Na području općine Vinodolska Općina nalazi se 13 kulturnih dobara. 3 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 2 dobra pripadaju kategoriji etnografska građa, 2 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji memorijalna baština, a 1 dobro pripada kategoriji glazbeni instrument.
Sva dobra općine Vinodolska Općina:
- Arheološko nalazište Kloštar Gradina BadanjInventar crkve sv. Petra i PavlaKameni dijelovi torkule – preše za grožđeKulturno-povijesna cjelina grada DrivenikaOltar «Majke Božje Snježne»Orgulje u crkvi sv. MartinaOstaci Frankopanskog kaštela s kulomRodna kuća akademika Josipa PančićaRuralna cjelina BelgradRuševina kaštela u GrižanamaTorkula – preša za grožđeTradicijska kuća Belobrajić s okućnicom
Arheološko nalazište Kloštar
Predmetni se lokalitet nalazi na prostoru naselja Tribalj na položaju Gašparovići. Na ovom su prostoru sačuvani značajni ostaci antičke arhitekture razdoblja 1. – 4. st. , znatna količina pokretne arheološke artefakture, građevinske keramike, monete, te umjetničkog obrta. Postoji vjerojatnost da se na ovom lokalitetu nalazi antička postaja Ad Turres.
Lokacija: Tribalj
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 4. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4148
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Gradina Badanj
Gradina Badanj nalazi se iznad ceste Tribalj – Crikvenica. Ovalnog je tlocrta s dva prstena obrambenih zidova. Od sklopa je dobro sačuvana kula s cisternom. Zidana je uslojenim priklesanim lomljencima. Prva je faza gradine iz vremena učvršćavanja liburnskog limesa u 4. stoljeću kada je bila specula na cesti Tarsatica – Senia. Proširuje se između 6. i 8. stoljeća te kasnije postaje središte vojnopolitičke vlasti (župski grad), značaj gubi u 13. stoljeću kada se i napušta. Srušena potresom 1321.Posebnost ove utvrde su dobro sačuvane latrine u istočnom djelu ophoda koje potvrđuju značaj ovog refugija u sistemu Liburnijskog limesa u kojem je moralo boraviti veći broj ljudi.
Lokacija: Grižane-Belgrad
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 4. st. do 13. st.
Oznaka kulturnog dobra: RRI-0405-1976.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Inventar crkve sv. Petra i Pavla
Inventar župne crkve u Bribiru objedinjuje umjetnine u rasponu od XIII do XIX st. Ističu se u crkvi glavni monumentalni oltar iz 1747 .g rad Antonia Michelazzia, te renesansni mramorni reljef Bogorodice s Djetetom. U prezbiteriju slika Palme Mlađeg „Pranje nogu“ te renesansna kamena kustodija. U sakristiji zlatni križ u obliku pacifikala djelo majstora Milonića iz XIII stoljeća i venecijanska gotička pokaznica.
Lokacija: Bribir
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 13. st. do 19. st.
Autor: Antonio Michelazzi; Palma Mlađi; majstor Milonić
Oznaka kulturnog dobra: R-66
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kameni dijelovi torkule – preše za grožđe
Kameni dio preše ima spomeničku vrijednost, jer pored dokumentarnog značaja za gospodarski život ruralnog Vinodola prezentira i klesarsku vještinu vinodolskih majstora klesara. Na pročelju kamenog dijela torkula nalazi se rustično obrađena glava, u funkcionalnoj namjeni koja svjedoči i o umjetničkoj obradi kamena u ruralnoj cjelini Vinodola.
Lokacija: Grižane-Belgrad
Klasifikacija: etnografska građa
Oznaka kulturnog dobra: RRI-30
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Kulturno-povijesna cjelina grada Drivenika
Spominje se 1288.g. u Vinodolskom zakonu kao jedan od devet gradova Vinodolske županije. Smatra se da je prvotna utvrda bila građena od drva, a kamena je izgrađena u razdoblju od 13.st.-15.st. U prvoj fazi podignut je južni dio utvrde s okruglom branič kulom i visokim zidovima koji su zatvarali četverokutno dvorište. U drugoj fazi gradi se novi vanjski zid ojačan okruglim kulama na uglovima i na ulazu sa zapadne strane. Ispod utvrde je crkva sv. Stjepana iz 15.st. Župna crkva sv. Dujma je barokna, preuređena 1821.g. Kuće u naselju imaju obilježja jednostavne primorske arhitekture. Križni put (kalvarija) oformljen je u 18.st. na istočnoj strani naselja.
Lokacija: Drivenik
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 13. st. do 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5088
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Oltar «Majke Božje Snježne»
Arhitektonski tip oltara, zaprema punu visinu i širinu svetišta, oblikovanjem i koloritom oponaša mramorni oltar. Tri stube supedaneja vode do plitkog stipesa zaobljenih bridova. Po sredini menze, u dnu, položen je tabernakul u formi tempietta s visokom atikom, stupićima i pozlaćenim polukružnim vratašcima. Tlocrtno razvedena baza bočno prerasta u polukružni otvor ophoda. Zona predele u sredini ima polukružnu nišu s kipom Bogorodice i Djeteta, te po tri stupa bočno izmeđi kojih je smješten kip sveca. Volutno krilo nad otvorem ophoda nosi još po jednog muškog sveca. Atika je visoka, krasi je segmentni zabat poduprt sa po dva tanka stupića. U središnjem polju atike u kartuši zlatna brida naslikan je Bog otac. Nad stupovima retabla te nad stupićima atike nalaze se kipovi krilatih mladenačkih anđela. Sačuvana je i oltarna pala Majke Božje Snježne kojom se zatvarala niša s kipom Bogorodice. Oltar je djelo lokalnih vinodolskih radionica 18. st.
Lokacija: Grižane-Belgrad
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4839
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Martina
Orgulje u crkvi sv. Martina u Grižanama sjevernog su tipa, srednje veličine, a početkom 20. stojeća izgradio ih je Jan Tuček iz Kutne Hore. Mehaničkog su sistema s 2 manuala i pedalom. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-d1. Kućište je oblikovano s tri tornja kosih zabata i dvije ravno završene spojnice. Fasadu prospekta raščlanjuje šest polustupova lisnatih kapitela. Nad tornjevima je visok zabat s po jednim „prozorčićem“ ukrašenim slijepom arkadom koja se uspinje uz kosinu vijenca. Vijenac spojnice ukrašen je dekorativnom trakom obrnute arkade. Baze kapitela i plastična dekoracija su pozlaćeni.
Lokacija: Grižane-Belgrad
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 20. st.
Autor: Jan Tuček
Oznaka kulturnog dobra: Z-4222
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci Frankopanskog kaštela s kulom
Frankopanski kaštel izgrađen je u 13.stoljeću na sjevernom dijelu utvrđenog grada Bribira koji je potpisnik Vinodolskog zakona 1288.godine.Porušen je 1878.godine zbog gradnje općinske zgrade i škole.Od prvotnog kaštela opasanog dvostrukim zidinama sa dugim i uskim dvorištem, stambenom i upravnom zgradom te dviju kula (okrugle i kvadratne) sačuvani su kvadratna kula na kojoj je uklesana godina 1302. i dio fortifikacija na sjevernom i zapadnom dijelu.
Lokacija: Bribir
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 13. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2724
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Rodna kuća akademika Josipa Pančića
Znanstvenik i akademik dr. Josip Pančić (Pancić) rodio se 15. 4. 1814. g. u zaselku Pancići, selo Ugrini, Bribir, a umro u Beogradu 25. 2. 1888. godine. Školovao se u Bribiru, Gospiću, Rijeci i Zagrebu, a studirao u Pešti na medicinskom fakultetu gdje je 1842 postao doktor medicine. Najveći dio života proveo je u Srbiji. Bio je prvi predsjednik Srpske kraljevske akademije. Otkrio je brojne biljne i životinjske vrste, kao i novu vrstu crnogorice koja je po njemu nazvana Pančićeva omorika. Njegovo ime nosi i najviši vrh Kopaonika.
Rodna kuća akademika Josipa Pančića danas u rušenom stanju, primjer je tradicionalnog jednodomnog stambenog objekta vinodolskog kraja te zbog memorijalnog značenja ima svojstva kulturnog dobra.
Lokacija: Bribir, Ugrini, Pancići
Klasifikacija: memorijalna baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-5479
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruralna cjelina Belgrad
Pretpostavlja se da je selo Belgrad postojalo još u 13. st., u vrijeme donošenja Vinodolskog zakonika i da je imalo tipična obilježja, prava i dužnosti svih naselja knežije Vinodolske u to doba. Selo se formiralo u neposrednoj blizini gradine Grižanske. Povijesni podaci za mjesto sežu do početka 19. st., kada se spominje kao definirano naselje. U prilog istaknutog mjesta Belgrada, u odnosu na susjedna naselja, govori njegovo groblje sa crkvom majke Božje Snježne (16. st.), koje dijeli s okolnim selima, iako su ona danas razvijenija od samog Belgrada. Ruralno graditeljstvo očituje se u nizu zatvorenih kućišta i kućama na skod. Selo svjedoči o zidarskoj i klesarskoj vještini Vinodolaca.
Lokacija: Grižane-Belgrad
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 13. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5214
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruševina kaštela u Grižanama
Ruševinu grižanskog kaštela, na uzvisini između naselja Grižane i Belgrad, podignutu oko 1288. g., 1449. g. nasljeđuje Martin Frankopan zvan „pobožni“, te ju dodjeljuje trsatskom franjevačkom samostanu. Tijekom 16. stoljeća utvrda pripada Bernardinu Frankopanu, a od polovice 17. stoljeća obitelji Zrinski. U popisu konfiscirane imovine Zrinskih i Frankopana 1671. godine, Grižane se spominju kao prastari ruševan „kasteo s varošicom“. Ostaci kaštela u Grižanama moguće su najstariji sačuvani primjer utvrđenja nekadašnjih knezova Krčkih Frankopana. Iako u ruševnom stanju, kaštel ima vrijednost rijetkosti u kontekstu kulturno-povijesne baštine Vinodola.
Lokacija: Grižane-Belgrad
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5274
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Torkula – preša za grožđe
Torkula, preša za grožđe nalazi se u Kamenjaku br. 12, kod Grižana, a u vrijeme registracije bila je u vlasništvu Ivana Lušičića. Torkula predstavlja rijedak primjerak sprave za obradu grožđa u Vinodolu. Sastoji se od svih glavnih dijelova koji su u starinskoj praksi obrade grožđa potrebni, te se njime dokumentira dio gospodarskih običaja i vještina vinodolskog kraja. Torkul se sastoji od kamenog i drvenih dijelova i to: bačve na dužice, vijka-vide i rašljastog drveta krivulj
Lokacija: Grižane-Belgrad
Klasifikacija: etnografska građa
Oznaka kulturnog dobra: RRI-29
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tradicijska kuća Belobrajić s okućnicom
Tradicijska stambena zgrada s okućnicom koja predstavlja stratigrafski primjer tradicionalne arhitekture ovoga prostora.
Objekt je masivne kamene gradnje, L- tlocrta, dvostrešno krovište prekriveno kupom kanalicom, ukrasni vijenci i ukrasni kamen na zabatima, kamene erte oko prozora, „balatura“- stubište s kamenim stepenicama uz vanjski zid objekta, koje vode na dvije malene natkrivene terase.
Lokacija: Tribalj
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5216
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Rijeci
Kontakt adresa KO: Užarska 26, 51000 Rijeka
Telefon: 051/ 311-300
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska