Kulturna dobra općine Velika

Na području općine Velika nalazi se 13 kulturnih dobara. 6 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 2 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, a 2 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština.

Sva dobra općine Velika:

  • Arheološka zona Barakovica
  • Arheološka zona Kamenjača-Kruzi-Lučica-MatislavciArheološka zona Štivanica – ZastranicaArheološka zona SvetenicaArheološko nalazište PlišArheološko nalazište Radovanačko brdoCrkva sv. AugustinaCrkva sv. Mihovila ArkanđelaDvoracInventar crkve sv. AugustinaInventar crkve sv. Mihovila ArhanđelaOrgulje iz crkve sv. Mihaela ArkanđelaSrednjovjekovni grad Velika

    Arheološka zona Barakovica

    Arheološka zona Barakovica nalazi se oko 1,5 km jugoistočno od Velike, na zapadnoj obali potoka Škrbičanka. Potok teče s obronaka Papuka na sjeveru ka širokoj ravnici na jugu. Njegova zapadna obala malo je povišena, te oblikovana kao izduženi brežuljak, koji je vjerojatno nastao dugotrajnim naseljavanjem u prošlosti. O naseljavanju svjedoče brojni ulomci keramike i tamni obrisi objekata na površini oranica. Lokalitet se datira u mlađe kameno, brončano i starije željezno doba. Osim keramike, pronađena je veća količina komada pečene zemlje, kakva se koristila za gradnju podnica, zidova kuća i peći. U neposrednoj blizini na zapadu nalazi se antička arheološka zona Svetenica.

    Lokacija: Velika
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4196
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološka zona Kamenjača-Kruzi-Lučica-Matislavci

    Zona je ubicirana 2004. god. na trasi brze ceste Požega-Velika. Njenu sjevernu granicu čini cesta Velika-Pasikovci, zapadnu potok Radovanka, a istočnu željeznička pruga Požega-Velika. Riječ je o poljoprivrednom području na kojem se osim izgradnje brze ceste planiraju i drugi građevinski radovi. Na površini oranica pronađeni su brojni ostaci antičkog građevinskog materijala koji svjedoče o postojanju većeg antičkog naselja. Na istočnom dijelu zone zamijećeni su tragovi rimske ceste koja je vodila prema antičkoj nekropoli na Radovanačkom brdu. Na zapadnom dijelu zone otkriveni su komadi kućnog lijepa, ulomci prapovijesne keramike i kameno oruđe, tj. tragovi prapovijesnog naselja.

    Lokacija: Velika
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4186
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološka zona Štivanica – Zastranica

    Zona Štivanica – Zastranica predstavlja kontaktnu arheološku zonu između antičke nekropole čiji su ostaci utvrđeni na nalazištu Radovanačko brdo na sjeveru i antičkog naselja ubiciranog na području arheološke zone Kamenjača – Kruzi – Lučica – Matislavci na jugu. Tijekom rekognosciranja trase brze ceste Požega – Velika na površini oranica pronađeni su ulomci antičke keramike, komadi kamena, opeke i mramora, kao i ulomci srednjovjekovne keramike, koji upućuju na naseljavanje ovog položaja tijekom spomenutih razdoblja.

    Lokacija: Radovanci
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4323
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološka zona Svetenica

    Zona je dio većeg arheološkog kompleksa koji se nalazi južno od naselja Velika. Na nizinskom, poljoprivrednom terenu uočeni su brojni površinski ostaci rimske ceste, koja je vodila do antičkog naselja (položaji Kamenjača i Kruzi), a tragovi njene sjeverozapadne trase na položaju Lučica ukazuju da je vjerojatno spajala naselje i istodobnu nekropolu Radovanačko brdo na sjeveru. Osim ostataka ceste pronađen je i pretpostavljeni rimski miljokaz, prvi takav nalaz u Požeškoj kotlini.

    Lokacija: Velika
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: P-4195
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Pliš

    Arheološko nalazište Pliš smješteno je na jednom od istaknutih južnih obronaka Papuka, sjeverno od sela Velika. Svojim povoljnim strateškim položajem kontroliralo je prirodnu komunikaciju središnje Slavonije i Podravine dolinom Veličanke. Riječ je o jednom od rijetkih visinskih prapovijesnih naselja u sjevernoj Hrvatskoj, kojega pokretni nalazi datiraju u kasno brončano doba, 12. st. pr. Kr., tj. kraj starije i početak mlađe faze kulture polja sa žarama. Nalaz kamenog kalupa ukazuje na važnost naselja kao metalurškog centra u mreži istovremenih naselja na prostoru Požeške kotline.

    Lokacija: Velika
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 1200 god.p.n.e. do 1100 god.p.n.e.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5754
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Radovanačko brdo

    Arheološko nalazište Radovanačko brdo na istoimenoj impozantnoj uzvisini istočno od Radovanaca uočeno je 1922. god. tijekom rigolanja vinograda, kada je pronađen prvi arheološki nalaz. Arheološkim istraživanjima 1976. god. dokumentirana su tri zidana rimska groba s kosturnim ostacima iz 4. st. – dio antičke nekropole. Prilikom kopanja rova za kanalizaciju u istočnom podnožju Radovanačkog brda 1982. god. otkrivena je malena, opekom zidana dječja grobnica s krovom „na dvije vode“, datirana u 4. st., te popločenje od rimskih opeka. Na nalazištu su zabilježeni i prapovijesni, te srednjovjekovni nalazi. Izloženost nalazišta kontinuiranoj zemljoradnji zahtijeva što skorija sustavna istraživanja.

    Lokacija: Radovanci
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 6250 god.p.n.e. do 1500. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1978
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Augustina

    Crkva sv. Augustina je zanimljiv primjer srednjovjekovne sakralne arhitekture barokizirane u 18. st. Riječ je o jednobrodnoj gotičkoj građevini, lađe poduprte kontraforima uz koju je nekada stajao franjevački samostan. Crkva ima i zvonik s puškarnicama, a u završnoj etaži biforu. U unutrašnjosti su se sačuvali gotički detalji (trijumfalni luk, kapiteli, sedilija). Inventar ima spomenička svojstva.

    Lokacija: Velika, Trg sv. Augustina 9
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 14. st. do 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-420
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Mihovila Arkanđela

    Crkva sv. Mihovila je jednobrodna gotička, barokizirana građevina pregrađena je 1775. godine polukružnim bočnim kapelama koje s lađom tvore tlocrt u obliku križa. Svetište je gotičko, poligonalno, poduprto kontraforima, a do njega je sakristija. Bočno, uz pročelje, je zvonik. U unutrašnjosti crkve nalazi se nadgrobni spomenik I. Jankovića s figurama koji prikazuju lik pokojnika, tugujuće supruge i alegoriju smrti.

    Lokacija: Stražeman
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1775. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-415
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Dvorac

    Dvorac u Trenkovu sagrađen je 1819. godine kao jednokatna građevina tlocrta u obliku izduženog pravokutnika s altanom na glavnom pročelju i naglašenim rizalitom na dvorišnom pročelju, mansardnim krovom, kasnobarkno-kasicističke koncepcije. Dvorac se nalazi usred parka koji je spomenik vrtne arhitekture. U dnu parka nalaze se gospodarske zgrade.

    Lokacija: Trenkovo
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1819. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-418
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Inventar crkve sv. Augustina

    Crkva sv. Augustina je u 18. st. barokizirana, u njoj se nekada nalazilo sedam oltara koji su 1900. uklonjeni i zamijenjeni tirolskim – sv. Augustina, Srca Isusovog i Srca Marijina. Godine 1953. isklesana su i dva oltara od bihaćkog kamena – sv. Antuna i sv. Valentina. U crkvi se nalaze i grobovi dvaju biskupa: T. Mrnavića (1644.) i M. Benlića (1674.), te grob vlastelina J. Svetića sa spomen pločom. Grobovi imaju kulturno-povijesnu i spomeničku vrijednost. Od inventara važno je spomenuti obredni Križ iz 18. st, skulpturu Bogorodice na glavnom oltaru iz 18. st., te klupu za vjernike iz 18. st. Navedeni inventar je ostatak nekadašnjeg bogatog inventara, te je ujednačenih stilskih osobina.

    Lokacija: Velika
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: ROS-91
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Inventar crkve sv. Mihovila Arhanđela

    Inventar župne crkve sv. Mihovila Arkanđela datira iz vremena poslije barokizacije crkve (1777.) i ima stilske karakteristike kasnog baroka i klasicizma. Inventar čini: kasnobarokni oltar sv. Izidora, bočni olatr sv. Ivana Krstitelja, dvije škropnice, nadgrobni spomenik I. Jankovića iz 1802., slika s prikazom Marije Magdalene, svečana misna odjeća iz 18. st.

    Lokacija: Stražeman
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2292
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje iz crkve sv. Mihaela Arkanđela

    Orgulje u crkvi sv. Mihaela Arkanđela u Stražemanu nabavljene su 1862. godine u Pećuhu kod orguljara Franje Lešnjika, no kućište na kojemu je grb grofa Jankovića upućuje na još starije razdoblje. Orgulje imaju 6 registara, manual i pedalu. Prema sudu stručnjaka ovaj je instrument prvobitno bio pozitiv. Godine 1915. pregradio ga je V. Holub. Tom prigodom izrađene su i nove zavjese nad sviralama bočnih tornjeva koje su u kontrastu sa starijima. Najvrjedniji dio orgulja njegova je stolarija s elementima rokokoa.

    Lokacija: Stražeman
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 1862. god.
    Autor: Franjo Lešnjik; Franjo Lešnjik

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4180
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Srednjovjekovni grad Velika

    Grad se nalazi na vrhu kamenog brijega iznad mjesta Velika, tlocrtno je u obliku pravokutnika s trokutastim dodatkom. Sagrađen je od čvrstog lomljenog i pritesanog kamenja. U 15. st. su gradom gospodarili Velički i Bekefijevci. Turci grad osvajaju 1536., a podatak iz 1702. govori da je grad već odavno u ruševinama. Unazad nekoliko godina radi se na rekonstrukciji grada.

    Lokacija: Velika
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 15. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-419
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Požegi
    Kontakt adresa KO: M Peića 3, 34000 Požega

    Telefon: 034/ 273-362

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska