Znamenitosti Šolte – najiscrpniji vodič kroz kulturno-povijesnu baštinu

/ Hrvatska / Arheološko nalazište Banje, Arheološko nalazište Vela Straža - prapovijesna gradina, Crkva sv. Jelene, Crkva sv. Mihovila, Dvorac Martinis Marchi, Hidroarheološko nalazište, Kuća Dujma Balistrilića, Kula (Kaštel Slavić), Kulturni krajolik otočića Stipanska kod Maslinice na otoku Šolti, Ostaci crkve sv. Petra, Ostatci antičkog ribnjaka, Ruralna kulturno-povijesna cjelina Maslinica, Ruralna kulturno-povijesna cjelina Rogač, Ruralna kulturno-povijesna cjelina Srednje Selo, Ruralna kulturno-povijesna cjelina Stomorska, Starokršćanska bazilika, Uvala Piškera kod Nečujma

Pred vama je najdetaljniji vodič kroz znamenitosti Šolte. Kulturno-povijesnu baštinu na području Šolte sačinjava 25 kulturnih dobara. 7 dobara pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 6 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 5 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, a 1 dobro pripada kategoriji kulturni krajolik.

Znamenitosti Šolte – kulturnu i povijesnu baštinu Šolte sačinjavaju:

Arheološko nalazište Banje

U uvali „Banje“ u Rogaču na otoku Šolti, u neposrednoj blizini plaže, nalaze se ostatci antičke ville rustice. Pod kućom i u kući (koja je nekada pripadala ing. Vicku Dvorniku, a prije adaptacije koristila se za potrebe bivšeg odmarališta „Jugoplastika“) bili su vidljivi ostatci antičkih zidova te antičke cisterne građene od fino uslojenoga kamenja, obložene debelim slojem vodonepropusne žbuke. Većina ovih arhitektonskih ostataka porušena je prilikom gradnje spomenutog odmarališta. Do danas je ostao očuvan i vidljiv antički zid dužine 17 m i visine oko 0,5 m koji se nalazi južno od objekta odmarališta.

Prilikom iskopa za temelje restorana pronađeni su također temelji zidova te jedan kasnoantički kapitel. Uz brojne ulomke antičke keramike pronađeno je i nekoliko manjih površina prekrivenih mozaikom. Prema pričanju lokalnoga stanovništva, zidovi su se nalazili i u moru, sa sjeverozapadne strane uvale, a pretpostavlja se da se radi o ostatcima pristaništa. Zapadno od kompleksa pronađeni su grobovi u amforama. Na temelju istraživanja provedenih za potrebe proširenja restorana 1986. godine može se zaključiti da se u uvali „Banje“ u Rogaču nalaze ostatci kasnoantičke ville rustice, 3. – 4. st. poslije Krista.

Godine 2011. obavljena su zaštitna arheološka istraživanja na zaštićenome području u kojima su pronađeni ostatci mozaika te ostatci dijela termalnoga kompleksa s ostatcima hipokausta. S obzirom na svoj položaj te ostatke mozaika i kapitela, villa je vjerojatno bila luksuznijega karaktera. Središnji dio kompleksa, okrenut prema moru, najvjerojatnije je imao otvoren trijem, a analogija se može pronaći u kompleksu na Bilicama blizu Šibenika.

Lokacija: Rogač
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-5931
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Vela Straža – prapovijesna gradina

Prapovijesna gradina Vela Straža nalazi se u blizini Gornjeg Sela na otoku Šolti. Na njezinom vrhu nalazi se plato s obrambenim zidovima, koji imaju zaštitnu funkciju i pripadaju gradinskom utvrđenju. Obrambeni zidovi građeni su tehnikom suhozida, a na sjevernoj strani kao dio obrambenog zida dijelom je korištena prirodna stijena. Promjer gradine s obrambenim zidovima je oko 100 m.
Vela Straža, kako joj i sam naziv govori, bila je važan geostrateški položaj s kojega se u prapovijesti moglo kontrolirati i komunicirati kako sa ostalim gradinskim naseljima na otoku, tako i s gradinom Rat kod Ložišća na otoku Braču, te nadzirati oduvijek važan morski prolaz Splitska Vrata. Gradinu su naseljavali Iliri koji za svoja obitavališta odabiru uzvišene brežuljke i brda koja dominiraju nad manjim poljima i proplancima, u ovom slučaju polje u blizini Gornjeg sela.

Gradina je vjerojatno bila u funkciji od brončanog do kasnog željeznog doba.
Gradina Vela Straža kao i ostala prapovijesna nalazišta gradinskog tipa na otoku Šolti nikada nije bila predmet arheoloških istraživanja, a izostala je i njena valorizacija u stručnim publikacijama. Buduća sistematska arheološka istraživanja gradinskih naselja otoka Šolte važna su za spoznaju o njihovoj tipologiji i morfologiji, prostornoj organizaciji te ostalim aspektima društveno-ekonomskog života prapovijesnog stanovništva otoka Šolte.

Lokacija: Gornje Selo
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-5802
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh [adrotate group=”1″]

Crkva sv. Jelene

Crkva sv. Jelene (sv. Jele) izgrađena je polovicom 18.st. na temeljima starokršćanske građevine iz 6. st. Nalazi se južno od naselja Donje Selo, uz glavnu otočku cestu. Jednobrodna je građevina s pravokutnom apsidom, pravilno orijentirana. Pročelja su od priklesanog kamena, krov je dvostrešan s pokrovom od kupe kanalice. Glavno zapadno pročelje ima jednostavan ulaz s kamenim pragovima, iznad je okrugli prozor a vrh pročelja je preslica s jednim zvonom. Oltarna menza je starokršćanski sarkofag s uklesanim križem. Starokršćanski ulomci uzidani su u zidove apside. Desno od vrata je kamena krstionica s natpisom na hrvatskom jeziku iz 1746.g., rad domaćeg majstora Jakova Grkovića.

Lokacija: Donje Selo
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4772
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Mihovila

Crkva sv. Mihovila nalazi se u šoltanskom polju. Lokalitet sv. Mihovil prvi se put spominje u dokumentima 1398.g. Crkva je sagrađena u romaničko-gotičkom slogu. Uokolo crkve je groblje ograđeno kamenim zidom. Crkva je jednobrodna s polukružnom apsidom, pravilno orijentirana. Građena je od nepravilno klesanog kamena. Dvostrešni krov ima pokrov od kamenih ploča. Na glavnom pročelju je jednostavan ulaz s nadvratnikom na kojem je urezan križ, iznad je polukružna luneta s lukom zidanim od dugih uskih kamenova. U unutrašnjosti su sačuvane srednjovjekovne freske u gotičkom stilu, lokalnog i pučkog karaktera. Crkva sv. Mihovila najstarija je sačuvana crkva na Šolti.

Lokacija: Grohote
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5061
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Dvorac Martinis Marchi

Dvorac Martinis-Marchi u Maslinici sagradila je 1708.g. plemićka obitelj Marchi. Dvorac je planiran poput vojne utvrde sa unutrašnjim dvorištem i istaknutom četverokatnom kulom u začelju. U podnožju kule je skarpa, a po čitavom korpusu su otvori za topove, puškarnice u obliku ključanice i mašikule na zadnjem katu. Dijagonalno na jugoistoku sklopa je ugaona stražarnica na konzolama. Nad glavnim ulazom na istočnom pročelju bio je grb i natpis u kartuši iz 1708.g. o gradnji i naseljavanju Maslinice. Koncem 19. st. rasprodan je bogati inventar, knjižnica i zbirka oružja obitelji Martinis-Marchi i Alberti. U novije vrijeme dvorac je adaptiran za luksuzni ugostiteljski objekt.

Lokacija: Maslinica
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1708. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4771
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Hidroarheološko nalazište

Podmorsko arheološko nalazište nalazi se na pličini Mlin u zapadnom dijelu Splitskog kanala koji je tijekom antike bio vrlo važan i frekventan plovidbeni put. Na pličini su otkriveni ostaci antičkog brodoloma s teretom amfora tipa Dressel 2-4 iz 2. st. poslije Kr.

Lokacija: Donje Selo
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2. st.

Oznaka kulturnog dobra: RST-0675
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ikona “Madona s djetetom”

Ikona je rađena temperom na drvu, dim. 33 x 80 cm, nalazi se u crkvi Stomorici. Rad je domaće slikarske škole, a datira se u 15/16. st.

Lokacija: Gornje Selo
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st. do 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: RST-3,35/11-63
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inventar crkve sv. Jelene

Crkva sv. Jelene u Donjem Selu jednobrodna je građevina s četvrtastom apsidom. Podignuta na temeljima starije starokršćanske crkvice iz 6. st. čiji je tlocrt nešto manji , a apsida polukružna. Današnju menzu oltara čini starokršćanski sarkofag sa jednakokračnim križem upisanim u dvostruku kružnicu. Nadgrađe glavnog oltara jednostavno je izrezbareno u klasicističkom stilu i uokviruje tri oltarne slike, koje okvirno možemo datirati u kraj 18. st.

Središnji prikaz Gospe od Ružarija sa svecima kvalitetan je kasnobarokni rad u duhu venecijanske škole, dok su bočne slike naslikane drugom rukom, ujednačen uljeni preslik prekriva originalni slikani sloj te će valorizacija biti moguća tek nakon restauratorskih zahvata. Ikonografski program koji se adicijom ovih slika stvorio, usko je vezan uz otok i tradiciju salonitanske crkve pod čijim dekanatom je otok Šolta. Crkva sv. Jelene podignuta je u prvoj polovini 18. st., o čemu nam svjedoči i posuda s krštenom vodom koju izrađuje majstor Jakov Garković, mještanin Donjeg Sela, čije ime nalazimo u matičnim knjigama župe.Najstariji predmet liturgijskog posuđa je patena, koju prema venecijanskim puncama datiramo u kraj 18. st. vrijeme izgradnje nove crkve. Kalež, oltarno raspelo i kipovi Djevice Marije i sv. Frane nabavljeni su u 20. st. i zaokružuju crkveni inventar.

Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!

pruga-m Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj

Iako nemaju veću umjetničku vrijednost zanimljivi su kao donacije bogatih šoltanskih iseljenika crkvi (na samom kaležu ime je donatora) te govore o socijalnoj i ekonomskoj povijesti otoka.
Inventar crkve sv. Jelene u Donjem Selu nije mnogobrojan ali raznolikošću svjedoči o slojevitosti lokaliteta i kontinuitetu sakralnog mjesta.

Lokacija: Donje Selo
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 6. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6375
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kuća Dujma Balistrilića

Na dnu uvale Nečujam, s njene istočne strane sačuvana je manja ladanjska kuća Dujma Balistrilića sagrađena u drugoj polovini 15. stoljeća. Najvjerojatnije godine 1500. u njoj boravi Marko Marulić. Osim Marulićeva boravka, Balistrilićev ljetnikovac bit će mjesto književnog i kulturnog hodočašća Petra Hektorovića.

Lokacija: Nečujam
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4979
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kula (Kaštel Slavić)

Kula u Grohotama sagrađena je u 17. st. i sastoji se od dvije spojene kule. Najprije je sagrađena istočna, trokatna, kvadratnog tlocrta pokrivena četverostrešnim krovom. U prizemlju kule je bila cisterna presvođena bačvastim svodom. Sa zapadne strane dograđena je nova, četverokatna kula pravokutnog tlocrta. Na najvišem katu imala je četiri breteša, na sjevernom i južnom dijelu po jedan, a na zapadnom dijelu dva koja su se dobrim dijelom sačuvala. U prizemlju zapadne kule također je bila cisterna s dvije pravokutne komore presvođene bačvastim svodom sačuvane do danas. U 18. st. nakon što je kaštel izgubio obrambenu ulogu koristi se za stanovanje. Danas se u njoj nalaze prostorije općine Šolta.

Lokacija: Grohote, Podkuća 8
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4770
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kulturni krajolik otočića Stipanska kod Maslinice na otoku Šolti

Otočić Stipanska nalazi se na zapadnoj strani otoka Šolte, nedaleko od naselja Maslinica. Istraživanjima je potvrđeno postojanje jednobrodne starokršćanske bazilike pravokutnog tlocrta s apsidom na istočnoj strani i dvije pravokutne prostorije na sjevernoj te narteksom na zapadnoj strani. Dimenzije bazilike su 10, 25 x 6,70 m, a zidovi su građeni rustičnom tehnikom lomljenaca u nepravilnim redovima. Po načinu gradnje izdvaja se sjeverni zid sjeverne pravokutne prostorije (prothesis) koji na unutarnjem licu ima karakteristične skošene sljubnice, a pravokutno priklesano kamenje je slagano u nešto pravilnije redove.

Središnji dio apside i sjeverni zid spomenute sjeverne prostorije sačuvani su do visine od oko 3 m. Bazilika u Stipanskoj po svojim stilskim karakteristikama datira se u 5.-6. st., po načinu gradnje vrlo je slična onoj u Grohotama. Vjerojatno je bila posvećena Sv. Stjepanu te je dala ime i cijelom otočiću. Uvjeti života na otočiću su izrazito povoljni: veće plodno polje, a izvori pitke vode nalaze se u jednoj od brojnih otočnih špilja.Osim ostatak crkve tu se nalazi i nekoliko novovjekovnih poljskih kućica koji su sagradili lokalni stanovnici te nekoliko vapnenice na sjeverozapadnoj strani otočića.

Lokacija: Maslinica
Klasifikacija: kulturni krajolik
Vrijeme nastanka: 4. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5118
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturni krajolik
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Moćnik iz crkve

Moćnik, srebro, iskucano, pozlaćeno, u staklenom dijelu čuva moći sv. Duje i sv. Felixa. Datira se u 15. stoljeće.

Lokacija: Grohote
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st.

Oznaka kulturnog dobra: RST-435/85-63
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Oltarna pala “Bogorodica sa svecima” iz crkve

Oltarna pala nalazi se u župnoj crkvi u Grohotama. Slikana je u tehnici ulja na platnu, dim. 133 x 240 cm. Slika prikazuje Bogorodicu na oblacima sa sv. Stjepanom, sv. Lovrom i sv. Rokom. Slika je djelo Pietra de Costera i datira se u 17 st.

Lokacija: Grohote
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st.
Autor: Pietro de Coster

Oznaka kulturnog dobra: RST-5/35/113-63
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostaci crkve sv. Petra

U uvali Nečujam nalaze se ruševine crkve sv. Petra sagrađene u 14.-15. stoljeću. Građena je priklesanim kamenom, a sačuvana je samo polukružna apsida, s povišenim svetištem sa zidanim antependijem te bočni zidovi u temeljima. Na unutrašnjim zidovima vidljivi su tragovi oslika. Pripadala je splitskom prepoštu Dujmu Balistiću, prijatelju Marka Marulića. Neposredno uz crkvu su ostaci antičkog zida. Pored ove crkve nalazi se i zavjetna crkvica Bogorodice (Gospe Ostrovske) izgrađena 1938.g.

Lokacija: Nečujam
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 15. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4887
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruralna kulturno-povijesna cjelina Donje Selo

Donje Selo smješteno je u unutrašnjosti otoka Šolte na blagom obronku sjevernoga ruba Donjega polja. Prema istoku starim je putem povezano sa Srednjim Selom i Grohotama, a sjeverno s uvalom Donja Krušica.
Po arheološkim lokalitetima (Mirine i Studenac na zapadu, Pod Mihovil i Svilaja na jugu) i brojnim nalazima fragmenata arhitektonske plastike i keramike u samome selu može se zaključiti da je u rimskome periodu zona Donjega Sela bila gusto naseljena, uglavnom sklopovima gospodarskoga karaktera. O postojanju naselja u starokršćanskome periodu svjedoče ostatci bazilike na čijem je mjestu sagrađena crkva sv. Jelene.
Naselje se na svojoj današnjoj lokaciji sjeverno od starokršćanskoga lokaliteta počelo formirati u ranome srednjem vijeku. Sklopovi pučkih kuća – dvorovi – okupljeni su po rodovima i, kao u drugim naseljima u unutrašnjosti otoka, tvore nepravilnu mrežu vijugavih ulica koja prati konfiguraciju terena. U središtu naselja formiran je mali trg, a župna crkva sv. Martina sagrađena je na južnome rubu sela. U svojoj današnjoj strukturi (crkva iz 18. stoljeća proširena je i dograđena početkom 20. stoljeća) sačuvala je srednjovjekovne elemente – romaničku apsidu i gotički jednobrodni prostor. Okružena je grobljem pa kao ona u Grohotama ima funkciju i župne i grobišne crkve.
U 17. stoljeću u naselju je zabilježeno deset rodova, a prema podatcima iz 19. stoljeća tu je obitavalo 14 rodova.

Dvorove tvore zidom ograđena unutrašnja dvorišta s bunarom oko kojih su izgrađene gospodarske kuće – prizemnice – te kuća za stanovanje sa štalom u prizemlju, stambenim dijelom na katu u koji se pristupa vanjskim stubištem (balaturom) i potkrovljem. Kuće su građene iz priklesanoga kamena u vapnenome mortu, pokrivene su drvenom krovnom konstrukcijom s kamenim pokrovom. Kod mnogih je kameni pokrov zamijenjen kupom kanalicom, a kamene su ploče zadržane u karakterističnom detalju kose strehe koji se i danas primjenjuje. Luminari u potkrovlju imaju dvostrešan krović. U mnogim kućama do danas su se sačuvali pregradni kanatni zidovi (drvene konstrukcije s letvicama i žbukom). Svi otvori uokvireni su kamenim pragovima, a prozori se s vanjske strane štite škurama. Kako su se povećavale obitelji, tako su se dograđivali i širili dvorovi. Najvredniji pučki kompleksi jesu dvori Blagajića, Begovića, Lisičića i Kalebić-Vidoševa.
Izraziti i dobro sačuvani dvorovi kao spomenici pučkoga graditeljstva te nalazi arhitekture iz antičkoga i starokršćanskog perioda daju Donjemu Selu istaknutu arheološku, povijesnu i umjetničku vrijednost.

Lokacija: Donje Selo
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina

Oznaka kulturnog dobra: Z-6044
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruralna kulturno-povijesna cjelina Gornje Selo

Gornje Selo smješteno je u unutrašnjosti otoka Šolte na južnom rubu Gornjeg polja. Prema sjeveru povezano je s dobro zaštićenom prirodnom lukom Stomorska.
Današnje Gornje Selo počelo se formirati u srednjem vijeku južno od kasnoantičkog naselja, na strateški povoljnijem položaju. Glavnu okosnicu naselja tvori ulica koja se s juga penje na sjever, prema vrhu brežuljka. Oko nje nižu se stambeni sklopovi pojedinih rodova – dvorovi. Kao i u ostalim naseljima u unutrašnjosti otoka dvorovi su zidom ograđena unutrašnja dvorišta oko kojih se nižu gospodarske kuće – prizemnice, te kuća za stanovanje sa štalom u prizemlju, stambenim dijelom na katu u koji se pristupa vanjskim stubištem (balaturom) i potkrovljem.

Kuće su građene iz priklesanog kamena u vapnenom mortu, pokrivene drvenom krovnom konstrukcijom s kamenim pokrovom. Kod mnogih je kameni pokrov zamijenjen kupom kanalicom, a kamene su ploče zadržane u karakterističnom detalju kose strehe koji se i danas primjenjuje. Luminari u potkrovlju imaju dvostrešan krović. U mnogim kućama do danas su se sačuvali pregradni kanatni zidovi (drvene konstrukcije s letvicama i žbukom). Svi otvori uokvireni su kamenim pragovima, a prozori se s vanjske strane štite škurama. Kako su se povećavale obitelji, tako su se dograđivali i širili dvorovi. Najvredniji pučki sklopovi su Gabrinovi, Jakovčevića i Škrabanića dvori. Župna crkva sv. Ivana Krstitelja sagrađena je na samom sjevernom rubu sela polovicom 19. stoljeća.

Izraziti i dobro sačuvani dvorovi kao spomenici pučkog graditeljstva, te nalazi arhitekture iz različitih povijesnih perioda, daju naselju Gornje Selo istaknutu arheološku, povijesnu i umjetničku vrijednost.

Lokacija: Gornje Selo
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina

Oznaka kulturnog dobra: Z-6016
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruralna kulturno-povijesna cjelina Grohote

Šoltansko naselje Grohote smješteno je u unutrašnjosti otoka na sjeveroistočnom rubu Sridnjeg polja uz cestu koja spaja Gornje Selo na istoku i Maslinicu na zapadu otoka. Prema sjeveroistoku povezano je s lukom Rogač. Izraziti i dobro sačuvani dvorovi kao spomenici pučkog graditeljstva, te nalazi arhitekture iz različitih povijesnih perioda, daju naselju Grohote istaknutu arheološku, povijesnu i umjetničku vrijednost.

Lokacija: Grohote
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina

Oznaka kulturnog dobra: Z-5862
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruralna kulturno-povijesna cjelina Maslinica

Maslinica je jedino šoltansko naselje smješteno na zapadnoj obali otoka, u dnu dobro zaštićene prirodne luke Odlikuje se prirodnim vrijednostima krajolika, što ga uz slikovitu uvalu čini i borova šuma s južne strane, te neposredna okolica s uvalom šešulom i arhipelagom od sedam otočića.
Naselje nije nastalo kao luka nekog drugog sela, što je slučaj s ostalim obalnim naseljima na Šolti, već se kao organizirano naselje javlja početkom 18. stoljeća kad je na južnoj strani uvale obitelj Marchi sagradila utvrđen dvorac (1703. Godine). Tada su se počele graditi težačke kuće, najprije na sjevernom, a zatim na južnom dijelu uvale. U 19. stoljeću na sjevernoj strani uvale sagrađena je luka. Zgrada Kapetanije sagrađena je za vrijeme austrijske uprave 1854.g., kad i mul pred njom te obala od pravilnih klesanaca pred dvorcem Martinis-Marchi.

Lokacija: Maslinica
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5761
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruralna kulturno-povijesna cjelina Rogač

Rogač je raščlanjena uvala po sredini sjeverne obale otoka, nastala kao luka naselja Grohote. U dnu uvale orijentirane na istok, sagrađena je prva aglomeracija gospodarskih prizemnica. Branio ih je čvrst dvokatni barokni kaštel puškarnicama na pročelju. Na suprotnoj strani luke podignuta je kažela za dezinfekciju brodova i skladište mreža. Uz žalo po sredini uvale odakle polazi put prema Grohotama, podignuta je tijekom 19. St., crkva sv. Tereze Avilske.

Starije kuće građene su na tradicijski način a kuće iz 19. st. imaju tragove klasicizma u rasporedu otvora i ukrasima. Pučke kuće u najstarijoj jezgri imaju zajedno s kaštelom svoju povijesno-graditeljsku vrijednost, a borova šuma koja okružuje izgrađeni dio uvale uklapa se u autentičnu prirodnu i ambijentalnu vrijednost naselja.

Lokacija: Rogač
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina

Oznaka kulturnog dobra: Z-5696
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruralna kulturno-povijesna cjelina Srednje Selo

Srednje Selo smješteno je u unutrašnjosti otoka Šolte na blagome obronku sjeverozapadnoga ruba Sridnjega polja. Prema istoku starim je putem povezano s Grohotama, a prema zapadu s Donjim Selom.
Srednje Selo kao Villa de medio spominje se 1446. godine, a prema Farlattiju tu su bile štale stanovnika Grohota. Kao i kod drugih šoltanskih naselja u unutrašnjosti otoka ovo selo tvore sklopovi pučkih kuća – dvorovi – koji formiraju nepravilnu mrežu uskih ulica prilagođenu vlasničkim parcelama i konfiguraciji terena. U zapadnome dijelu naselja formiran je mjesni trg. Župna crkva Gospe Svijećnice (Kandelore) građena je krajem 19. stoljeća na mjestu porušene ranije crkve iz 17. stoljeća, na južnome rubu sela.

Dvorove tvore zidom ograđena unutrašnja dvorišta s bunarom oko kojih su izgrađene gospodarske kuće – prizemnice – te kuća za stanovanje sa štalom u prizemlju, stambenim dijelom na katu u koji se pristupa vanjskim stubištem (balaturom) i potkrovljem. Kuće su građene iz priklesanoga kamena u vapnenome mortu, a pokrivene su drvenom krovnom konstrukcijom s kamenim pokrovom. Kod mnogih je kameni pokrov zamijenjen kupom kanalicom, a kamene su ploče zadržane u karakterističnome detalju kose strehe koji se i danas primjenjuje.

Luminari u potkrovlju imaju dvostrešan krović. Svi otvori uokvireni su kamenim pragovima, a prozori se s vanjske strane štite škurama. Kako su se povećavale obitelji, tako su se dograđivali i širili dvorovi. Iako su mnogi od njih krajnje zapušteni i urušeni, imaju znatnu ambijentalnu vrijednost, a najvrjedniji među njima jesu Lukin dvor i Purtića dvor.
Očuvanost tradicijskoga graditeljskog fonda Srednjega Sela nije degradirana novijom izgradnjom i sačuvane su karakteristike pučkoga graditeljstva. Radi se o vrijednome primjeru ruralne cjeline koju treba revitalizirati kako bi se očuvala.

Lokacija: Srednje Selo
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina

Oznaka kulturnog dobra: Z-5993
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ruralna kulturno-povijesna cjelina Stomorska

Naselje Stomorska je smješteno na sjevernoj obali otoka Šolte u istoimenoj uvali. Toponim Stomorska, nazvan prema crkvi Sv. Marije, spominje se već u 14. st. Kao naselje Stomorska se počela razvijati sredinom 17. st. Posjede oko Stomorske držala je, među ostalima, plemićka obitelj Cindro. Njihov kaštel iz 18. st. postaje prva jezgra naselja, a tada je podignuta i kažela („casella“) za dezinfekciju brodova i skladištenje opreme. Krajem 19. st. sagrađena je u istočnoj aglomeraciji jednobrodna crkvica sv. Nikole, koja svojim pročeljem i robusnom zgradom stare škole oblikuje mali trg iznad luke. U 18. i 19. st. doseljavaju i dalje rodovi s kopna i Šolte te se Stomorska razvila u najveće naselje na moru.

Lokacija: Stomorska
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina

Oznaka kulturnog dobra: Z-5714
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Sakralni inventar u crkvi sv. Stjepana Prvomučenika

Župna crkva sv. Stjepana Prvomučenika počela se graditi 1913. godine na mjestu stare strušene crkve iz 14. st. Uz župnu crkvu konzervirani su ostatci starokršćanske bazilike iz 5. ili 6. st. što nam ukazuje na izrazito dug kontinuitet. Inventar crkve svjedoči ove povijesne mijene. O značaju crkve govore nam nekoliko vrhunskih predmeta likovnog stvaralaštva i umjetničkog obrta koji se u crkvi čuvaju. Pozlaćeni moćnik iz 15. st. spada u vrh zlatarske proizvodnje sačuvane u Dalmaciji i po starosti kao i po umjetničkim kvalitetama. Oltarna pala Gospinog uznesenja, flamansko – mletačkog majstora Petra de Costera iz 17. st. spada u bisere slikarske umjetnosti na našem području. Visoko kvalitetne umjetnine od drva, tabernakul, skulpture anđela, upotpunjuju sliku inventara spomenute crkve.

Lokacija: Grohote
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6665
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Slika “Blažene Djevice Marije s djetetom i svecima” u crkvi sv. Martina

Oltarna slika „Bogorodica s Djetetom i svecima“, ulje na platnu, 222 x 119 cm, mletačkog slikara Baldasarre d Anna, nastala je korištenjem dijela barokne slike s bočnog oltara sv. Katarine koji je dopunjen prema izrezu novog kamenog oltara s kraja 18. str. Slika prikazuje Bogorodicu na prijestolju koju krune anđeli sa sv. Katarinom i sv. Nikolom. U donjem dijelu slike doslikan je sv. Juraj na konju i princeza. U lučnom gornjem dijelu doslikan je lik Boga Oca. Slika je kasni rad Baldassare d Anna (oko 1630 . g.) i vrijedan je primjer mletačkog seicenta.

Lokacija: Donje Selo
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st.
Autor: Baldassare D Anne – slikar

Oznaka kulturnog dobra: Z-3888
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Starokršćanska bazilika

Starokršćanska bazilika u Grohotama nalazi se neposredno uz sjeverni zid današnje župne crkve. Jednobrodna je građevina s polukružnom apsidom, sačuvana samo u temeljima. Popločana je mozaikom, koji je nakon iskopavanja ponovno pokriven. Arhitektonski ukrasni dijelovi smješteni su uz temelje crkve na zapadnom dijelu. Neposredno uz baziliku se seosko groblje na kojem se nalaze dva starokršćanska sarkofaga ukrašena križevima komponiranim u kružnicu.

Lokacija: Grohote
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 6. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4635
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Uvala Piškera kod Nečujma, Ostatci antičkog ribnjaka

U dnu uvale Piškera kod Nečujma na otoku Šolti nalaze se ostatci ogradnih zidova antičkog ribnjaka. Riječ je o kamenom nasipu dimenzija 64 x 3 x 1.5 metara s otvorom širine 3 metra u svom središnjem dijelu. Predmetni otvor je u antičko doba bio zatvoren pregradom čiji ostaci nisu sačuvani do danas. Nasip zatvara dno plitke uvale maksimalne dubine 3 metra koja se koristila za uzgoj i čuvanje žive ribe.

Lokacija: Nečujam
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2. st. do 4. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5145
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Splitu
Kontakt adresa KO: Porinova bb, 21000 Split

Telefon: 021/ 305 444

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska