Petešićeva ograda na JI strani Žminja. Jednobrodnog je pravokutnog tlocrta s ravno zaključenom apsidom. Građena je klesancima slaganima u pravilne uske redove. Pročelje je raščlanjeno polukružnim portalom na kojem je uklesana godina MDCXXXIII i dvama pravokutnim prozorima koji flankiraju portal. Pročelje je zaključeno zvonikom na preslicu. Na unutrašnjim zidovima sačuvani su tragovi žbuka i zidnog oslika iz dvije faze. Tipološke karakteristike ukazuju da se radi o romaničkoj građevini koja je vjerojatno obnovljena 1633. godine (po završetku Uskočkog rata) kada su probijeni prozori na pročelju.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 12. st. do 17. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4814
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Drveni retabl

    Drveni, rezbareni, polikromirani oltarni retabl, dimenzija 276x302x56 cm, smješten na glavnom oltaru crkve sv. Bartolomeja u Žminju spada u južni arhitektonski tip oltarnih nastavaka. Dva para bogato ukrašenih stupova dijele retabl u tri polja. U središnju je nišu smješten kasnogotički kip sv. Bartula, dok se u bočnim nišama nalaze kipovi sv. Petra i sv. Pavla. Bočne strane retabla zaključuju ornamentalna volutna krila s plošnim nišama s reljefnim prikazom sv. Šimuna i sv. Mateja. Predmetni retabl nalazi se na oltaru s natpisom: AD HONOREM DIVI BARTOLOMAI APOSTOLI ANNO DNI MDCCXXI, čime je posvjedočeno stoljetno štovanje svetog Bartolomeja te kreativno uklapanje starijih ulomaka u novi umjetnički i povijesni kontekst.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 15. st. do 17. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4815
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kapela sv. Trojstva

    Kapela sv. Trojstva u Žminju nalazi se na sjevernoj strani župne crkve sv. Mihovila, vezana uz njenu sakristiju. To je mala gotička kapela iz 15.st, jednostavnog pravokutnog tlocrta, građena pravilnim klesancima, presvođena šiljastim svodom. U unutrašnjosti su sačuvane freske s prikazom scena iz Marijina i Kristova života, iz 1471. godine, nepoznatog majstora iz alpskog prostora, vjerojatno školovanog u slovenskim radionicama. Župna crkva sv. Mihovila barokna je građevina iz prve polovice 17. st. izgrađena na mjestu starije crkve, a produžena je početkom 18. st.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 15. st. do 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-362
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kavedon-zaklad (stalak za drva na ognjištu od kovanog željeza)

    Kavedon-zaklad je funkcionalni stalak od kovanog željeza, za drva na otvorenom ognjištu. Dimenzija 160×160 cm, izrađen 1845.g., vlasništvo Petra Grabara. Dokumentira obrtno-umjetničku vještinu istarskih kovača, osobito onih iz Žminja. Sekundarno sam stalak predstavlja živi inventar kulture otvorenih ognjišta na području Istre, te daje podatke o organizaciji samog ognjišta i prostora u kojemu se isto nalazi.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: etnografska građa
    Vrijeme nastanka: 1845. god.
    Autor: Vlasništvo, Petra Grabara

    Oznaka kulturnog dobra: RRI-27
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kula

    U središnjem, povišenom dijelu naselja Žminj nastao je tijekom srednjeg vijeka građevni sklop kaštela, pregrađivan u renesansi i baroku unutar kojeg su se nalazile i župna crkva sv. Mihovila i kapela sv. Trojstva. Od kaštela je danas ostala samo kula na JI uglu nekadašnjeg kaštela. Kula je kružnog tlocrta, valjkastog oblika, ukošenog donjeg dijela. Izgrađena je vjerojatno u 15. st. u sklopu obnove i utvrđivanja kaštela, a u kasnom 17. ili 18. st. otvoren je balkon na visini prvog kata.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 15. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-363
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kulturno – povijesna cjelina Žminj

    Na mjestu današnjeg naselja nalazila se prapovijesna gradina, a vjerojatno i rimsko naselje. Okolica je naseljena već u ranom srednjem vijeku slavenskim stanovništvom. Spominje se prvi put 1178. Od 12.st. u sklopu je Pazinske Knežije. Srednjovjekovno naselje ovalnog tlocrta, s glavnom ulicom u smjeru S-J i radijalnim ulicama koje se uspinju prema kaštelu bilo je okruženo bedemima s kulama. Fortifikacijski je sustav dijelom očuvan na SZ strani naselja. Unutar jezgre sačuvano je više stambenih blokova od 16. do 19.st. Barokna crkva sv. Mihovila Arhanđela nalazi se u sklopu kaštela. Na prilazu gradu je bratovštinska ranogotička kapela sv. Antuna (1381.), a s JZ strane kapela sv. Bartula. Unutar tkiva sačuvano je više stambenih blokova od 16. do 19.st.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
    Vrijeme nastanka: 12. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: RRI-0322-1973.
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Oltar sv. Bartolomeja u crkvi sv. Bartolomeja

    Drveni, rezbareni polikromirani oltarni retabl smješten na glavnom oltaru crkve sv. Bartolomeja u Žminju spada u južni arhitektonski tip oltarnih nastavaka. Dva para bogato ukrašenih stupova dijele retabl u tri polja. U središnju je nišu smješten kasnogotički kip sv. Bartula dok se u bočnim nišama nalaze kipovi sv. Petra i sv. Pavla. Bočne strane retabla zaključuju ornamentalna volutna krila s plošnim nišama s reljefnim prikazom sv. Šimuna i sv. Mateja. Predmetni retabl nalazi se na oltaru s natpisom: AD HONOREM DIVI BARTOLOMAI APOSTOLI ANNO DNI MDCCXXI, čime je posvjedočeno stoljetno štovanje svetog Bartolomeja te kreativno uklapanje starijih ulomaka u novi umjetnički i povijesni kontekst.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti

    Oznaka kulturnog dobra: RRI-133
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje u crkvi sv. Mihovila

    Orgulje iz župne crkve sv. Mihovila izrađena su u radionici Braće Zupan iz Kamnogorice 1906. godine, a tipološki predstavljaju srednjoeuropski tip orgulja srednje veličine. Kućište je karakteristično za radionicu Zupan: nad jednostavnim postoljem izdiže se trodijelni korpus kućišta, s tri otvora za svirale, od kojih je srednji viši od bočnih. Ukrašeno je drvenim rezbarenim aplikacijama geometrijskih i vegetabilnih motiva. Prospekt sadrži 19 svirala, raspoređenih po pet u bočna polja, i devet u srednjem. Sviraonik je odvojen od orgulja i okrenut prema glavnom oltaru, objedinjen s klupčicom za orguljaša. Ima jedan manual, iznad kojega su manubriji u vodoravnom nizu.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: glazbeni instrument
    Vrijeme nastanka: 1906. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1803
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Sakralni inventar crkve sv. Mihovila

    U župnoj crkvi sv. Mihovila u Žminju čuva se raznolik i bogat inventar. Svi oltari su kameni i mramorni u karakterističnim baroknim tektonskim oblicima s bogatim dekorativnim detaljima. Starijem kasnogotičkom stilskom razdoblju pripada drveno raspelo. Najvrjedniji je spomenik u crkvi jednostavno lučno oblikovani široki drveni retabl s prikazom „Poklonstva pastira“ u centralnom polju. Izrazito barokne stilske karakteristike odlikuju likove evanđelista, a osobito lik sv. Mihovila na ogradi raskošno komponirane mramorne propovjedaonice, jedinstvene u Istri. Od slika se ističu slike atribuirane Zorziju Venturi.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti

    Oznaka kulturnog dobra: RRI-134
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Slike “Bogorodica s Djetetom, sv. Mihovilom i svecima” i “Prikazanje u hramu”

    U župnoj crkvi sv. Mihovila u Žminju čuvaju se dvije oltarne pale zadarskog slikara nastanjenog u Kopru Zorzi (Jurja) Venture. Slika „Bogorodica s Djetetom, sv. Mihovilom i svecima“ (237×162 cm) nekad je stajala na glavnom oltaru, a nakon izvedenih restauratorskih radova premještena je u prvu kapelu desno od ulaza. Slika „Prikazanje u hramu“, dimenzija 177×114 cm, jedna je od posljednjih Venturijevih djela. Obje slike su rađene tehnikom ulja na platnu.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 16. st. do 17. st.
    Autor: Zorzi Ventura – slikar

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3061
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Žminjski govor

    Žminjski govor se ubraja u čakavsko ekavski dijalekt, odnosno u središnji istarski poddijalekt.Taj poddijalekt u velikoj mjeri obilježava čuvanje starog jezičnog stanja, kako u vokalizmu i prozodiji tako i u leksiku. Žminjski vokalizam obilježava tendencija pojačane vokalnosti što se očituje postojanjem diftonga ie i uo u inventaru dugih samoglasnika. Osim toga, taj govor ima sustavnu ekavsku zamjenu jata i nazalizaciju samoglasnika pred nosnim suglasnikom.

    Lokacija: Žminj
    Klasifikacija: usmena predaja, izričaji i jezik

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3619
    Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Puli
    Kontakt adresa KO: Ul. Grada Graza 2, 52100 Pula

    Telefon: 052/ 375-660

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska