Kulturna dobra općine Topusko

Kompleks ruševina cistercitske opatije

Kompleks ruševina i arheološkog sloja srednjovjekovne cistercitske opatije smješten je u gradskom parku Opatovina. Crkva je bila trobrodna građevina velikih dimenzija građena u gotičkom stilu. Do danas je ostao sačuvan samo dio monumentalnog gotičkog portala iz 13.st. Samostan i crkva sv. Marije sagrađeni su kao zadužbina kralja Andrije II. koji je samostanu darovao okolna imanja i feudalne privilegije. Opatija je bila feudalni gospodar današnjeg Topuskog i okolice, a napuštena je nakon što su je razorili Turci. U vrijeme vladavine Francuza ruševine su raščišćene i pripremljen je teren za uređenje parka. Kompleks ruševina cistercitske opatije ima veliku povijesnu i arheološku vrijednost.

Lokacija: Topusko
Klasifikacija: profana graditeljska baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-4411
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Kulturno – povijesna cjelina grada Topusko

Današnje naselje Topusko prvi urbani izgled dobiva u rimsko doba. Tragovi ljudske djelatnosti potječu s prijelaza iz kamenog u metalno doba, a od 1000.g.pr.Kr. može se pratiti kontinuitet življenja oko topličkih termalnih izvora. Ad Fines/Quadrata(?) rimsko je naselje koje postaje važno vojno i administrativno središte, no usprkos tomu primarni sadržaj naselja ostaju termalne vode. Početkom 13.st. na topuskom vlastelinstvu, razvilo se gradsko naselje. Izgradnjom cistercitskog samostana formirana je druga žarišna točka naselja. Topusko se razvija u poznati lječilišni centar Austro-Ugarskog carstva, a sredinom 19.st. izgrađen je kupališni kompleks. U Domovinskom ratu Topusko je jako razrušen.

Lokacija: Topusko
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 1000 god.p.n.e.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4136
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

[adrotate group=”1″]

Pavlinski samostan sv. Petra na Petrovoj gori

Na vrhu Petrove gore, na Velikom Petrovcu, postojao je pavlinski samostan s crkvom sv.Petra. Osnovan 1303.g. pripada među najstarije pavlinske samostane u Hrvatskoj. Prema povijesnim dokumentima, pavlinski samostan u cijelosti je izgrađen 1328.g, stradao u vrijeme turskim napada. Pavlinski posjed preuzimaju krajiške vojne vlasti, te posada crkveni toranj pretvara u kulu za stražu, a samostan koriste za stanovanje. U 17.st. na mjestu stare crkve i od njezina materijala sagrađen je zidani čardak koji je u donjem dijelu bio zidan, a nadogradnja je bila drvena. Krajišnici su napustili Petrovac nakon razvojačenja Vojne Krajine. Danas je raspoznatljivi položaj samostanske crkve-čardaka te opkop.

Lokacija: Topusko
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3260
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Tradicijska okućnica u Perni kbr. 21

Tradicijska okućnica nalazi se u selu Perna, zaselak Sokolovići, a okućnicu čine kuća i nekoliko gospodarskih zgrada od kojih se u jednoj nalazila kovačnica. Tradicijska kuća sagrađena je 1891. godine, a godina izgradnje upisana je na nosivoj drvenoj gredi u prizemlju kuće. Kuća je katnica izduženog pravokutnog tlocrta s „kukuljicom“ ili „kapelom“ na sredini dužeg dvorišnog pročelja. Za temelje je korišten kamen, a sve stijenke tradicijske kuće izgrađene su masivnim hrastovim planjkama spojenima na „hrvaški vugel“. Drugim dužim dvorišnim pročeljem proteže se na katu drveni trijem „ganjk“, na koji vode jednostavne drvene stepenice, a iz trijema je omogućen pristup u stambene prostorije kata. Troprostornost je osnovna karakteristika organizacije prostora. Ovo je jedna od rijetkih očuvanih cjelovitih tradicijskih okućnica u Perni. Svojim oblikovanjem, konstrukcijom i korištenim materijalima tradicijska kuća s pratećim gospodarskim objektima predstavlja jedan od najvrjednijih primjera tradicijskog graditeljstva općine Topusko.

Lokacija: Perna, Perna 21
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1891. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5734
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Arheološko nalazište Turska Kosa

Arheološko nalazište Turska Kosa (koordinate N 5014021.9; E 458818.1) nalazi se južno od sela Velika Vranovina kraj Topuskog. Nalazište se nalazi na uzvišenju naziva Podgledalo, kraj prirodnog plitkog prelaza preko rijeke Gline. Vrh je zaravnat te prema padini stepenast, a ispod utvrđenja teku dva potoka. Istraživanja se ovog nalazišta provode od 1981. g. kojima je potvrđen kontinuitet korištenja prostora od kasnog brončanog doba do sporadičnih nalaza rimskog vremena. Prapovijesno gradinsko nalazište s tri strane zaštićeno je strminom brda, a na četvrtoj je podignut zemljani bedem, osmatračnica. Unutar naselja otkriveni su tragovi kuća s nalazima tkalačkih stanova, peći za taljenje željeza i keramičarske peći. Naselje je nastalo u kasnom brončanom dobu, ali puni procvat doživljava u starijem željeznom dobu, a pripisuje se zajednici Kolapjana. Nekropola naselja nalazi se u blizini ulaznog predjela prema naselju. Među grobovima zastupljeni su paljevinski i skeletni ukopi. Unutar nekropole osobito je značajan nalaz svetišta. Osim priloga u obliku hrane i pića zastupljenijima u ranijim fazama, brojni su nalazi razbijenog keramičkog posuđa. U kasnijem razdoblju starijeg željeznog doba na svetištu kraj nekropole omeđenim jarkom potoka i zemljanim nasipom nađen je velik broj nalaza. Zabilježeni su tragovi metalurške djelatnosti, ostaci životinjskih kostiju, keramički nalazi. U razdoblju mlađe faze starijeg željeznog dobra pojavljuju se figurice (antropomorfne i zoomorfne) od pečene zemlje, minijaturni predmeti iz svakodnevnog života. Najčešći su prikazi jahača, ljudske figurice ukrašene nakitom, te figurice konja. U mlađem željeznom dobu ovaj je položaj naseljen, prisutni su predmet kolapjanskog materijala i predmeti keltskog porijekla. Iz tog razdoblja nađeno je također kultno mjesto. Dolaskom Rimljana prestaje život na nalazištu, a sporadični nalazi rimske keramike na kultnim mjestima potvrđuju nastavak štovanja starih božanstava. Turska Kosa najbogatije je nalazište glinene antropomorfne plastike u Hrvatskoj te je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta velike kulturno-povijesne vrijednosti.

Lokacija: Velika Vranovina
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-6065
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Ostatci staroga grada Pernika

Arheološko nalazište – utvrda Pernik nalazi se na brdu Gradina, južno iznad današnjeg sela Perna, na području općine Topusko, na istočnim obroncima Petrove gore. Prema tlocrtu iz 1699.g., srednjovjekovni grad je poluovalnog oblika, orijentiran u smjeru I-Z. Na vrhu se nalazilo pravokutno središte grada, ispod kojeg se pružalo ovalno dvorište. Čitav grad je bio opasan zidinama s polukružnim i kvadratnim kulama, a komunikacija je bila moguća jedino kroz ulaznu kulu na istoku, zatim kroz dvorište te preko ljestava do palasa. Utvrda je građena od nepravilno klesanog kamenja, a uzdiže se iznad špilje. Povelju “slobodnog kraljevskog grada” Perna dobiva već 1225.g. od kralja Bele IV. To je najstarija povlastica što je podijeljena jednoj općini. Tijekom 15. i 16. st. utvrda pripada knezovima Peranskim (ogranku obitelji Šubića). Kroz to vrijeme je nekoliko puta stradala od Turaka te još u dva navrata u 18. st. kada je sasvim i napuštena. Arheološko nalazište – utvrda Pernik predstavlja vrijedan primjer srednjovjekovnog utvrđenog grada te kao takav ima veliku arheološku i kulturno-povijesnu vrijednost ovog područja.

Lokacija: Perna
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-6279
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Misal cistercita u Topuskome

Misal svetoga reda cistercita pohranjen je u Narodnoj knjižnici i čitaonici u Topuskome. Radi se o Knjizi psalama poznatijoj i pod nazivom Psalterium Davidicum, a koja se sastoji od 150 psalama. Kožnatih je korica s brončanim okovima i kopačama, pisan je na latinskom jeziku te je dimenzija 45,7×29 cm. Misal cistercita sadrži 720 stranica te je ukrašen na uvodnim stranicama ilustracijama i litografijom s prikazom kralja Davida. Tekst je otisnut crnom i/ili crvenom bojom u jednom stupcu, osim Indexa koji je otisnut u dva stupca. Ovu Knjigu psalama (Psalterium Davidicum) s pjesmama, himnama i stavovima reda cistercita, tiskali su 1888. g. redovnici opatije Westmalle, reda cistercita u Belgiji, za tjedno korištenije. Cisterciti se na području Topuskog spominju 1208. godine, a dolaze na poziv mađarskog kralja Andrije II. Opatija cistercita dominira od 13. do 19. stoljeća u povijesti Topuskog i biva nositelj ne samo duhovnog, nego i gospodarskog, političkog i kulturnog života. Misal cistercita iz 19. stoljeća svjedoči o neraskidivoj vezi cistercita s povijesnim gradom Topusko te ima veliku povijesnu vrijednost.

Lokacija: Topusko
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 1888. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6384
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

 

Kontakt podaci o konzervatorskom odjelu

Nadležni KO: Konzervatorski odjel u Sisku
Kontakt adresa KO: Ivana Meštrovića 28, 44000 Sisak

Telefon: 044/ 515-180

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska