Na području općine Ston nalazi se 33 kulturnih dobara. 13 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 8 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 3 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji likovna umjetnost, 2 dobra pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, a 2 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština.
Sva dobra općine Ston:
- Arheološko nalazište špilja Gudnja Brijeg Gradac s crkvom sv. Mihajla i samostanom dominikankiCrkva Gospe od LužinaCrkva Gospe od Sedam žalostiCrkva NavještenjaCrkva Presvetoga Imena Isusova (sv. Liberana)Crkva sv ĐurđaCrkva sv. AndrijeCrkva sv. Ivana KrstiteljaCrkva sv. JeronimaCrkva sv. MihajlaCrkva sv. VlahaCrkva Svih Svetih s grobljemFranjevački samostan i crkva sv. NikoleKancelarija Dubrovačke RepublikeKip sv. Nikole iz crkve sv. NikoleKulturno – povijesna cjelina Stona s gradskim zidinama i utvrdamaKulturno-povijesna cjelina Mali StonLjetnikovac BetondićOltar – moćnik crkve sv. VlahaOltarna pala sv. Mihovil, Bogorodica s Djetetom i nepoznati mučenikOstaci antičkog brodoloma kod otočića LiricaOstaci crkve sv. IvanaOstaci crkve sv. Magdalene (Mandaljene)Ostaci crkve sv. MartinaOstaci crkve sv. PetraOstaci crkve sv. SrđaOstaci crkve sv. StjepanaOstaci njemačkog torpednog čamca “S-57”Podvodno arheološko nalazište kod uvale PrapratnoRaspelo iz crkve sv. NikoleSlikano Raspelo iz crkve sv. NikoleTvrđava Veliki Kaštio
Arheološko nalazište špilja Gudnja
Špilja Gudnja kod Česvinice u općini Ston smještena je na prisojnoj strani brda Porače na 400 m nmv, s iznimnim pogledom prema Stonskom zaljevu. Ukupna dužina špilje iznosi 33 m, a širina ulaznog dijela je 15 m. Špilja je imala funkciju privremenog boravišta s definiranih 6 osnovnih kulturnih slojeva koji se datiraju u raspon od ranog neolitika do kasnog brončanog doba (od početka 6. do sredine 2. tisućljeća prije Krista). Razdoblje srednjeg neolitika (sloj II), tzv. Gudnja kulture, najbogatiji je i najznačajniji kulturni sloj špilje. Ističu se keramički ulomci ukrašeni geometrijskim ukrasima, kremeni i koštani artefakti, te nalaz antropomorfne plastike s prikazom torza. Iz faze kasnog neolitika (III sloj) tj. hvarske (hvarsko-lisićićke) kulture, ističu se nalazi minijaturnih sjekira, koštanih harpuna, ukrasne igle i privjeska – amuleta. Špilja Gudnja po bogatstvu nalaza i slojeva spada među najvažnija višeslojna prapovijesna nalazišta na istočnoj obali Jadrana.
Lokacija: Česvinica
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 60 st.p.n.e. do 15 st.p.n.e.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6038
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Brijeg Gradac s crkvom sv. Mihajla i samostanom dominikanki
Brijeg Gradac smješten je na južnom kraju Stonskog polja, na strateškom položaju koji je uvjetovao formiranje glavnog prapovijesnog gradinskog naselja, zatim antičkog i kasnoantičkog Stamnuma ili Stagnuma koji se održao i u ranom srednjem vijeku, kada se na vrhu glavice gradi predromanička crkva sv. Mihajla, jednobrodna građevina s izvana četvrtastom, a iznutra polukružnom apsidom, raščlanjenih zidnih ploha i trotravejnom podjelom broda, iznad kojeg se nekada uzdizala kupola. Sačuvane freske 11.st. s posebno važnim prikazom vladara-donatora i modelom crkve spadaju među najznačajnija ostvarenja romaničkog slikarstva u Hrvtaskoj. U 16. st. uz crkvu je podignut samostan dominikanki trećoretkinja.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-4560
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Crkva Gospe od Lužina
Crkva se nalazi u Stonskom polju, južno od Solane. Pravokutnog je tlocrta, s dubokom polukružnom apsidom. S uzvišenog platoa pred crkvom ulazi se u predvorje, nad kojim je masivni zvonik, rastvoren širokim lučnim otvorima lođe za zvona i završen kupolom. Unutrašnjost crkve presvođena je šiljastim svodom. Bočni zidovi raščlanjeni su s po dva pilastra koji nose vitke pojasnice. Arheološki nalazi svjedoče o postojanju svetišta na mjestu današnje crkve, zasvjedočene od 9. st., s jačim predromaničkim intervencijama 11. st. Jezgra sadašnje crkve potječe iz razdoblja zrele romanike, a tijekom vremena doživjela je brojne zahvate. U unutrašnjost crkve očuvani su dijelovi zidnog oslika iz 16. st.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-4858
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Gospe od Sedam žalosti
Crkva je smještena na brijegu jugoistočno od naselja. Svojim vanjskim izgledom i u unutrašnjosti crkva pokazuje stilske karakteristike građevine kraja 19. i početka 20. st. Crkva je pravokutnog tlocrta s polukružnom apsidom, žbukanih pročelja s kamenim okvirima otvora – lučnim monoforama na bočnim pročeljima, te portalom otvorenog zabata i rozetom i jednostrukom preslicom u osi pročelja.
Lokacija: Žuljana
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-2464
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Navještenja
Crkva Gospe od Navještenja nalazi se u podnožju brda Podzvizd na rubu Stonskog polja. Jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta s pravokutnom apsidom. Južno pročelje rastvoreno je s portalom i dva šiljasto svedena prozora, južno apsidalno pročelje s pravokutnim prozorom, a zapadno pročelje glavnim portalom sa profiliranim nadvratnikom i polukružnom lunetom, te dva pravokutna prozora. U osi iznad portala je okrugli profilirani otvor, te trostruki zvonik na preslicu. Crkva je renesansnog sloga s recentnim intervencijama iz 20. st. Ispred crkve je luža zvonara sa zvonima iz 16. st., djelo Ivana Rabljanina, te antičkim spolijama. Štuko dekoracije i glavni oltar djelo su G. Zuccara.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1759
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Presvetoga Imena Isusova (sv. Liberana)
Smještena je u sjeveroistočnom dijelu Stona, u sklopu stambenog bloka. Longitudinalna, jednobrodna građevinabez apside izdužena u smjeru istok-zapad. Unutrašnjost natkrivena zrcalnim svodom, popločana kamenim pločama. Pokazuje kontinuitet izgradnje od 16./17. do 19.stoljeća.
Lokacija: Ston, Ston
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6143
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv Đurđa
Crkva sv. Đurđa smještena je u istočnom dijelu zaselka Sparagovići u Ponikvama na poluotoku Pelješcu. Jednobrodna je građevina, orijentirana jugoistok-sjeverozapad, s izvana pravokutnom apsidom, iznutra raščlanjenom s tri polukružne niše. Presvođena je bačvastim svodom i raščlanjena pilastrima i pojasnicama u tri traveja, a nad pročeljem se uzdiže masivna zidana preslica. Crkva sv. Đurđa pokazuje protoromanička stilska obilježja i datira se u 12.st. Arheološka istraživanja otkrila su srednjovjekovno groblje oko crkve, te ostatke antičkog građevinskog sklopa nad kojim je sagrađena crkva. Vjerojatno je bila prva župna crkva naselja.
Lokacija: Sparagovići
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 11. st. do 12. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-966
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Andrije
Crkva sv. Andrije sagrađena je na sjecištu carda i decumanusa antičke podjele Stonskog polja, vjerojatno na mjestu ranijeg antičkog kulta. Crkva je mala jednobrodna građevina, pravokutnog tlocrta, s polukružnom apsidom izvana i plitkom pravokutnom nišom iznutra. Bačvasto je presvođena, bez prozorskih otvora, sa širokim vratima na zapadnom pročelju. Građena je od pravilnih klesanaca slaganih u pravilne redove, renesansnih stilskih karakteristika. Spada u brojne sakralne objekte, nastale na sjecištima antičke podjele zemljišta Stonskog polja, a koje nastavljaju kontinuitet svetog mjesta od antičkih vremena.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1758
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ivana Krstitelja
Crkva je locirana na jugoistočnom dijelu naselja na padini brda koja se spušta prema Malostonskom kanalu. Građevina u pravilnoj je orijentaciji, pravokutnog tlocrta s pravokutnim svetištem koje je uzdignuto od glavnog broda s tri stepenice. Zapadno pročelje ima portal s jednostavnim kamenim okvirom, a završava s postoljem za dvostruku preslicu. Istočno pročelje definirano je velikim kubusom svetišta. Zidovi su zatvoreni osim što se sa sjeverne i južne strane svetišta nalazi po jedan prozor. Cijela unutrašnjost je ožbukana, uključujući i razdjelni vijenac. Stilsko-morfološkom analizom crkva se može datirati u 19. st.
Lokacija: Hodilje
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1750
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Jeronima
Crkva sv. Jeronima nalazi se zapadno od Stona, na samom početku carda antičke limitacije Stonskog polja, te se time svrstava među brojne primjere drugih sakralnih građevina koje su nastale na sjecištima linija antičke limitacije polja, preslojavajući time ranije kultne građevine. Crkva je jednostavna jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, orijentirana istok-zapad. Nedavno je srušena i ponovo rekonstruirana.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: RST-0022-1962.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Crkva sv. Mihajla
Smještena je na brežuljku sjeverozapadno od naselja. Pravilno je orijentirana i ima pravokutni tlocrt. Pred pročeljem je trijem, koji ga gotovo čitavog prekriva. U sredini pročelja su velika vrata sa cementnim naznačenim dovratnicima, a desno i lijevo od njih po jedan manji četvrtasti prozor sa monolitnim kamenim doprozornicima, čiji se vanjski rubovi ne poklapaju. U tjemenu pročelja je preslica. Crkva je građena grubo klesanim kvadrima srednje veličine, slaganim u pravilne korševe.
Lokacija: Mali Ston
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1678
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Vlaha
Župna crkva sv. Vlaha u Stonu smještena je u jugoistočnom dijelu naselja, između nekadašnjeg Kneževog dvora, zgrade Glavne straže i utvrde Veliki Kaštio.
Jednobrodna građevina križnog tlocrta, sa sakristijom smještenom iza svetišta, pročeljem je usmjerena prema zapadu. Ziđe crkve građeno je pravilnim kamenim klesancima, dok su elementi arhitektonske artikulacije – okvir glavnog portala, nadvoji prozora, rozete, ugaoni pilastri i zabati izvedeni u kombinaciji kamena i opeke. Crkva je po projektu inženjera Ferdinanda Mayera podignuta 1875. godine na mjestu ranije stonske katedrale. Oblikovana u duhu ranog historicizma, svrstava se među malobrojna ostvarenja sakralne arhitekture 19. stoljeća na dubrovačkom području.
Potres 1996. godine teško je oštetio župnu crkvu sv. Vlaha. Danas je u ruševnom stanju, bez krovišta i s konstruktivnim oštećenjima perimetralnih zidova.
Lokacija: Ston, Ston
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1875. god.
Oznaka kulturnog dobra: P-4914
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Crkva Svih Svetih s grobljem
Locirana na uzvisini zapadno od naselja, sred groblja i ima funkciju grobne kapele. Jednobrodna je pravokutnog tlocrta s četvrtastom apsidom u pravilnoj orijentaciji. Glavno pročelje završeno je zvonikom na preslicu. Crkva je gotičko-renesansne provenijencije, s recentnim intervencijama.
Lokacija: Broce
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1739
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Franjevački samostan i crkva sv. Nikole
Kompleks franjevačkog samostana sa crkvom sv. Nikole smješten u zapadnom dijelu grada Stona, uz gradski zid. Kompleks samostanskog posjeda ograđen je zidom. Pravokutni klaustar, izdužen u smjeru istok-zapad, sa sjevera zatvara pravilno orijentirana crkva, a s juga tri samostanska krila. Crkva sv. Nikole jednobrodna je i natkrita drvenim stropom, sa arhitektonsko – skulpturalnim detaljima romaničko-gotičkoga stila. Na prostrani glavni brod nadovezuje se pravokutna apsida. Crkva je građena od velikih pravilnih kvadara, slaganih u pravilne pojaseve. Dvostrešno krovište pokriveno je kupom kanalicom. Samostan je osnovan 1347, a gradnja dovršena krajem 15.stoljeća.
Lokacija: Ston, Prolaz L. Beritića
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: RST-1192-1986.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kancelarija Dubrovačke Republike
Zgrada Kancelarije Dubrovačke Republike u Stonu podignuta je u središnjem dijelu planirane urbane cjeline, u drugoj polovini 15. stoljeća. Uz Knežev dvor bila je jedno od glavnih zdanja stonske uprave. Prizemlje ima dva prozora i dvoja vrata, građenih po onodobnim dubrovačkim dužinskim mjerama. Na prvi kat s dva kvadratična prozorska otvora nastavlja se reprezentativni prostor drugog kata s dvije gotičke monofore, vrlo bogato izrađene arhitektonske plastike. Na vrhu glavnog pročelja su dvije lisnate konzole umetnute u profilrani razdjelni vijenac, koje su nosile višedjelni otvor u potresu 1843.g. nestalog kata.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: RST-1186-1986.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kip sv. Nikole iz crkve sv. Nikole
Drveni, polikromirani i pozlaćeni kip sv. Nikole, dimenzije 113 x 46 cm ( s aureolom ), visina postolja 3 cm, štap 37,40 cm, rad je nepoznatog majstora 15. st. Stojeći lik sveca, u biskupskom ornatu s tonzurom i pastoralom te knjigom s tri jabuke vjerojatno je jedini sačuvan dio nekad veće cjeline.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-424
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kulturno – povijesna cjelina Stona s gradskim zidinama i utvrdama
Ston leži na kraju uskog dugog zaljeva, ispod visokog brda Podzvizda. Grad je bio opasan dugim zidinama u obliku nepravilnog pravokuta, s jačim utvrdama na uglovima. Taj ogromni tvrđavni kompleks izgradili su Dubrovčani od 1333. do 1506. godine. Od građevina u zaštićenoj jezgri Stona ističu se samostan i crkva sv. Nikole građeni 1347. godine, bivša kancelarija Dubrovačke Republike, palača Sorkočević – Đorđić, Knežev dvor i zgrada bivše biskupije građena 1573. godine.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Oznaka kulturnog dobra: ZDU_191
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna cjelina Mali Ston
Mali Ston nalazi se u uvali Malostonskog zaljeva, 1 km sjeveroistočno od Stona. Osnovali su ga Dubrovčani 1334. Opasan je zidinama u obliku pravokutnika koje su s kopnene strane građene 1336-47., a s morske 1358., kad su podignuta i Lučka vrata. Po regulacijskom planu iz 1335. izgrađena su tri bloka kuća, ulice se sijeku pod pravim kutom. Na uzvisini s južne strane je tvrđava Koruna s pet kula okrenutih prema moru iz 1347. Od nje se prema Stonu proteže Veliki zid. Malostonska luka, završena 1490., građena je po ugledu na dubrovačku gradsku luku. U sredini Malog Stona je crkva sv. Josipa (Antuna Opata) koja se spominje krajem 14. st., a pokazuje više faza gradnje od 15 – 19. st.
Lokacija: Mali Ston
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Oznaka kulturnog dobra: RST-1274-1986.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ljetnikovac Betondić
Ljetnikovac Betondić sastoji se od ranije građevine iz 15. st. (prizemlje i dva kata s konobom i bačvasto nadsvedenim prolazom) i kule koja ladanjskoj cjelini daje izgled utvrde. Kula na sjeveroistočnom uglu predstavlja zanimljiv primjer fortifikacijske građevine. U sklopu ladanjskog kompleksa, izdvojeno, istočno od ljetnikovca, je kapela Gospe od Karmena iz 16. st., uz koju se veže orsan s bačvastim svodom. Unutrašnjim dvorištem teče potok kojim se izražava renesansni odnos prema prirodi, a vrt i orsan s kapelicom dijeli od stambenih objekata.
Lokacija: Broce
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1753
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Oltar – moćnik crkve sv. Vlaha
Oltar – moćnik crkve sv. Vlaha u Stonu,18. st (?), drvo polikromirano, i pozlaćeno, staklo, papir, svetačke moći, dimenzije 180×120 cm (zatvoren), iz crkve sv. Vlaha u Stonu, vlasništvo Dubrovačke Biskupije – Dioecesis Ragusina, Župe sv. Vlaha, Placa 17, 20230 Ston
Lokacija: Ston
Klasifikacija: likovna umjetnost
Vrijeme nastanka: 18. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5143
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Oltarna pala sv. Mihovil, Bogorodica s Djetetom i nepoznati mučenik
Oltarna pala sv. Mihovil, Bogorodica s Djetetom i nepoznati mučenik, nepoznati majstor 18/19. st., ulje na platnu, 180×107 cm, smještena u Župi sv. Marije Magdalene u Putnikovićima, vlasništvo Dubrovačke biskupije – Dioecesis Ragusina, u Župa sv. Marije Magdalene 20248 Putnikovići
Lokacija: Putniković
Klasifikacija: likovna umjetnost
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4868
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Ostaci antičkog brodoloma kod otočića Lirica
Podmorski arheološki lokalitet kod otočića Lirica, na ulazu u žuljanski zaljev nalazi se oko 30 m sjeverno od sjeveroistočne punte otočića Lirica, na kosom pješčanom dnu, na dubini od 44 do 47 m. Riječ je o ostatcima antičkog brodoloma gdje je na površini od oko 9 x 10 m vidljivo 7 – 8 djelomično ili u potpunosti sačuvanih amfora, ulomci tanjura, lonaca (kuhinjsko brodsko posuđe), te jedan ulomak tegule (možda s krova natkrivenog dijela broda), jedno željezno sidro, te ostaci brodske konstrukcije, odnosno rebra broda, brodska oplate, te drveni klinovi kojima su povezivani. Prema tipološkim karakteristikama amfore se mogu klasificirati kao Dressel 6a amfore datirane u 1. st. posl. Kr.
Lokacija: Žuljana
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5655
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci crkve sv. Ivana
Ostatci crkve sv. Ivana nalaze se u južnom dijelu Stonskog polja, s istočne strane brda Gradac. Crkva je izdužena jednobrodna građevina s polukružnom apsidom, čija je širina s vanjske strane jednaka širini broda. Konstrukcija bačvastog svoda na lukovima i pilastrima kao i unutarnji zid apside, naknadno su ugrađeni u izvorno neraščlanjeni prostor crkve s polukružnom apsidom. Crkva je sagrađena vjerojatno u doba romanike, s kasnijim intervencijama., na ostacima ranijeg antičkog građevnog sklopa na čije postojanje upućuju ostaci zidova i brojni površinski nalazi u neposrednoj blizini crkve.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 12. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4765
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci crkve sv. Magdalene (Mandaljene)
U jugoistočnom dijelu Stonskog polja na uzvisini Gorica nalaze se crkva sv. Marije Mandaljene koja je sagrađena na ostacima ranijeg antičkog građevinskog sklopa. Crkva je bila bogato opremljena starokršćanska bazilika iz 6. st., izduženog pravokutnog tlocrta, s polukružnom apsidom i naknadno nadograđenim narteksom. Sadašnji oblik građevina je dobila u doba rane romanike kada je dogradnjom pilona crkva postala trobrodna. Kasnijom nadogradnjom nad pročeljem sagrađen je zvonik s westwerkom. Pretpostavlja se da je upravo ova crkva bila matica nekadašnje stonske kasnoantičke biskupije.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 6. st. do 12. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4764
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci crkve sv. Martina
Ostatci crkve sv. Martina nalaze se u jugoistočnom dijelu Stonskog polja na predjelu Pakljena, u podnožju brda Humac. Crkva, sagrađena na ostacima kasnoantičkog građevinskog sklopa, manja je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s apsidom izvana pravokutnom, a iznutra polukružnom, presvođena bačvastim svodom koji se oslanja na dva para lezena. Crkva je prema obliku i načinu zidanja ranoromanička gradnja s početka 12. stoljeća, ali s jakom predromaničkom tradicijom koja se očituje oblikom apside, te trotravejnom podjelom unutrašnjosti broda.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 11. st. do 12. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4762
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci crkve sv. Petra
Crkva sv. Petra smještena je na položaju Zamlinje u južnom dijelu Stonskog polja, u podnožju brda Gradac. U 6. stoljeću sagrađena je jednobrodna građevina sa širokom potkovičastom apsidom, uz koju je sa sjeverozapadne strane nadograđena jednostavna prostorija pravokutnog tlocrta. U srednjem vijeku bočna se prostorija adaptira u novo svetište koje se prema načinu izvedbe svrstava u tzv. južnodalmatinski kupolni tip predromaničke arhitekture s tri dozidane polukružne upisane apside. Nekadašnje svetište je s nadograđenom prostorijom moralo imati memorijalni karakter, što ovaj dvojni građevinski sklop čini zanimljivim primjerom održavanja starokršćanske tradicije u srednjovjekovnom okruženju.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 6. st. do 11. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4763
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci crkve sv. Srđa
Crkva sv. Srđa nalazi se na istoimenoj glavici sjeverno od uvale i naselja Prapratno. Sagrađena je u 14. stoljeću i gotičkih je stilskih karakteristika, što se prvenstveno očituje u svodu oštro prelomljenog luka. Crkva je jednostavna jednobrodna građevina bez izdvojenog svetišta. Pretpostavlja se da je sagrađena na ostacima kasnoantičke sakralne građevine, te pripadala naselju Prapratno.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st.
Oznaka kulturnog dobra: RST-0069-1963.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci crkve sv. Stjepana
U jugoistočnom dijelu Stonskog polja na položaju Bare nalaze se ostaci većeg antičkog građevnog sklopa koji se prema nalazima može datirati u 2. stoljeće s kontinuitetom trajanja do 5. – 6. stoljeća kada se na ovom prostoru gradi bazilika s polukružnom apsidom i subseliom, te nadogradnjama na sjevernoj strani. U trećoj, srednjovjekovnoj fazi lokaliteta, unutar ostataka bazilike gradi se manja jednobrodna crkva koja se prema ulomcima pleterne plastike datira u razdoblje predromanike.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2. st. do 11. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2530
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci njemačkog torpednog čamca “S-57”
Ostatci njemačkog torpednog čamca S-57 tipa «Schnellboot» iz 2. svjetskog rata, nalaze se oko 3 NM jugoistočno od svjetionika Lirica kod Žuljane na poluotoku Pelješcu. To je bio jedan od najbržih brodova svoga vremena. Potopili su ga britanski torpedni čamci 19. 08. 1944. godine. Olupina leži na dubini 25-38 m. Posebno je dobro sačuvano naoružanje: 4 torpeda i protuavionski top tzv. «flak». Tijekom prijašnjih razdoblja većina pokretnog inventara broda i predmeta od brodske posade je izvađena i nepovratno odnesena, a jedan manji dio je unutar trupa broda i njegovoj neposrednoj okolici. Jedno torpedo na lijevom boku se bilo podiglo, no sanirano je i danas je čvrsto povezano s trupom broda.
Lokacija: Žuljana
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-25
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Podvodno arheološko nalazište kod uvale Prapratno
Ostatci kasnoantičkog brodoloma nalazi se u jugoistočnom rtu uvale Prapratna, južno od Stona, ispod kućice podmorskog kabla, oko 30 m od obale (neposredno uz kabel). Dno je pjeskovito i blago pada prema dubini. Na dubini od 20 m, po površini su razbacani ulomci amfora, a u pijesku se naziru i cijele amfore. Lokacija nije istražena. Dio tereta je još pod pijeskom, a tu su i drveni ostaci brodske konstrukcije. Amfore su afričke, cilindrične, tipa Africana II (Keay IV – VI), prema kojima se lokalitet datira u 4. – 5. st. posl. Kr.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 4. st. do 5. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-19
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Raspelo iz crkve sv. Nikole
Raspelo, rad Blaža Jurjeva Trogiranina, iz 1427/28. godine, rađeno temperom i pozlatom na dasci, dimenzija 265×214 cm, iz crkve sv. Nikole u Stonugodine. Na zlatnoj pozadini naslikan je zlatni križ s raspetim Kristom, ispruženog i klonulog tijela i glavom nemoćno klonulom na desno rame. Na trilobnim proširenim završecima krakova križa su naslikani simboli evanđelista. Raspelo je Impozantno djelo najznačajnijeg slikara dalmatinskog slikarstva quatrocenta, nastalo za njegova boravka u Dubrovniku od 1421.-1428.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1427. god. do 1428. god.
Autor: Blaž Jurjev Trogiranin
Oznaka kulturnog dobra: Z-426
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slikano Raspelo iz crkve sv. Nikole
Raspelo je rad Blaža Jurjeva Trogiranina, iz 1427/28. godine, rađeno temperom na dasci, dimenzija 265×214 cm. Predočen je polumrtvi Krist razapet na križu, a na poligonalnim završecima svakoga kraka su simboli evanđelista. Raspelo je jedno od najvrsnijih djela majstora rođenog u okolici Zadra, koji se školovao u Veneciji te po povratku u Dalmaciju 1412. tri i pol desetljeća putovao od grada do grada te s dvadesetak djela potvrdio svoje visoke sposobnosti i stremljenja ukusa u malim sredinama. Među njegovim sačuvanim djelima Raspelo odskače vrsnoćom očitujući izraz najdarovitijeg slikara kasnog srednjeg vijeka u Hrvatskoj i glavnog predstavnika zrele mletačke gotike.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1427. god. do 1428. god.
Autor: Blaž Jurjev Trogiranin
Oznaka kulturnog dobra: N-29
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: kulturno dobro od nacionalnog značenja
Tvrđava Veliki Kaštio
Tvrđava Veliki Kaštio smještena je na jugoistoku fortifikacijskog sklopa Stona, te je služila kao važna obrambena točka koja je branila Ston sa solanom iz smjera mora i polja, ujedno štiteći oba gradska vrata (Poljska i Vrata od Zamirja).
Četverokutnog je tlocrta, na uglovima pojačana s dvije četverokutne i jednom polukružnom kulom te okružena predziđem. Dvorište tvrđave je otvoreni pravokutnik, ima niz objekata (stanove kaštelana, rukovodioca oružane i posade, oružanu, peći, skladište žita i kapelu sv. Jeronima).
Prva odluka o gradnji Kaštela donesena je iz 1347.g., gradnja je počela 1351.g., a završena nakon 1384.g. Do 1613. godine tvrđava je uglavnom dobila današnji oblik.
Tvrđava Veliki Kaštio predstavlja dio monumentalnog obrambenog sustava stonskih zidina. Svjedoči o najvećem fortifikacijsko – urbanističkom zahvatu Dubrovačke Republike te posjeduje izrazitu povijesno-umjetničku vrijednost.
Lokacija: Ston
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5255
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Dubrovniku
Kontakt adresa KO: C. Zuzorić 6, 20000 Dubrovnik
Telefon: 020/323-191
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska