Na području općine Velika nalazi se 13 kulturnih dobara. 6 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 2 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, a 2 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština.
Sva dobra općine Velika:
- Arheološka zona Barakovica Arheološka zona Kamenjača-Kruzi-Lučica-MatislavciArheološka zona Štivanica – ZastranicaArheološka zona SvetenicaArheološko nalazište PlišArheološko nalazište Radovanačko brdoCrkva sv. AugustinaCrkva sv. Mihovila ArkanđelaDvoracInventar crkve sv. AugustinaInventar crkve sv. Mihovila ArhanđelaOrgulje iz crkve sv. Mihaela ArkanđelaSrednjovjekovni grad Velika
Arheološka zona Barakovica
Arheološka zona Barakovica nalazi se oko 1,5 km jugoistočno od Velike, na zapadnoj obali potoka Škrbičanka. Potok teče s obronaka Papuka na sjeveru ka širokoj ravnici na jugu. Njegova zapadna obala malo je povišena, te oblikovana kao izduženi brežuljak, koji je vjerojatno nastao dugotrajnim naseljavanjem u prošlosti. O naseljavanju svjedoče brojni ulomci keramike i tamni obrisi objekata na površini oranica. Lokalitet se datira u mlađe kameno, brončano i starije željezno doba. Osim keramike, pronađena je veća količina komada pečene zemlje, kakva se koristila za gradnju podnica, zidova kuća i peći. U neposrednoj blizini na zapadu nalazi se antička arheološka zona Svetenica.
Lokacija: Velika
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: P-4196
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Arheološka zona Kamenjača-Kruzi-Lučica-Matislavci
Zona je ubicirana 2004. god. na trasi brze ceste Požega-Velika. Njenu sjevernu granicu čini cesta Velika-Pasikovci, zapadnu potok Radovanka, a istočnu željeznička pruga Požega-Velika. Riječ je o poljoprivrednom području na kojem se osim izgradnje brze ceste planiraju i drugi građevinski radovi. Na površini oranica pronađeni su brojni ostaci antičkog građevinskog materijala koji svjedoče o postojanju većeg antičkog naselja. Na istočnom dijelu zone zamijećeni su tragovi rimske ceste koja je vodila prema antičkoj nekropoli na Radovanačkom brdu. Na zapadnom dijelu zone otkriveni su komadi kućnog lijepa, ulomci prapovijesne keramike i kameno oruđe, tj. tragovi prapovijesnog naselja.
Lokacija: Velika
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: P-4186
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Arheološka zona Štivanica – Zastranica
Zona Štivanica – Zastranica predstavlja kontaktnu arheološku zonu između antičke nekropole čiji su ostaci utvrđeni na nalazištu Radovanačko brdo na sjeveru i antičkog naselja ubiciranog na području arheološke zone Kamenjača – Kruzi – Lučica – Matislavci na jugu. Tijekom rekognosciranja trase brze ceste Požega – Velika na površini oranica pronađeni su ulomci antičke keramike, komadi kamena, opeke i mramora, kao i ulomci srednjovjekovne keramike, koji upućuju na naseljavanje ovog položaja tijekom spomenutih razdoblja.
Lokacija: Radovanci
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: P-4323
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Arheološka zona Svetenica
Zona je dio većeg arheološkog kompleksa koji se nalazi južno od naselja Velika. Na nizinskom, poljoprivrednom terenu uočeni su brojni površinski ostaci rimske ceste, koja je vodila do antičkog naselja (položaji Kamenjača i Kruzi), a tragovi njene sjeverozapadne trase na položaju Lučica ukazuju da je vjerojatno spajala naselje i istodobnu nekropolu Radovanačko brdo na sjeveru. Osim ostataka ceste pronađen je i pretpostavljeni rimski miljokaz, prvi takav nalaz u Požeškoj kotlini.
Lokacija: Velika
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: P-4195
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Arheološko nalazište Pliš
Arheološko nalazište Pliš smješteno je na jednom od istaknutih južnih obronaka Papuka, sjeverno od sela Velika. Svojim povoljnim strateškim položajem kontroliralo je prirodnu komunikaciju središnje Slavonije i Podravine dolinom Veličanke. Riječ je o jednom od rijetkih visinskih prapovijesnih naselja u sjevernoj Hrvatskoj, kojega pokretni nalazi datiraju u kasno brončano doba, 12. st. pr. Kr., tj. kraj starije i početak mlađe faze kulture polja sa žarama. Nalaz kamenog kalupa ukazuje na važnost naselja kao metalurškog centra u mreži istovremenih naselja na prostoru Požeške kotline.
Lokacija: Velika
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1200 god.p.n.e. do 1100 god.p.n.e.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5754
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Radovanačko brdo
Arheološko nalazište Radovanačko brdo na istoimenoj impozantnoj uzvisini istočno od Radovanaca uočeno je 1922. god. tijekom rigolanja vinograda, kada je pronađen prvi arheološki nalaz. Arheološkim istraživanjima 1976. god. dokumentirana su tri zidana rimska groba s kosturnim ostacima iz 4. st. – dio antičke nekropole. Prilikom kopanja rova za kanalizaciju u istočnom podnožju Radovanačkog brda 1982. god. otkrivena je malena, opekom zidana dječja grobnica s krovom „na dvije vode“, datirana u 4. st., te popločenje od rimskih opeka. Na nalazištu su zabilježeni i prapovijesni, te srednjovjekovni nalazi. Izloženost nalazišta kontinuiranoj zemljoradnji zahtijeva što skorija sustavna istraživanja.
Lokacija: Radovanci
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 6250 god.p.n.e. do 1500. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1978
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Augustina
Crkva sv. Augustina je zanimljiv primjer srednjovjekovne sakralne arhitekture barokizirane u 18. st. Riječ je o jednobrodnoj gotičkoj građevini, lađe poduprte kontraforima uz koju je nekada stajao franjevački samostan. Crkva ima i zvonik s puškarnicama, a u završnoj etaži biforu. U unutrašnjosti su se sačuvali gotički detalji (trijumfalni luk, kapiteli, sedilija). Inventar ima spomenička svojstva.
Lokacija: Velika, Trg sv. Augustina 9
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-420
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Mihovila Arkanđela
Crkva sv. Mihovila je jednobrodna gotička, barokizirana građevina pregrađena je 1775. godine polukružnim bočnim kapelama koje s lađom tvore tlocrt u obliku križa. Svetište je gotičko, poligonalno, poduprto kontraforima, a do njega je sakristija. Bočno, uz pročelje, je zvonik. U unutrašnjosti crkve nalazi se nadgrobni spomenik I. Jankovića s figurama koji prikazuju lik pokojnika, tugujuće supruge i alegoriju smrti.
Lokacija: Stražeman
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1775. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-415
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dvorac
Dvorac u Trenkovu sagrađen je 1819. godine kao jednokatna građevina tlocrta u obliku izduženog pravokutnika s altanom na glavnom pročelju i naglašenim rizalitom na dvorišnom pročelju, mansardnim krovom, kasnobarkno-kasicističke koncepcije. Dvorac se nalazi usred parka koji je spomenik vrtne arhitekture. U dnu parka nalaze se gospodarske zgrade.
Lokacija: Trenkovo
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1819. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-418
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve sv. Augustina
Crkva sv. Augustina je u 18. st. barokizirana, u njoj se nekada nalazilo sedam oltara koji su 1900. uklonjeni i zamijenjeni tirolskim – sv. Augustina, Srca Isusovog i Srca Marijina. Godine 1953. isklesana su i dva oltara od bihaćkog kamena – sv. Antuna i sv. Valentina. U crkvi se nalaze i grobovi dvaju biskupa: T. Mrnavića (1644.) i M. Benlića (1674.), te grob vlastelina J. Svetića sa spomen pločom. Grobovi imaju kulturno-povijesnu i spomeničku vrijednost. Od inventara važno je spomenuti obredni Križ iz 18. st, skulpturu Bogorodice na glavnom oltaru iz 18. st., te klupu za vjernike iz 18. st. Navedeni inventar je ostatak nekadašnjeg bogatog inventara, te je ujednačenih stilskih osobina.
Lokacija: Velika
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: ROS-91
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve sv. Mihovila Arhanđela
Inventar župne crkve sv. Mihovila Arkanđela datira iz vremena poslije barokizacije crkve (1777.) i ima stilske karakteristike kasnog baroka i klasicizma. Inventar čini: kasnobarokni oltar sv. Izidora, bočni olatr sv. Ivana Krstitelja, dvije škropnice, nadgrobni spomenik I. Jankovića iz 1802., slika s prikazom Marije Magdalene, svečana misna odjeća iz 18. st.
Lokacija: Stražeman
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2292
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje iz crkve sv. Mihaela Arkanđela
Orgulje u crkvi sv. Mihaela Arkanđela u Stražemanu nabavljene su 1862. godine u Pećuhu kod orguljara Franje Lešnjika, no kućište na kojemu je grb grofa Jankovića upućuje na još starije razdoblje. Orgulje imaju 6 registara, manual i pedalu. Prema sudu stručnjaka ovaj je instrument prvobitno bio pozitiv. Godine 1915. pregradio ga je V. Holub. Tom prigodom izrađene su i nove zavjese nad sviralama bočnih tornjeva koje su u kontrastu sa starijima. Najvrjedniji dio orgulja njegova je stolarija s elementima rokokoa.
Lokacija: Stražeman
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1862. god.
Autor: Franjo Lešnjik; Franjo Lešnjik
Oznaka kulturnog dobra: Z-4180
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Srednjovjekovni grad Velika
Grad se nalazi na vrhu kamenog brijega iznad mjesta Velika, tlocrtno je u obliku pravokutnika s trokutastim dodatkom. Sagrađen je od čvrstog lomljenog i pritesanog kamenja. U 15. st. su gradom gospodarili Velički i Bekefijevci. Turci grad osvajaju 1536., a podatak iz 1702. govori da je grad već odavno u ruševinama. Unazad nekoliko godina radi se na rekonstrukciji grada.
Lokacija: Velika
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-419
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Požegi
Kontakt adresa KO: M Peića 3, 34000 Požega
Telefon: 034/ 273-362
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska