Kulturna dobra općine Sveta Nedelja

Na području općine Sveta Nedelja nalazi se 15 kulturnih dobara. 6 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji glazbeni instrument, a 1 dobro pripada kategoriji znanje i vještine.

Sva dobra općine Sveta Nedelja:

  • Crkva Presvetog Trojstva
  • Crkva sv. Marije MagdaleneDvorac KerestinecInventar crkve sv. RokaKapela sv. RokaKulturno-povijesna cjelina naselja Šumber s kaštelomKulturnopovijesna cjelina Sveta NedeljaKurija Gluck – HafnerKurija župnog dvoraLadanjski sklop Lazzarini s crkvom sv. Martina i kapelom Gospe od zdravljaOltar u crkvi sv. Marije MagdaleneOrgulje u crkvi sv. RokaStari župni dvor (crkvenjak)Umijeće izrade ogrlice svetonedeljski kralušZgrada nekadašnje mitnice, Sveta Nedelja

    Crkva Presvetog Trojstva

    Crkva je smještena u središtu naselja. Građena je u razdoblju od 1768. do 1786. godine na temeljima gotičke crkve kao jednobrodna građevina četvrtaste osnove s užim svetištem zaključenim stiješnjenom apsidom sa sakristijom uz sjeverni zid te zvonikom južno od lađe, u ravnini glavnog pročelja. Prostor lađe i svetište presvođeni su češkom kapom. Vrijedni dijelovi inventara su glavni oltar Presvetog Trojstva te bočni oltari sv. Florijana i Žalosne Gospe. Crkva Presvetog Trojstva značajan je primjer kasnobaroknog dvoranskog tipa crkve s centralnim prostorom u okviru longitudinalnog koncepta.

    Lokacija: Sveta Nedelja
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 14. st. do 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1459
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Marije Magdalene

    Crkva sv. Marije Magdalene smještena je na uzvisini, iznad naselja Mala Gorica. Sagrađena je sredinom 18. stoljeća na mjestu starije kapele koja se spominje u vizitacijama iz 17. stoljeća. Ima četverolisnu lađu i pravokutno svetište sa stiješnjenom apsidom. Oba su prostora presvođena češkim kapama koje nose stupovi ojačani pilastrima s naglašenom kapitelnom profilacijom. Triumfalni luk svetišta je svođen jednako kao i predulaz lađe u kojem je naknadno ugrađeno pjevalište. Bočni zidovi lađe su konveksno potisnuti tako da je postignuta četverolisna forma središnjeg prostora. Crkva sv. Marije Magdalene značajan je primjer zrelobaroknog centralnog tipa crkve četverolisnog tlocrta kojeg na ove prostore uvodi «Branjugova radionica».

    Lokacija: Mala Gorica
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1778
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Dvorac Kerestinec

    Dvorac je smješten jugoistočno od Samobora, u nizini, usred prostranog perivoja. Sagradila ga je obitelj Erdödy 1575. g., kao nizinsku tvrđavu s četiri ugaone kule, okruženu vodenim rukavcima. Dvorac je krajem 18. st., prelaskom u vlasništvo obitelji Palavini barokiziran, o čemu svjedoči dekoracija sjevernog pročelja kao i dviju kula koje ga flankiraju. Nakon potresa 1883. godine, u kojem je pretrpio velika oštećenja, slijedi obnova te dolazi do izmjena na dvorišnim fasadama. Svojom poviješću, arhitektonskim oblikovanjem te veličinom perivoja spada među najznačajnije građevine samoborske okolice, a jednako tako značajan je i u pregledu dvoraca kontinentalne Hrvatske.

    Lokacija: Kerestinec
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1720
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Inventar crkve sv. Roka

    Glavni oltar kapele primjer je baroknoga retabla prozračne arhitekture koji se skladno smjestio u prostoru svetišta. Raspored i položaj stupova tvori konkavno-konveksnu tlocrtnu liniju oltarne stijene između kojih stoje velike skulpture vješto modeliranih volumena tijela i uzgibane plohe draperije. S obzirom na manja odstupanja u izvedbi pojedinih skulptura, zamjetne su razlike u autorstvu unutar radionice, koja se ipak, gledano u cjelini, odlikuje visokom kvalitetom kiparskoga stvaralaštva sredine 18. stoljeća.
    Propovjedaonica je rad neznanoga majstora iz sredine 18. st. Naslikani Evanđelisti ostavljaju cjelokupni dojam skladne šarmantnosti pučkoga karaktera, smještajući propovjedaonicu u grupu srodnih djela baroknoga razdoblja ovoga kraja.

    Lokacija: Sveta Nedelja
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5334
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kapela sv. Roka

    Kapela je smještena uz glavnu cestu u središtu naselja. Pravokutnog je tlocrta, orijentirana u smjeru sjever-jug, s glavnim portalom na sjevernom pročelju. Portal je uokviren kamenim polukružnim dovratnikom sa zaglavnim kamenom na kojem je uklesana 1728. godina. Sva su pročelja kapele ukrašena plitkim bijelim lezenama i jednostavno profiliranim završnim vijencem. Unutrašnjost kapele svođena je križnim svodovima između dvije pojasnice. Iznad ulaznog dijela je smješteno zidano pjevalište oslonjeno na dva manja stupa i otvoreno s tri polukružne arkade. Kapela sv. Roka vrijedan je primjer barokne crkve skladnih proporcija i sažetog prostora.


    Najavljen štrajk upozorenja i potpuna obustava autobusnog prometa u cijeloj Hrvatskoj! Provjerite kad neće voziti autobusi >>>Uskoro opći štrajk vozača autobusa

    Na vrh druge po visini umjesto u japankama popeti se možete automobilom! >>>Deset najviših hrvatskih planina


    Lokacija: Sveta Nedelja
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1728. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1458
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kulturno-povijesna cjelina naselja Šumber s kaštelom

    Šumber je naselje iznad doline rijeke Raše u sjeveroistočnom dijelu Istre. Jezgru čini srednjovjekovni utvrđeni Šumber, kasnije pretvoren u feudalni dvor. Ime je dobio po feudalnim gospodarima-obitelji Schomberg. Srednjovjekovni dio sačuvan je u jugoistočnom dijelu, a sadašnja prostorna organizacija Šumbera oblikovana je u renesansni kaštel izgradnjom tri polukružne kule. U dvorištu se nižu stambene i pomoćne zgrade iz 16-17. st. Dvorište je opasano zidom s polukružnim bastionima na uglovima. Radi se o vrijednom spomeniku fortifikacijske i stambene arhitekture u Istri, sa sačuvanim gabaritima utvrđenog feudalnog dvora, oko kojeg je nastalo i podgrađe s ložom i crkvom sv. Ivana i Pavla.

    Lokacija: Šumber
    Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2483
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kulturnopovijesna cjelina Sveta Nedelja

    Sveta Nedelja je smještena na istočnim obroncima Samoborskog gorja, južno od prometnice Zagreb – Samobor. Naselje se prvi put spominje u popisu župa iz 1501. godine, a tipološki pripada longitudinalnom obliku naselja. Najstarija građevna struktura iz 18. stoljeća očuvana je u središnjem dijelu, a čine ju župna crkva, stari župni dvor (gostinjac) i kapela sv. Roka. Građevnom fondu 19. st. pripada djelomično očuvana drvena povijesna izgradnja u Nazorovoj ulici, zgrada nekadašnje mitnice te kurija župnoga dvora. Urbanistička slika naselja u 20. st. definirana je izgradnjom građevina javne namjene: zgrade škole, ambulante i općinske zgrade na novoformiranom Trgu Ante Starčevića.
    Dominantnu vizuru naselja sa sjeverne prometnice Zagreb – Samobor čini kompozicija vertikale crkvenoga tornja s horizontalnim obrisima stambene strukture ispod kojih se pruža padina s livadama. Ta slikovita i visokovrijedna kompozicija prepoznaje se kao karakteristična i visoko valorizirana panoramska slika Svete Nedelje.

    Lokacija: Sveta Nedelja
    Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
    Vrijeme nastanka: 16. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6402
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kurija Gluck – Hafner

    Kurija Gluck-Hafner smještena je u naselju Brezje usred prostranog parka bogate i raznolike vegetacije. Izgrađena je sredinom 19. st. kao jednokatnica pravokutne osnove s četverostrešnim krovištem. Prostor prvog kata dugačkim je hodnikom podijeljen u dva niza prostorija. U prednjem su dijelu tri anfiladno povezane prostorije dok su u stražnjem dijelu prostorije utilitarnog karaktera. Vanjski zidni plašt čine prizemna ploha izvedena u rustici s manjim pravokutnim prozorima i katna glatka ploha s većim pravokutnim prozorima koju zaključuje vijenac snažne profilacije. Svojim prostornim konceptom i artikulacijom vanjskog zidnog plašta kurija predstavlja tipičan primjer 19. stoljeća.

    Lokacija: Brezje
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1457
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kurija župnog dvora

    Kurija župnog dvora smještena je uz župnu crkvu, u središtu naselja. Jednokatna građevina pravokutnog tlocrta sagrađena je 1889. godine u neostilskim oblicima. Prostorna organizacija prizemlja zasniva se na nizu prostorija s prednje i stražnje strane. U središnjem dijelu uz začelni zid je dvokrako stubište. U katu dominira središnja dvorana koju flankiraju dvije bočne. Prostorije su zaključene ravnim stropom, a podrum pruskim svodovima. Pročelje je artikulirano s pet osi neujednačenog ritma. Osim arhitektonske vrijednosti, kurija ima značajnu ulogu u vizuri naselja.

    Lokacija: Sveta Nedelja
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1889. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1456
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Ladanjski sklop Lazzarini s crkvom sv. Martina i kapelom Gospe od zdravlja

    Ladanjski arhitektonski sklop obitelji Lazzarini primjer je barokne arhitekture istarskog ladanja nastale u sklopu velikih zemljišnih posjeda aristokracije u labinskom zaleđu. Arhitektonski sklop je U tlocrta s pravokutnim dvorištem u sredini, rezidencijalnom palačom na istočnoj strani i gospodarskim objektima na sjevernoj i zapadnoj strani. Prema jugu je otvoren terasastim vrtom. Zapadno od sklopa nalazi se barokna kapela Gospe od zdravlja iz 1630. godine. Oko sklopa se kasnije razvilo naselje sa župnom crkvom sv. Martina, historicistički oblikovanom jednobrodnom građevinom sagrađenom 1907. godine.

    Lokacija: Sveti Martin
    Klasifikacija: profana graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2473
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Oltar u crkvi sv. Marije Magdalene

    Oltar sv. Marije Magdalene smješten je u svetištu istoimene kapele u Maloj Gorici, međutim, izvorno je bio postavljen u župnoj crkvi u Svetoj Nedjelji, od kamo je premješten 1799. godine kad je crkva dobila novi inventar. Premještajem u manji objekt, retabl se morao prilagoditi novim prostornim zadatostima, a tijekom vremena je osiromašen i za broj skulptura.

    Lokacija: Mala Gorica
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 1648. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5222
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje u crkvi sv. Roka

    Pozitiv sa 7 registara, manualom i bez pedala, gradio je slovenski graditelj Antun Scholz 1799. godine. U zračnici je sačuvana izvorna cedulja s njegovim imenom gdje se naziva Burgl. Orgelbauer in Cilli. To kvalitetno djelo, sačuvano je u izvornom stanju, potpunog foničkog materijala. Sviraonik je izgrađen u začelju orgulja, a prozorčić omogućuje gledanje na oltar. Kućište je postoljem ugrađeno u ogradu kora. Arhitektonski skladno, dobro ritmizirano pročelje, nenametljiva dekoracija osnovni su elementi ovog likovno vrijednog kućišta. Dva vitka bočna tornja, trokutne osnove, zatvaraju nisku spojnicu. Posebnu pažnju privlače virtuozno rezbarene zavjese nad otvorima svirala.

    Lokacija: Sveta Nedelja
    Klasifikacija: glazbeni instrument
    Vrijeme nastanka: 1799. god.
    Autor: Antun Scholz – graditelj orgulja

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2420
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Stari župni dvor (crkvenjak)

    Stari župni dvor smješten je u središtu naselja, nasuprot župne crkve. Sagrađen je krajem 18. stoljeća kao slobodnostojeća jednokatnica pravokutnog tlocrta. Prizemlje kuće građeno je kamenom lomljencem, dok je kat zidan opekom s pojačanjem drvenih greda. Prizemni dio glavnog pročelja otvoren je arkadom s tri segmentno zaključena luka. Tlocrtna dispozicija kata pokazuje karakterističnu trodijelnu podjelu prostora kojemu se pristupa drvenim natkritim ganjčecom što se pruža duž glavnoga i bočnih pročelja. Zgrada je vrijedan primjer barokne arhitekture s elementima ruralne arhitekture okolice Samobora.

    Lokacija: Sveta Nedelja
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1780. god. do 1800. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1455
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Umijeće izrade ogrlice svetonedeljski kraluš

    Umijeće izrade ogrlice svetonedeljski kraluš posebno je umijeće prisutno na području Svete Nedelje. Svetonedeljski kraluš je varijanta raskošne pletene ženske ogrlice, koja dijeli određene sličnosti u izradi i izgledu sa srodnim nakitom u kontinentalnoj Hrvatskoj, no razlikuje se od njega po veličini, ornamentima i boji. Još zvan i kraluž ili kragulj, na prostorima svetonedeljskog kraja počinje se pojavljivati u 19. stoljeću. Tijekom desetljeća postao je dio nakita svečane ženske narodne nošnje.

    Lokacija: Sveta Nedelja
    Klasifikacija: znanje i vještine
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5689
    Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zgrada nekadašnje mitnice, Sveta Nedelja

    Zgrada nekadašnje mitnice smještena je na križanju glavnih ulica u središtu naselja. Sagrađena je u razdoblju francuske uprave početkom 19. stoljeća. Riječ je slobodnostojećoj prizemnici pravokutnog tlocrta. Građena je mješovitim materijalima; sjeverozapadni dio kuće zidan je opekom i kamenom, a vanjske stijenke jugoistočnog dijela izvedene su drvenim planjkama i kanatnom konstrukcijom. Građevina je zaključena dvostrešnim krovom poluskošenih zabata pokrivenim biber crijepom. Pročelja su završno obrađena glatkom žbukom bez arhitektonske plastike. Glavno pročelje zaključeno je holkelom, a cijelom dužinom ulaznoga pročelja proteže se drveni trijem. Prostor je organiziran unutar pravokutne tlocrtne osnove, a osnovna komunikacijska os je središnji hodnik koji povezuje lijevi i desni bočni trakt. Stropna konstrukcija je drveni grednik. Kuća pripada tipologiji barokne stambene arhitekture, a svojom izvornošću predstavlja jednu od najstarijih sačuvanih primjera semiruralne arhitekture u svetonedeljskoj povijesnoj jezgri.

    Lokacija: Sveta Nedelja
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: P-4728
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Zagrebu
    Kontakt adresa KO: Mesnička 49, 10000 Zagreb

    Telefon: 01/ 4851-522

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska