Na području općine Selca nalazi se 15 kulturnih dobara. 6 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 1 dobro pripada kategoriji glazbeni instrument, 1 dobro pripada kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, a 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina.
Sva dobra općine Selca:
- Arheološko nalazište villa rustica na Bunjama Crkva Gospe od KarmelaCrkva Krista KraljaCrkva sv. Ivana Krstitelja i kaštelCrkva sv. NedjeljeCrkva sv. NikoleCrkva sv. TomeFranjevački samostan i crkva sv. MartinaInventar crkve i župske kućeKuća Štambuk-PalocOrgulje u crkvi sv. Ivana KrstiteljaRuševine kule VusioSeoska kućaSklop antičke arhitekture na ŽaluSklop kuća “Didolića dvori”
Arheološko nalazište villa rustica na Bunjama
Ispod prethistorijskog naselja na brdu Gračišće, a na rubu plodnog polja Bunje smjstila se villa rustica. Sačuvani su ostaci zidova i manjih prostorija s polukružnim završetkom koje su pokrivne bijelim mozaikom. Pronađene su cisterne presvođene bačvastim svodom i dijelovi razvijenog gospodarstva. Uz grobove i grobnice na svod nađena su i dva sarkofaga s kristogramom na akroteriju.
Lokacija: Novo Selo
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-4929
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Gospe od Karmela
Crkva Gospe od Karmela ili stara župna crkva Selaca vrijedan je primjer sakralne arhitekture druge pol. XIX. stoljeća s jednostavnim neobaroknim odlikama. U unutrašnjosti se ističu drveni oltari izražajna kolorita.
Crkva Gospe od Karmela prva je župna crkva Selaca podignuta u XVIII. stoljeću na jugozapadu mjesnoga trga na mjestu starije crkve koja se spominje 1633. kao „Gospa na Selcih“. Crkva je dovršena 1871. g., kada je sagrađen zvonik na preslicu s tri otvora. Trobrodna građevina s polukružnom apsidom i sakristijom na sjeveru građena je većim klesancima u pravilnim redovima. Bazilikalno pročelje ima tri portala s ugaonim štapom i profiliranim vijencima. Nad središnjim je portalom rozeta, a nad bočnim ploča s otvorom u obliku četverolista. Kamena arkatura u unutrašnjosti na klesanim je kamenim pilonima zaobljenih uglova s profiliranim kapitelima, a na isti je način izrađen i trijumfalni luk. Zrcalni ravni strop odijeljen je kamenim vijencem od zidova broda i sa strane je zasječen jedrima s polukružnim prozorima. Bočni brodovi presvođeni su križnim svodovima, a traveji odijeljeni kamenim pojasnim lukovima.
Lokacija: Selca
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5876
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Crkva Krista Kralja
Župna crkva Krista Kralja sagrađena je na mjesnom trgu prema projektu austrijskog inženjera Adolfa Schlaufa (1919.), a uz sudjelovanje lokalnih graditelja i klesara. Monumentalna trobrodna građevina sa zvonikom na pročelju građena je u oblicima neoromanike s kapitelima po uzoru na ranokršćanske. U crkvi je brončani kip Krista Kralja, rad Ivana Meštrovića iz 1956. god.
Lokacija: Selca
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1919. god.
Autor: Adolf Schlauf
Oznaka kulturnog dobra: RST-1527
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ivana Krstitelja i kaštel
Trobrodna župna crkva sv. Ivana Krstitelja podignuta je na predjelu Lokve nad uvalom Povlja. Sagrađena je uz monumentalni sklop ranokršćanske bazilike s transeptom i upisanom apsidom. Ranokršćanska krstionica, sačuvana do krova sa krsnim zdencem, postala je svetište kasnije crkve posvećene sv. Ivanu Krstitelju. U 12. st. ugrađen je nadvratnik s ćirilskim natpisom, poznat kao Povaljski prag, kojeg je izradio majstor Radonja (danas u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu). Za postojanja benediktinske opatije nad svetištem ranokršćanske crkve podignut je kaštel s kruništem. Današnja crkva ima zvonik iz 1882., a južni i sjeverni brod pridodani su 1924. god.
Lokacija: Povlja
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 6. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5514
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Nedjelje
Na zapadnoj strani brda Gradac pod prapovijesnom gradinom je predromanička crkva sv. Nedjelje koja se spominje se u Povaljskoj listini. Jednobrodna građevina s polukružnom apsidom zidana je priklesanim kamenom i pokrivena dvostrešnim krovom s kamenom pločom. Vrh pročelja je kameni zvonik na preslicu. Crkva je presvođena bačvastim svodom bez pojasnica i raščlanjena slijepim arkadama. Na oltaru je slika na škriljcu Bogorodice s Djetetom i svecima iz 18. st. Unutar ograđenog prostora oko crkve je srednjovjekovno groblje s monolitnim nadgrobnim pločama.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Lokacija: Selca
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-4783
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Nikole
Predromanička crkva sv. Nikole smještena je na brdu između Selaca i Sumartina. Jednobrodna građevina s četvrtastom apsidom, rasčlanjena slijepim lukovima i presvođena bačvastim svodom. Na užim srednjim travejem podignuta je kupola.
Lokacija: Sumartin
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-4782
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Tome
Crkva sv. Tome iznad zaselka Nasela smještena je zapadno od Selaca prema Gornjem Humcu. Jednobrodna predromanička crkva s četvrtastom apsidom ubraja se u najmanje sakralne građevine na Braču. Građena je priklesanim kamenom i pokrivena kamenom pločom. U unutrašnjosti je presvođena bačvastim svodom, a bočni zidovi su raščlanjeni slijepim arkadama. Na pročelju je prerađen ulaz te postavljen recentan kameni okvir, a na vrhu učelka je kamena preslica za zvono.
Lokacija: Selca
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-5883
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Franjevački samostan i crkva sv. Martina
Franjevački samostan u Sumartinu nastao je na mjestu hospicija za franjevce iz Imotskog i Makarske. Oni su predvodili zbijeg stanovništva iz kopnenog dijela Dalmacije za kandijskog rata. Današnja izdužena samostanska jednokatnica započeta je za uprave i prema nacrtu fra Andrije Kačića Miošića pol. XVIII. stoljeća. Samostan nema klaustra već prostrani gornji i donji vrt. Stara barokna crkva sv. Martina zamijenjena je novom neoromaničkom građevinom sa transeptom i zvonikom 1913. godine prema nacrtu Ć. M. Ivekovića.
Lokacija: Sumartin
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5000
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve i župske kuće
Inventar pokretnih predmeta i umjetnina župske crkve sv. Ivana Krstitelja i župske kuće u Povljima pripada razdoblju od 15. do 20. st., a sadržan je u priloženom popisu od rednog broja 1. do 208. Među umjetninama župske crkve izdvajaju se oltari: naročito renesansni oltari Gospe od Ružarija i Presvetog Srca Isusova – djela T. Bokanića.
Lokacija: Povlja
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1519
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kuća Štambuk-Paloc
Kamena dvokatnica podignuta 1869. sučelice crkvi Krista Kralja u Selcima. Reprezentativnu građevinu podigla je obitelj, ugledni trgovci i kamenoklesari te vlasnici lokalnih kamenoloma. Neoklasicistička zgrada građena je kamenim blokovima s finim sljubnicama i ukrašena bogatom arhitektonskom plastikom te balkonima na prvom i drugom katu. Na zapadnoj strani je središnji luminar s uklesanom godinom gradnje. Vrsni je primjer bračkog kamenoklesarskog umijeća, ali je teško oštećena prilikom talijanskog paleža Selaca 1943. i nikad nije obnovljena.
Lokacija: Selca
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1869. god.
Oznaka kulturnog dobra: RST-1526
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Ivana Krstitelja
Povijesne orgulje, rad radionice Jakov i sinovi Bazzani (Venecija) iz godine 1838. Godine 1997. obnovila ih je radionica Heferer iz Zagreba. Manual opsega C-f3 ima 13 registara (dva razdijeljena), pedal o. C-gis0 je ovješen. Od godine 2006. su u uporabi.
Lokacija: Povlja
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 19. st.
Autor: radionica Jakov i sinovi Bazzani
Oznaka kulturnog dobra: Z-1817
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruševine kule Vusio
U polju južno od Selaca je dvokatna kula plemićke obitelji Vusio (Vužić). Kvadratnog tlocrta građena je kamenim kvaderima u slojevima, a zbog obrambenih razloga nema otvora u prizemlju. Na zapadnom pročelju je ulaz na prvom katu i nad njim prozor sa konzolama. Otvori na drugom katu su na južnoj i istočnoj strani, dok je sjeverna bez otvora i uz nju su prizidane dvije kamene prizemnice. Osamljenu kulu za obranu polja podigla je u 17. st. bolska obitelj Vusio od koje su potekli ugledni soprakomiti bračke galije.
Lokacija: Selca
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5162
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Seoska kuća
Seoska kuća Ivanice Beović u Povljima na otoku Braču građena je na kosom terenu. Jedan dio zgrade je prizemnica s dvije prostorije, a pod drugim dijelom s jednom prostorijom, je konoba čija dva zida čini živa stijena. Zidovi su od priklesanog kamena vezanog vapnenim mortom, osim zabatnog zida koji je građen u suhozidu. Krov je na dvije vode pokriven kamenim pločama. Nadvratnik ulaznih vrata u konobu je drveni, s rasteretnim lukom. Na gornjoj razini su ulazna vrata s kamenim dovratnicima, a iz kuhinje se na sjevernom pročelju izlazi u vrt. Na zapadnom pročelju je jedan kvadratni prozor s kamenim okvirima.
Lokacija: Povlja
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: RST-0459-1970.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Sklop antičke arhitekture na Žalu
Na mjestu sklopa kuća u Povljima na žalu bila je rimska villa rustica od koje je na istoku sačuvan ogradni zid i zapadno manja zgrada s karakterističnim načinom zidanja i sljubnicama iz rimskog vremena. Sačuvano je obrađeno kamenje i ulomci rimskih opeka i tegula.
Lokacija: Povlja
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-5847
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Sklop kuća “Didolića dvori”
Sklop kuća “Didolića dvori” smješten je u središtu mjesta sjeveroistočno od crkve Krista kralja. Sklop je podigla istaknuta selačka obitelj Didolić u drugoj pol. 19. st. i bio je središte kulturnog i političkog života u doba Narodnog preporoda u Dalmaciji. Pred glavnom zgradom proteže s prostrani vrt sa zgradama gospodarske namjene. Monumentalna kamena dvokatnica L oblika zidana je pravilnim kvaderima, a na terasi je sačuvana kruna bunara sa grbom Trojedne kraljevine. Kuća je stradala 1943. u paljenju Selaca.
Lokacija: Selca
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5584
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Splitu
Kontakt adresa KO: Porinova bb, 21000 Split
Telefon: 021/ 305 444
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska