Kulturna dobra općine Udbina

Na području općine Udbina nalazi se 11 kulturnih dobara. 8 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, a 3 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština.

Crkva Blažene Djevice Marije

Župna crkva Rođenja Blažene Djevice Marije jednobrodna je građevina dvoranskog tipa s užom upisanom polukružnom apsidom svođenom polukalotom. Smještena je u naselju, na povišenom položaju, uz glavnu cestu. Crkva je pravilno orijentirana. Sačuvana je u punoj visini do krovnog vijenca. Na mjestu stare crkve započeta je gradnja nove župne crkve 1852. godine, dovršena je 1864. godine i oblikovana u stilu ranog historicizma. Crkva je visoko valorizirana s obzirom na specifično oblikovanje, kulturno povijesni konteksta nastanka te izuzetni položaj u vizuri Krbavskog polja.

Lokacija: Bunić
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1852. god. do 1864. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3858
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na početak

Crkva sv. Jovana

Crkva sv. Jovana u Jošanima nalazi se na povišenom položaju izvan naselja. Pravilno je orijentirana jednobrodna romanička građevina. Pravokutnog je tlocrta s užim polukružnim svetištem i zvonikom na preslicu. Jednostavno obrađena pročelja rastvorena su manjim prozorskim otvorima. Kapela je izvorno bila u funkciji katoličke, a zatim od 18.st. srpske pravoslavne vjerske zajednice. Jedna je od rijetko sačuvanih građevina predturskog razdoblja na području Like.

Lokacija: Jošan
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 12. st. do 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-328
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na početak

Arheološki lokalitet sv. Marko-Grob na Udbini

Arheološko nalazište sv. Marko-Grob smješteno je u Podudbini, neposredno uz rijeku Krbavu, na početku križnoga puta koji od ostataka crkve sv. Marka vodi prema crkvi Hrvatskih mučenika na Udbini. Arheološko istraživanje započeto 1996. godine pod vodstvom Arheološkoga muzeja iz Zadra u suradnji s Muzejom Like Gospić otkrilo je zanimljivu graditeljsku slojevitost ovoga sakralnog objekta, dragocjenog u cjelini povijesnoga graditeljskog naslijeđa stare Krbave i Udbine. Tijekom istraživanja otkrivena su dva sakralna objekta u nekoliko građevinskih faza. Isprva su evidentirani ostatci crkve koja je građena koncem 17., odnosno u 18. stoljeću, dimenzija 7,65 x 5,70 m, s trostranom apsidom na sjevernoj i stubištem s ulazom na južnoj strani. Zapadno od ove crkvice, prateći smjer zidova, otkriveni su zidovi većeg objekta nepravilnoga četvrtastoga tlorisa, dimenzija 8,90 x 8,85 x 9,10 m, na čiji je istočni zid nalegla konstrukcija kasnije crkve. Srednjovjekovna crkva sa svoje (najmanje) dvije arhitektonske faze dokumentirana je romaničkim svetištem i njegovom kasnijom gotičkom dogradnjom na istoku, kao i dogradnjom sakristije s pomoćnim oltarom na sjevernoj strani, koja je očito bila bogato ukrašena gotičkim freskama. Da je moguće riječ i o ranijem objektu vidljivo je prema sjevernome zidu romaničke apside koji ne naliježe u potpunosti na neku raniju gradnju, ali i antičkoj spoliji ugrađenoj na južnome ramenu. Groblje, devastirano pljačkom u prošlosti, nalazilo se i uokolo crkve, a od njega je istražena samo manja površina.
Arheološko nalazište sv. Marko-Grob na Udbini višeslojno je arheološko nalazište od izuzetne važnosti u regionalnim okvirima.

Lokacija: Udbina
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5946
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na početak

Arheološko nalazište Ostatci katedrale sv. Jakova (Korija)

Na desnoj strani ceste koja od Udbine vodi prema Visuću, nasuprot položaju Karaula, nalazi se arheološki lokalitet Korija – Biskupija. Toponim i vidljivi građevinski ostaci ovaj su položaj označili kao mjesto izgradnje krbavske katedrale sv. Jakova.
Dokaze za ovu tvrdnju pružila su sustavna arheološka istraživanja koja se na ovom lokalitetu izvode od 2000. godine. U njima je utvrđena veličina i oblik katedrale, pronađeno je više kamenih ulomaka koji su pripadali prozorima, vratima i rebrastim svodovima, otkriveni su ostaci raznih pregradnji i brojni grobovi datirani od kasnog srednjeg do novog vijeka. Izmjerena dužina katedrale iznosi 32 m (jednaka je dužina broda i svetišta). Širina broda je 12 m, svetišta 9 m. Dužina južne dogradnje je 18 m, širina 5m. Visina otkrivenih zidova je od 10 do 70 cm u prostoru broda, te od 10 do 65 cm u svetištu. Širina zidova iznosi od 110 (brod) do 135 cm (temeljna zona u svetištu). Istraživanjima se pokazalo da katedrala ima poligonalno svetište s vanjskim i unutarnjim kontraforima. Do sada otkriveni ostaci govore o visokoj klesarskoj razini majstora koji su ovdje radili. Način zidanja crkve, kao i očuvani ulomci arhitektonske plastike, ukazuju na kasno romaničko razdoblje u kome je mogla nastati jezgra katedrale, te na zrelo gotičko u kome je došlo do velikog zahvata na preuređenju i proširenju prezbiterija prethodne crkve, kao i ostalih dogradnji uz južni zid. Nakon dokumentiranja nalaza izvedena je konzervacija otkrivenih zidova.
Nastavak arheoloških istraživanja ovog lokaliteta riješit će neka otvorena pitanja. Prvenstveno se to odnosi na pitanje starije crkve, župne ili samostanske (neki izvori spominju benediktinski samostan u Krbavi), koja je kao biskupska stolnica služila od osnivanja Krbavske biskupije odlukom splitskog crkvenog sabora iz 1185. godine, sve do izgradnje nove katedrale koja je uslijedila vjerojatno nakon tatarske provale 1242. godine.

Lokacija: Udbina
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 15. st.


Najavljen štrajk upozorenja i potpuna obustava autobusnog prometa u cijeloj Hrvatskoj! Provjerite kad neće voziti autobusi >>>Uskoro opći štrajk vozača autobusa

Na vrh druge po visini umjesto u japankama popeti se možete automobilom! >>>Deset najviših hrvatskih planina


Oznaka kulturnog dobra: Z-5932
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na početak

Arheološka zona Gradina

Na samom sjevernom rubu brda na kojem je izgrađeno današnje naselje Udbina, na povišenom, lako branjivom položaju Gradina (kota 849), nalazi se istoimena arheološka zona. Smještena nad samim rubom stjenovite uzvisine pod kojom se Krbavsko polje razdvaja na dio prema istoku oko Visuća i Kozje Drage i dio prema jugu oko Kurjaka i Komića, predstavlja zanimljivu poziciju za smještaj kontrolne točke radi nadzora šireg područja ovog dijela Krbavskog polja.
Nalazi fragmenata prapovijesne keramike i kućnog ljepa na padinama Gradine prema sjeveru i novo probijenom Križnom putu, koji od prezentiranih ostataka crkve sv. Marka Grob vodi prema položaju buduće Crkve hrvatskih mučenika, svjedoče o postojanju naseobine na ovom položaju već u prapovijesno brončano, odnosno željezno doba.
Iz doba rimske dominacije na ovim prostorima nisu nađeni materijalni ostaci koji bi upućivali na naseljenost na položaju Gradina. Ipak, nalazi kamenih spomenika i rimskog novca koji potječu sa lokacija iz okolice (posebno oko lokaliteta sv. Marko Grob), svjedoče o boravku ljudi na ovom dijelu Krbavskog polja i u doba Rima. To upućuje na zaključak da je i tada položaj Gradina mogao biti korišten barem za izgradnju kontrolne postaje, odnosno promatračnice.
U srednjem se vijeku prvi puta spominje ime Udbina, prvo kao naziv distrikta ili zemljišnog kotara (…in districtu Vduina…), a kasnije kao naziv naselja i utvrde na položaju Gradina. Ovo novo naselje, izgrađeno otprilike u vrijeme napuštanja krbavskog naselja i prijenosa biskupske stolice u Modruš 1460. godine, sastojalo se od kružne kule na najvišoj točki i podgrađa sa njene južne strane zaštićenih obrambenim bedemima. Zapisi o bitci koja se 1493. godine odigrala „…na polju Krbavskom pod gradom Udvinom…“ svjedoče o životu ovog hrvatskog naselja u doba koje je prethodilo turskoj dominaciji. Nakon osvajanja 1527. godine Turci Udbinu popravljaju i dodatno utvrđuju (kao i Mrsinj i Komić) i uređuju cijeli prostor Krbave i Like kao svoju novu političku pokrajinu sa Udbinom kao gospodarskim i političkim središtem. U ratu kojim je 1689. godine cijela Lika vraćena pod hrvatsku upravu oslobođeno je i područje Krbave, pa tako i sama Udbina. Tursko naselje je uništeno a obnovljenu utvrdu preuzima krajiška granična uprava. Važnost udbinske utvrde se umanjuje kada je, mirom u Svištovu 1791. godine, granica Hrvatske pomaknuta dalje na istok. Od tada se zapuštena utvrda polako pretvara u ruševinu i kao izvor građevnog materijala koristi pri izgradnji objekata današnjeg naselja Udbine. U doba kada F.J.Fras obilazi Liku i u svojoj „Cjelovitoj topografiji Karlovačke vojne krajine“ iz 1835. godine spominje „još uvijek postojeće čvrste ruševine gorskog grada, velike zidove, tornjeve, dosta rovova i drugih ostataka“, još su uvijek znatni ostaci svjedočili o značaju i veličini ovog utvrđenja. Sustavna arheološka istraživanja započela su 2008. godine. Otkriveni su značajni ostaci srednjovjekovnog starog grada Udbine posebno na poziciji kružne kule na najvišoj koti gradine. Ona je istražena do zdravice te je utvrđeno postojenje starijih arhitektonskih ostattaka na ovom položaju, dijelom građenih od fino klesanog kamena.
Arheološka zona Gradina predstavlja izuzetno zanimljivo arheološko nalazište koje će svojim budućim istraživačima pružiti veliku količinu novih spoznaja o životu na ovom položaju kroz razdoblja od prapovijesti do srednjeg vijeka.

Lokacija: Udbina
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5938
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na početak

Crkva Uspenja Presvete Bogorodice

Crkva se nalazi u naselju uz cestu. Riječ je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj građevini s užim kvadratnim svetištem i zabatnim zvonikom. Priprata i kor crkve od lađe su odijeljeni zidom koji je raščlanjen s tri polukružno zaključena otvora u svakoj etaži od kojih je središnji otvor viši i širi. Zidovi lađe su rastvoreni s jednim parom simetrično postavljenih prozorskih otvora, a svetište s jednim prozorskim otvorom na začelnom zidu. Zvonik koji je u cijelosti bez profilacija u zoni kora je rasčlanjen pravokutnim prozorskim otvorom manjih dimenzija i sa četiri polukružno zaključena otvora za zvona. Crkva je podignuta u predturskom razdoblju, te je 1873. godine produljena dogradnjom zvonika priprate i kora, što je vidljivo uvidom u strukturu ziđa građevine.

Lokacija: Svračkovo Selo
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4905
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na početak

Crkva sv. Jurja

Župna crkva se nalazi u naselju, uz cestovnu komunikaciju. Riječ je o jednobrodnoj građevini, s poligonalnom apsidom i sakristijom na začelju apside. Zvonik je blago rizalitno istaknut iz zidne mase glavnog pročelja. Crkva je građena pravilnim klesancima, krovni pokrov je limeni, stolarija na crkvi u cijelosti je drvena. Unutrašnjost crkve oslikao je u cijelosti 1930. godine slikar rodom iz Podlapače Mirko Sertić sa prizorima iz Starog i Novog zavjeta, prema renesansnim predlošcima. Zidni oslik je restaurirao restaurator Perica Ivušić 1988. godine. Danas je zidni oslik djelomično očuvan. Župna crkva sv. Jurja podignuta je 1897. godine na mjestu prijašnje crkve podignute 1718. godine. Građevina se u okvirima Like odlikuje očuvanošću arhitektonske koncepcije i struktura, što se očituje uvidom u povijesnu fotodokumentaciju, te vrsnošću, monumentalnošću i kvalitetom izvedbe, uz ambijentalne vrijednosti vezane uz povijest i identitet Podlapače.

Lokacija: Podlapača, Podlapača bb
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1897. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6447
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na početak

Crkva sv. Save

Građevina se nalazi u naselju, uz prometnu komunikaciju. Riječ je o jednobrodnoj građevini, sa užom polukružnom apsidom, glavnim pročeljem orijentiranim jugozapadno. Lađa je od svetišta odijeljena triumfalnim lukom, dok su korni i potkorni prostor prema lađi rastvoreni trima polukružno zaključenim otvorima od kojih je središnji nešto širi. Glavno pročelje raščlanjeno je stupnjevano izbočenim portalom, te stupnjevano uvučenim polukružno zaključenim otvorom u zoni kora crkve. Crkva je podignuta 1882. godine donacijom karlovačkog trgovca Dane Banjanina, koji je inače bio rodom iz Jošana. Sukladno arhivskim podacima radove na crkvi je izvodio građevinski poduzetnik Jandre Kovač iz Grižana, uz nadzor inženjera Josipa Chvale i inženjerskog pristava Mate Novačeka, službenika građevnog odsjeka Vojne krajine, građevnog ureda u Gospiću. Crkva sv. Save u Jošanu posjeduje arhitektonske vrijednosti u vidu očuvane arhitektonske koncepcije i struktura, te ambijentalne vrijednosti vezene uz vizuru i identitet Jošana.

Lokacija: Jošan
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1882. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6530
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na početak

Crkva Rođenja Presvete Bogorodice

Crkva se nalazi u naselju, uz prometnicu. Riječ je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj građevini, s peterostranim svetištem i zvonikom ispred glavnog pročelja, ograđenom kamenom cinkturom. Lađa je osvijetljena s tri para simetrično postavljenih prozorskih otvora, solea s jednim parom prozorskih otvora, a svetište s tri prozorska otvora na tri zidne plohe svetišta. Prostor lađe ima strop ravna podgleda, a prostor svetišta svođen je križnim svodom. Zvonik zauzima veći dio glavnog pročelja. Crkva Rođenja Presvete Bogorodice u Debelom Brdu podignuta je 1764. godine u odlikama vojnokrajiške arhitekture, kao stožerna crkva cjelokupnog prostora ličkog Sredogorja. U regionalnim okvirima Like ističe se monumentalnošću, te očuvanosti izvornih elemenata arhitektonskog oblikovanja i koncepcije, sukladno uvidu u dostupnu fotodokumentaciju građevine načinjenu početkom 20. stoljeća.

Lokacija: Debelo Brdo
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1764. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6664
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na početak

Crkva Preobraženja Gospodnjeg

Crkva se nalazi u naselju, na blagoj uzvisini. Riječ je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj građevini s užim polukružnim svetištem. Zidni plašt crkve koncipiran je u vidu sokla naglašenog pilastrima načinjenim od pravilnih klesanaca. Klesancima sokla korespondiraju lezene oblikovane kao rustika u žbuci u drugom superponiranom pojasu. Lezene omeđuju polja rastvorena s četiri para simetrično postavljenih polukružno zaključenih izduženih prozorskih otvora, te tri prozorska otvora na svetištu crkve. Crkva Preobraženja Gospodnjega u Mutiliću podignuta je 1745. godine. Porušena je tijekom Drugoga svjetskog rata, te je danas očuvana do razine vijenca.

Lokacija: Mutilić
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1745. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-5099
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na početak

Crkva sv. Velikomučenika Georgija

Crkva se nalazi u naselju. Riječ je o pravilno orijentiranoj, jednobrodnoj građevini, s užom polukružnom apsidom. Zidovi lađe crkve raščlanjeni su s dva para simetrično postavljenih polukružno zaključenih prozorskih otvora i bočnim ulazom, a apsida s tri polukružno zaključena prozorska otvora. Glavno pročelje crkve naglašeno je portalom u čijoj se luneti nalazi ploča s križem i natpisom o gradnji crkve, te polukružno zaključenim prozorskim otvorom u zoni kora i tornjem zvonika, sa četiri otvora za zvona na sve četiri strane. Crkva je građena fino obrađenim klesancima, a danas je očuvana do razine vijenca lađe i zvonika. Podignuta je 1861. godine u duhu histroicizma. Crkva sv. Velikomučenika Georgija u Donjem Mekinjaru u regionalnim se okvirima Like ističe arhitektonskim i ambijentalnim vrijednostima.

Lokacija: Donji Mekinjar
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1861. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-5129
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na početak Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Gospiću
Kontakt adresa KO: Budačka 12, 53000 Gospić

Telefon: 053/ 746-571

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska