Na području općine Štrigova nalazi se 11 kulturnih dobara. 3 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji arheološka baština, 1 dobro pripada kategoriji etnografska građa, 1 dobro pripada kategoriji glazbeni instrument, a 1 dobro pripada kategoriji arhivska građa.
Crkva sv. Jeronima
Na malom brežuljku iznad Štrigove stoji crkva Sv.Jeronima, koja povezana s ostacima nekadašnje pavlinske rezidencije čini skladni barokni ambijent. Crkva koju su pavlini izgradili oko 1738., zrelobarokno je ostvarenje s centralnim prostorom broda i s trolisnim svetištem iznad kojeg je kupola. Glavno pročelje, na kojem je naslikan sv. Jeronim, flankiraju dva zvonika. Zidne slike na zidovima i svodu svetišta, nastale između 1744 -1749. prikazuju apoteozu sv. Jeronima, a rad su baroknog slikara Ivana Krstitelja Rangera. Zbog svoje arhitektonske vrijednosti, kvalitetnih slika i očuvanog inventara ona se ubraja među najznačajnija ostvarenja zrelog baroka sjevernog dijela Hrvatske.
Lokacija: Štrigova, RKT župa sv. Marije Magdalene, Štrigova 83
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1738. st.
Oznaka kulturnog dobra: N-26
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: kulturno dobro od nacionalnog značenja
Orgulje u crkvi sv. Jeronima
Male orgulje s 8 registra, 1 manualom ipedalom iz 1850.god. potpisano su djelo varaždinskog graditelja Gottarda Steiningera. Orgulje su poljednje poznato majstorovo djelo. Opseg manula je C/E – c3, a pedala C/E – f. Zvuk je u duhu barokne tradicije, koja se očituje i u načinu gradnje. Ormar je komponiran s dva povišena bočna tornja i nižom cilindričnom spojnicom. Otvori nad sviralama prekriveni su rezbarenim zavjesama u oblicima lisnatih grančica i ružina cvijeta. Po načinu na koji su montirane izgleda da nisu originalne, već su dijelovi nekog središnjeg tornja. Kućište je prebojano tamno smeđe, a plastična dekoracije je pozlaćena.
Lokacija: Štrigova
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1850. god.
Autor: Gottard Steininger – graditelj orgulja
Oznaka kulturnog dobra: Z-2422
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na početak [adrotate group=”1″]
Pil sv. Florijana
Pil sv. Florijana je smješten u zapadnom dijelu Štrigove, a u izvorima se spominje od 1822. god., iako je prema godini pronađenoj na stupu (1810.g.) zasigurno stariji. Danas je ova javna plastika prezentirana jednostavnom, recentnom formom. Figura Sv.Florijana je frontalno postavljena, u svojoj obradi više nije na tragu kasnobaroknog izričaja nego novog klasicističkog strujanja. Polikromirana plastika je čvrstih i sažetih obrisnih linija, smirene gestike i izraza, u odjeći koja se velikim glatkim plohama pripija uz tijelo ili drapira ponešto uglatim lomovima te s atributima koji ju nedvosmisleno definiraju kao zaštitnika od požara.
Lokacija: Štrigova, Štrigova bb
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3443
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Pil sv. Roka
Na istočnom ulazu u Štrigovu nalazi se pil posvećen zaštitniku oboljelih od kuge, Sv.Roku. Smješten je unutar ograđenog dvorišta stambene kuće i svojom prednjom stranom okrenut je zapadu. Ovo kvalitetno izvedeno kiparsko djelo rad je dosad nepoznatog ali po načinu izvedbe i kompoziciji vrsnog majstora kipara. Pil se prvi put spominje u izvorima god. 1822, no sigurno je starijI od tog datuma. Stilski on objedinjuje još uvijek prisutan barokni izričaj u tretmanu figure s klasicističkim strujanjima poč. 19.st. u obradi stupa. Sama figura Sv.Roka ikonografski definirana atributima tikvice, putničkog štapa i psa uz noge.
Lokacija: Štrigova, Štrigova bb
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3444
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Crkva sv. Jeronima i nekadašnja pavlinska rezidencija
Na malom brežuljku iznad Štrigove stoji crkva Sv.Jeronima, koja povezana s ostacima nekadašnje pavlinske rezidencije čini skladni barokni ambijent. Crkva koju su pavlini izgradili oko 1738., zrelobarokno je ostvarenje s centralnim prostorom broda i s trolisnim svetištem iznad kojeg je kupola. Glavno pročelje, na kojem je naslikan sv. Jeronim, flankiraju dva zvonika. Zidne slike na zidovima i svodu svetišta, nastale između 1744 -1749. prikazuju apoteozu sv. Jeronima, a rad su baroknog slikara Ivana Krstitelja Rangera. Zbog svoje arhitektonske vrijednosti, kvalitetnih slika i očuvanog inventara ona se ubraja među najznačajnija ostvarenja zrelog baroka sjevernog dijela Hrvatske.
Lokacija: Štrigova, RKT župa sv. Marije Magdalene, Štrigova 83
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1738. god.
Autor: Ivan Ranger – Slikar (18. st.)
Oznaka kulturnog dobra: Z-912
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Marije Magdalene i kurija župnog dvora
Župna crkva sv. Marije Magdalene nalazi se u središtu današnjeg naselja Štrigova, a zajedno sa crkvom sv. Jeronima predstavlja njegovu vertikalnu okosnicu. Sakralni objekt na ovom mjestu spominje se još 1334.g., ali današnja građevina potječe iz gotičkog perioda koji je najčitljiviji u samom svetištu. Svetište crkve nadsvođeno je gotičkim križno-rebrastim svodom, a u unutrašnjosti ima očuvani zidni oslik iz 15. st. Njezina barokizacija započinje u 17. st., kad joj je prigrađen zvonik uz svetište i kapela sv. Josipa uz lađu. Sredinom 18.st. kapela je produžena i postaje bočni brod, čime crkva postaje dvobrodna. Inventar crkve potječe iz 18. st.
Lokacija: Štrigova, RKT župa sv. Marije Magdalene, Štrigova 83
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1123
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u Međimurju
Arhivsko gradivo Državnog arhiva u Međimurju kao cjelina za koju je Rješenjem Hrvatskog državnog arhiva od 16. rujna 2011. (klasa: UP-/I-612-06/11-27/04, ur. broj: 565-08/3-11-3) utvrđeno da ima svojstvo kulturnog dobra – sveukupno 270 arhivskih fondova i zbirki:
– u ukupnoj količini od 2.411,4 dužnih metara i 150 pečatnjaka,
– nastala u razdoblju od 1721. do 2002. godine,
– čuva se u spremišnim prostorima u Štrigovi – Štrigova 102,
– pod signaturama: HR-DAM: 1-270 (ukupno 270 fondova i zbirki ).
Lokacija: Štrigova
Klasifikacija: arhivska građa
Vrijeme nastanka: 1721. god. do 2002. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5639
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Trnovčak
Arheološko nalazište Trnovčak nalazi se na širem području naselja Železna Gora, južno od današnjeg termalnog kompleksa Sveti Martin, a neposredno uz cestu Železna Gora – Brezovec (Sveti Martin na Muri) u dolini potoka Gradiščaka. Smješteno je uz trasu rimske ceste Poetovio – Curtae – Halycanum, a na njemu je do sada determinirano 15 rimskodobnih grobnih humaka, koji su danas zbog obrade zemljišta u potpunosti sniženi, te više nisu vidljivi na terenu. Ovo je ranocarska nekropola pod tumulima noričko – panonskog kulturnog kruga.
Lokacija: Železna Gora
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 2. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4676
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Inventar sakralnih predmeta u crkvi sv. Jeronima
Današnja crkva sagrađena je na mjestu ranije, koju su podigli grofovi Celjski u 1448.god. Nakon potresa 1738.g., koji je do temelja uništio prvotnu, pavlini dižu novu, monumentalniju, jednobrodnu baroknu crkvu. U to vrijeme vjerovalo da je sv. Jeronim rođen u Štrigovi, stoga mu pavlini posvećuju ovu kapelu, čiju je unutrašnjost, tj. svetište, oslikao Ivan Krstitelj Ranger. Prizorom apoteoze sv. Jeronima oslikao je tambur kupole, dok se na kupoli u središnjem medaljonu nalazi prikaz Majke Božje. U konhama, freskama je oslikao oltare sv. Ane i sv. Marije. Ranger je svetište oslikao u zrelom iluzionističkim stilu, u kojem je objedinio ikonografske sheme u jednu skladnu i dobro promišljenu cjelinu, kako slikovno tako i ikonografski. Ovom skladu doprinosi i glavni oltar sv. Jeronima, Nastao je između 1744.-1745.g., a postavljen je 1747.g. zauzimanjem Kristine Sibrik-Bedeković. Predstavlja jedan od rijetkih monumentalno zasnovanih atektonskih oltara u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. U plitkim nišama svetišta, oko središnjeg traveja, postavljene su četiri figure crkvenih otaca, sv. Ambrozija, sv. Augustina, sv. Grgura i sv. Dominika.
Lokacija: Štrigova
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6242
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar sakralnih predmeta iz crkve sv. Marije Magdalene
Župna crkva sv. Marije Magdalene u Štrigovi spominje se 1334.g. kao Sancte Marie Magdalene de Strigo, iz čega je vidljivo da je do današnjeg dana zadržala svoj titular. Prvotno jednobrodna crkva, danas ima dvije lađe, poligonalno, gotičko svetište, a sa sjeverne strane joj je prigrađen zvonik, ispod kojeg je smještena sakristija, barokno svođena susvodnicama. U crkvi je očuvan barokni inventar, pretežno iz 18. st. Značaj cjelokupnog drvenog inventara drastično je smanjen recentnom obnovom, tijekom koje su svi figuralni elementi, kao i arhitektura oltara prebojeni, neprikladnim metalik bojama, koji ne pridonose poimanju ekspresivnosti i oblikovnih karakteristika skulptura, već se predstavljaju kao primarni element u vizualnom sagledavanju unutrašnjosti crkve. Glavni oltar sv. Marije Magdalene, danas je izveden u oblicima tipičnim za tirolski tip oltara, postavljen je 1919.g., a njegovu najveću vrijednost predstavlja skulptura sv. Marije Magdalene, koja potječe sa starijeg oltara. Autor ove skulpture jest Josip Holzinger, jedan od najcjenjenijih slovensko-štajerskih kipara, koji je živio i djelovao u Mariboru. Predmetna skulptura nastala 80-ih godina 18.st. te predstavlja rad s kraja njegova opusa, kada je vidljivo uzmicanje utjecaja Strauba i Köningera, u korist novim stilskim značajkama klasicizma, što se očituje u postupnom stišavanju baroknog zanosa, promjeni u proporciji svetačkih likova, kao i smirenijem padu i naborime draperije. Osim sv. Marije Magdalene, Holzingeru se pripisuju skulpture sv. Ane i sv. Joakima sa oltara Kraljice Mira. Ovaj oltar nabavljen je 1784.g. u Mariboru, a njegova jednostavna konstrukcija s udubljenim dijelom između istupajućih pilastara ima već poneki klasicistički naglasak u obliku rozeta i urna. Kip sv. Marije izrađen je u historicističkom stilu. Gotovo identičan u arhitekturi oltara jest i oltar sv. Barbare (18.st.), postavljen nasuprot oltaru Kraljice Mira, na južnoj strani slavolučne stijene. Identično izvedene svetice u položaju tijela i oblikovanju fizionomije lica, razlikuju se draperijom i atributima (sv. Barbara, sv. Apolonija i sv. Lucija). Oltar sv. Josipa (18.st.) podignut je u bočnoj, naknadno prizidanoj kapeli, na istočnom zidu. Riječ je o tektonskom tipu oltara, bogatije razvedenom, ali u osnovi slično koncipiranom kao što su druga dva bočna oltara u crkvi. Na ovom većem oltaru, prirodno, nalazimo i na više skulptura: sv. Josipa s djetetom, sv. Ivana Nepomuka (?), sv. Roka, sv. Mihovila i sv. Florijana, koji zaokružuju ikonografsku shemu zaštitnika ljudskog roda protiv prirodnih nedaća. Propovjedaonicu (prva pol. 18.st.), smještenu na južnom zidu glavne lađe, karakteriziraju skulpture evanđelista smještene u nišama poligonalne govornice. Rad su varaždinskog kipara Ivana Pittnera, te predstavljaju njegov rani rad, za što je karakteristična slaba pokretljivost likova, koja je postignuta samo savijenim koljenom istaknute noge, dobrano shematizirani pad nabora koji prianjaju uz tijelo i modeliraju njegove dijelove, suzdržana gestikulacija. Za njegove svetačke figure karakteristična je posebna tipologija osobito izražena u crtama lica jajolikog oblika lica s naglašeno modeliranim ličnim kostima, visokim zaobljenim čelom, duguljastim očima nad ravnim nosom i srcoliko rezanim punim usnicama. Kosa i brada obrađene su u tankim oblik pramenovima koji kod brada teže da se u tankim snopovima povijaju prema sredini.
Lokacija: Štrigova
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6240
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Etnografska zbirka Lovrec
Nastavljajući obiteljsku tradiciju proizvodnje kvalitetnih vina na tradicijski način, Jasna Lovrec, zajedno s obitelji s puno entuzijazma očuvala je i tradicijske predmete korištene u proizvodnji vina, te sakupljajući i ostale predmete vezane uz svakodnevni život gornjeg Međimurja, došla do vrijedne etnografske zbirke. Mnogi izlošci ove etnografske zbirke zatečeni su na obiteljskom vinogradarskom imanju Lovrec u Svetom Urbanu. To se posebice odnosi na izloške vezane uz vinogradarstvo i vinarstvo koji su gotovo svi bili ili neki identični još i jesu u uporabi na vinogradarskom imanju Lovrec. U zbirci se nalazi 89 predmeta ili skupina predmeta. Svaki je izložak istaknut i posjetiteljima priča priču o nekadašnjem tradicijskom vinogradarstvu ovog kraja i seoskom životu. Medu najvrijednijim izlošcima su stara hrastova preša iz 1847. god, hrastova bačva iz 1822. god., koja se nalazi u podrumu iz 16. st. i još je u funkciji, te ostali predmeti vezani uz vinogradarstvo.
Lokacija: Sveti Urban
Klasifikacija: etnografska građa
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6622
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na početak Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Varaždinu
Kontakt adresa KO: Gundulićeva 2, 42000 Varaždin
Telefon: 042/ 201-850
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska