Na području općine Preko nalazi se 20 kulturnih dobara. 8 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 5 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji ostalo, a 1 dobro pripada kategoriji arheološka baština.
Sva dobra općine Preko:
- Arheološka zona Muline Crkva sv. Hipolita i KasijanaCrkva sv. IvanaCrkva Uznesenja Blažene Djevice MarijeGlavni oltarInventar zbirke Samostana sv. Pavla Pustinjaka na otočiću Galevcu (Školjiću)Kip Boga Oca i dva kipa anđela lučonošaKuća “De Ponte”Kuća VrgadaLjetnikovac obitelji Califfi (Brčića dvor)Ljetnikovac obitelji LantanaOltarna slika “Bogorodice s Djetetom i svecima”Oltarna slika “Sv. Jerolim, sv. Frane Asiški i sv. Bernardin Sijenski”Oltarna slika “Sv. Lucije”Oltarna slika “Uznesenje Blažene Djevice Marije”Ostaci vjetrenjača na otočiću OšljakSamostan i crkva sv. JeronimaSamostan sv. PavlaSlika “Uznesenje Blažene Djevice Marije sa sv. Ivanom Krstiteljem, sv. Mihovilom i sv. Eufemijom”Tvrđava sv. Mihovila
Arheološka zona Muline
Arheološka zona Muline nalazi se sa donje strane Ugljana U zoni su konzervirani i istraženi ostaci antičkih objekata, tvorničke zgrade (za proizvodnju vina i maslinova ulja), memorije, mauzoleja i bazilike Sv. Ivana. Na prostoru Gospodske gomile dijelom su istraženi ostaci arhitekture, koja se proteže kako u more tako i u kopno, kao i u cijeloj zoni koju je potrebno detaljno istražiti. Istraženi objekti pripadaju razdoblju od oko 1. st. po Kr. do oko 6. st. po Kr
Lokacija: Ugljan
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 6. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4429
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Hipolita i Kasijana
Crkva Sv. Hipolita i Kasijana nalazi se u mjestu Ugljan. Spominje se 1374. godine i nekada je bila župna crkva, a danas služi kao kapela. Crkva je jednobrodna s prigrađenom sakristijom u širini broda, te tako ima tlocrtni oblik izduženog deformiranog pravokutnika. Vanjska dužina crkve iznosi 12, 90 m, dok vanjska širina crkve iznosi 5, 25 m. Zidovi crkve građeni su od priklesanih komada nepravilnog kamena povezanih obilnim vapnenim mortom i pokriveni su žbukom. Crkva ima preslicu za dva zvona
Lokacija: Ugljan
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-4254
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Crkva sv. Ivana
Crkva je tloctno izduženi pravokutnik čiji su bočni zidovi s unutrašnje strane raščlanjeni trima slijepim lukovima naslonjenim na ugaone konzole i dva polupilastra. S vanjske strane su zidovi obrađeni na tipično romanički način s lezenama i visećim arkadicama. Apsida nije izvorna već je nalazimo kao pravokutni istak presvođen poluvaljkastim svodom. U unutrašnjosti se nalazi kasnogotička škropionica. Komparativnom i stilskom analizom crkva se datira kao ranoromanički spomenik.
Lokacija: Preko
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-1563
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Crkva je jednostavna građevina pačetvorinastog tlocrta s polukružnom apsidom istaknutom u prostoru, dvostrešnim krovom i visokim zvonikom preslicom na pročelju.Uglove južnog zida podupiru kosi kontrafori, a obli plašt apside raščlanjuju tri plitke lezene. U volumen ovog izvorno ranokršćanskog oratorija u X-XI.st. interpolirana su po dva pilona, pa se dobila podjela u tri traveja natkrivena križnim svodom. Apsidu natkriva polukalota. Podno preslice je ugrađen grb nadbiskupa L.Veniera (1428-1449)
Lokacija: Ošljak
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-1334
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Glavni oltar
Glavni oltar u crkvi sv. Hipolita i Kasijana u Ugljanu, rad nepoznate venecijanske radionice, pripada tipu slavoluk – oltara, koji je vrlo čest u Dalmaciji u vrijeme baroka. Oltar je izrađen od kamena i raznobojnog mramora i uzdignut na jednu stepenicu ukrašenu geometrijskim intarzijama. Gornji dio oltara oblikuje par stupova s kompozitnim kapitelima koji nose dvostruki vijenac nad kojim je plitki prekinuti polukružni zabat ukrašen zupcima. Stupovima odgovaraju plitki pilastri s kompozitnim polukapitelima. U središtu je lučno završeni okvir za oltarnu sliku. U vrhu lučnog otvora za sliku je voluta koja nosi segment polukružnog zabata. Na rubu je menze uklesan natpis: A.D. 7 AGOSTO 1713.
Lokacija: Ugljan
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1713. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2673
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar zbirke Samostana sv. Pavla Pustinjaka na otočiću Galevcu (Školjiću)
Samostanska zbirka uređena je u prizemlju dvokatnice smještene pred crkvenim pročeljem u kojoj je, poradi nemogućnosti djelovanja u od Talijana okupiranom Zadru, od 1930. do 1943. godine, djelovala Hrvatska katolička tiskara don Ive Prodana (1852. – 1933.). O tome važnom razdoblju povijesti samostana svjedoče i u zbirci sačuvane dvije tiskarske preše i tiskarske matrice različitog sadržaja (portreti; prikazi samostana sv. Pavla, crkve i groblja; matrice religiozne tematike; matrice korištene u izdavanju različitih tiskovina).
U zbirci su izložene i dvije slike nevelike umjetničke vrijednosti ali značajne iz razloga jer su rad dvojice zadarskih slikara s kraja 19. i početka 20. stoljeća. Slike su se ranije nalazile na oltarima u crkvi. Oltarnu sliku s prikazom Sv. Roka naslikao je Ivan Skvarčina (Giovanni Squarcina, Zadar, 1825.-Venecija, 1891.) a slika Bogorodica od Bezgrješnog Začeća sa sv. Antom Padovanskim, sv. Ljudevitom i sv. Elizabetom rad je zadarskog konzervatora, arheologa i slikara Giovannija Smiricha (Ivan Žmirić, Zmirić, Smirić; Zadar, 1842.-1929.).
Zbirka čuva i nekoliko slika baroknih stilskih odlika, vjerojatno dio opreme samostana iz ranijih razdoblja, izrađenih od strane neznanih majstora venecijanske provenijencije koje su, iako skromne likovne kvalitete, vrijedno svjedočanstvo zalaganja redovnika da prostor svoje svakodnevnice opreme suvremenim umjetničkim djelima. U zbirci se može vidjeti i portret o. Josipa Dujmovića (1830. – 1884.) kojim se u samostanu čuva uspomena na višekratnog starješinu i zaslužnog preporoditelja III. Reda sv. Frane u Dalmaciji i Kvarneru u 19. stoljeću.
Za vrijeme svoga trajanja samostan Sv. Pavla Pustinjaka bio je istaknuti centar glagoljaštva, pa njegova knjižnica i danas čuva iznimno bogatu zbirku glagoljskih knjiga i rukopisa a i na nekoliko nadvratnika u sklopu samostana sačuvani su glagoljski natpisi. Budući da se samostan u više navrata pregrađivao u njegovoj je obnovi pronađen i kameni ulomak na kojem je glagoljskim slovima uklesan natpis s godinom i imenom redovnika: 1643 FRA(TA)R MARKO MARKIĆ MINI(STA)R. Pretpostavlja se da je kameni ulomak zbog svojih dimenzija vjerojatno izvorno bio nadvratnik a sada je izložen u zbirci.
U ranokršćansko se razdoblje mogu datirati u zbirci izloženi ulomci dvaju pluteja oltarne pregrade za koje se smatra da potječu iz starokršćanske crkve sv. Andrije koja se nalazila na mjestu današnje stare župne crkve Gospe od Ružarija u Preku, te stup četvrtastog presjeka s uklesanim latinskim križem na prednjoj i desnoj bočnoj stranici, izvorno vjerojatno dio pilastra ranokršćanskog prozora.
Vrijedni su i kameni ulomci gotičko-renesansne ograde koja se ranije vjerojatno nalazila u crkvi a datiraju se u treću četvrtinu 15. stoljeća, dakle u vrijeme prve izgradnje samostanskog sklopa. Na temelju novijih istraživanja smatra se da je ograda rad nepoznate korčulanske klesarske radionice. U vitrinama je izloženo i nekoliko liturgijskih predmeta (kaleži, plitice, ophodno Raspelo, ciboriji, škropionice, kadionica) izrađenih od plemenitih metala, porijeklom iz venecijanskih i zadarskih radionica kao i dio samostanskih rukopisa na glagoljici. To su uglavnom knjige misa, te različiti spisi važni za vjersku i gospodarsku povijest samostana i franjevaca trećoredaca.
Lokacija: Preko
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 6. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6010
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Kip Boga Oca i dva kipa anđela lučonoša
Lik Boga Oca (17. st.; drvo, rezbareno, polikromirano; visina 66 cm, širina: 46 cm, dubina: 27 cm) nalazio se na zabatu oltara. Prikazan je u poprsju kako nagnut prema naprijed raširenih ruku izlazi iz stiliziranih oblaka. Odjeven je u halju i zaogrnut plaštem koji mu vijori iza glave. Proćelav je i ima dugu bradu modeliranu u valovitim pramenovima. Na kruškoliko oblikovanoj glavi ističu se sitne oči, nos i usta. Skulptura je na poleđini pričvršćena na oslikanu dasku koja je vjerojatno fragment oltarne arhitekture. Dva kipa anđela lučonoša (17. st.; drvo, rezbareno, polikromirano; visina 79 cm, širina: 25 cm, dubina: 20 cm, podnožje 3 cm / visina 80 cm, širina: 25 cm, dubina: 20 cm, podnožje 3 cm) prikazana su u punoj figuri kako stoje u kontrapostu na kružno oblikovanim profiliranim bazama postavljenim na četvrtasta postolja. Odjeveni su u duge uzvitlane haljine i plašteve zavrnutih rukava i stegnute u struku. Njihova duga kosa oblikovana je u valovitim uvojcima. U rukama drže tordirane svijećnjake.
Lokacija: Ugljan
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1600. god. do 1700. god.
Oznaka kulturnog dobra: P-5036
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Kuća “De Ponte”
Kuća “De Ponte” ima odlike baroknog stila. Uklesani natpisi na kući iz 16. st. ukazuju da je kuća sagrađena već tada, ali je tijekom vremena, do 19. st. doživjela razne preinake.
Lokacija: Lukoran
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: ZZD-46
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kuća Vrgada
Kuća “Vrgada” je dio nekadašnjeg renesansnog ljetnikovca Damiani-Vergada sagrađenog u 16.st. Građena je kao jednokatnica s dvoslivninm krovištem i velikim vrtom. S južne strane na prvom katu nalazi se profilirani portal s grbom obitelji Vrgada smještenim na nadvratniku. Pod krovnim vjencem uokolo zgrade nalazi se nizkonzola u obliku lavljih glava. Od ogradnog zida koji je okruživao kompleks sačuvan je dio na istočnoj strani gdje nad ulaznim portalom stoji reljef anđela u kamenu. Građevina je preuređena u manji hotelski objekt sredinom 20. st..
Lokacija: Ugljan
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-1569
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ljetnikovac obitelji Califfi (Brčića dvor)
Ljetnikovac je sagrađen u 17.stoljeću u blizini današnjeg Gornjeg Sela na otoku Ugljanu.Pojedini su dijelovi iz 18. stoljeća (kapela Sv.Svetih),dok je veći dio iz 19.st.U tlocrtu je kvadrat,sa stranicom od oko 25m.Čine ga tri jednokatne građevine koje sa tri strane zatvaraju unutrašnje dvorište.Uokolo stambeno-gospodarskog dijela se prostire vrt ograđen visokim zidom s puškarnicama na čijem je jugoistočnom uglu četverostrana kula.Kompleks je sredinom 90-ih godina 20.st. obnovljen u rezidencijalne svrhe.
Lokacija: Ugljan
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5047
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ljetnikovac obitelji Lantana
U Sutomišćici na otoku Ugljanu sačuvan je ljetnikovac obitelji “Lantana”, sagrađen oko 1686. godine od Marcantonia Lantane. Ovaj ladanjski sklop zamišljen je u čistim baroknim oblicima kao inačica venecijanske ladanjske kuće. Sama zgrada postavljena je u geometrijsko središte velikog pravokutnog vrta opasanog zidom sa sviju strana. Na zapadnoj strani smješten je svečani ulaz koji vodi u unutarnje dvorište s bunarskom krunom, a na istočnoj strani zid se prekida na mjestu gdje je podignuta kapela Gospe Uzašle,koja je posvećena 1687. godine od nadbiskupa Bernarda Floria.
Lokacija: Sutomišćica
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5048
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Oltarna slika “Bogorodice s Djetetom i svecima”
Oltarna slika Bogorodice s Djetetom i svecima, dimenzija 230 x 178cm, izrađena je u tehnici ulja na platnu. Prikazuje Bogorodicu kako sjedi na visokom arhitektonskom prijestolju s Djetetom u naručju koje leži na jastuku. Bogorodica u lijevoj ruci drži jabuku, dok Dijete blagoslivlja uzdignutom desnom rukom. Lijevo i desno nalaze se dvije skupine od po tri svetačka lika: sv. Frane, sv. Antun Opat i sv. Jerolim, te sv. Bonaventura, sv. Mihovil i sv. Ivan Krstitelj. Na čelu stepenice je cedulja s natpisom koja otkriva autora slike: Zorzi Ventura Zaratino in Capodistria Pingieva 1602.
Lokacija: Preko
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1602. god.
Autor: Zorzij (Juraj) Ventura Brajković
Oznaka kulturnog dobra: Z-2863
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Oltarna slika “Sv. Jerolim, sv. Frane Asiški i sv. Bernardin Sijenski”
Oltarna slika Sv. Jerolim, sv. Frane Asiški i sv. Bernardin Sijenski (dimenzija 228x142cm, ulje na platnu), izvorno se nalazila na nekadašnjem glavnom oltaru franjevačke crkve sv. Jerolima u Ugljanu. Kada je pri obnovi crkve oltar rastavljen slika je skinuta i smještena u depo SICU u Zadru. U središtu slike je prikazan sv. Jerolim, golog tijela zaogrnutog crvenim plaštem. Pokraj nogu su mu dva anđela koji nose kardinalski šešir, a pod draperijom u kutu slike izranja lav. Desno od njega je sv. Bernardin Sijenski s natpisom IHS nad desnim dlanom, a lijevo sv. Frane Asiški. Slika je djelo Pietra Liberija (Padova, 1605.- Venecija, 1687.), a datira se u posljednju fazu njegova stvaralaštva.
Lokacija: Ugljan
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1675. god. do 1687. god.
Autor: Pietro Liberi
Oznaka kulturnog dobra: Z-4052
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Oltarna slika “Sv. Lucije”
Slika sv. Lucije (dimenzije 180x114cm, ulje na platnu), vrijedno je djelo mletačkog slikarstva s prijelaza 16./17.st., koje se čuva u franjevačkom samostanu sv. Jeronima u Ugljanu. Izvorno je bila smještena u samostanskoj crkvi na drvenom oltaru na sjevernom bočnom zidu podignutom od zadarske obitelji Stocco. Prikazuje uspravljeni lik svetice odjevene u svijetloružičastu haljinu, privezanu plavim pojasom. Preko haljine prebačen je žuti plašt, a preko ramena prozirni veo. U lijevoj ruci drži pladanj s očima. U vrhu slike između oblaka, slijeće anđeo i svetici na glavu postavlja zlatnu krunu. U pozadini je slike brdoviti krajolik s plavičastim planinama u daljini.
Lokacija: Ugljan
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1590. god. do 1610. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3473
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Oltarna slika “Uznesenje Blažene Djevice Marije”
Oltarna slika Uznesenje Blažene Djevice Marije smještena je na glavnom oltaru župne crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije u Ugljanu. Slika se datira u 1714.g. kada je podignut novi mramorni oltar. Dimenzije slike lučnog završetka iznose 242 x 112cm, a izrađena je tehnikom ulja na platnu. U vrhu slike je prakazana Bogorodica koja uzdignutih i raširenih ruku sjedi na oblacima i zaneseno gleda uvis dok je anđeli uznose u nebo. U donjem dijelu slike, oko groba, su gusto poredani apostoli u različitim pozama. Slika se pripisuje venecijanskom slikaru Bartolomeu (Bortolo) Litteriniju (1669. – 1748.) istaknutom članu poznate venecijanske slikarske obitelji.
Lokacija: Ugljan
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Autor: Bartolomeo Litterini – slikar
Oznaka kulturnog dobra: Z-3296
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci vjetrenjača na otočiću Ošljak
Na sjevernoj strani otoka, Mletačka uprava u Zadru oko 1726. godine daje Jakovu Kalođeri (došljaku iz Grčke), dozvolu za gradnju dva mlina na vjetar za obradu žita. 1733. godine jedan mlin prodan je Constantinu Gabi. Nakon toga kupuje ih gradski trgovac Carlo Quintanale. Do kad su bile u funkciji ne zna se pouzdano. Danas ostatke vjetrenjača predstavljaju dvije okrugle kule-tornja međusobno udaljena 12 metara. Jedna kula ima promjer 8,50 m a druga je nešto manja promjera 6,50 m, očuvane visine su od 5 do 6 metara. Građene su kamenom i vapnenim mortom, rustično, zidova debljine 80-100 cm, neožbukanih pročelja. Kule vjetrenjača su valjkaste, na kat, bez očuvanog krova, s djelomično očuvanim kamenim stubištem u unutrašnjosti. Nekada su bile natkrivene plitkim stožastim ili šatorastim krovom od kamenih škrila. U unutrašnjoj organizaciji prizemlje je služilo za mlinski pogon, a katne etaže, s po jednim većim prozorom, za stanovanje mlinara. Danas unutrašnjosti kula nisu očuvane, a vanjština zidova je djelomično oštećena.
Lokacija: Preko, Preko
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5387
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Samostan i crkva sv. Jeronima
Crkva i samostan smješteni su na rtu koji zatvara ugljansku luku sa sjevera.Kompleks se sastoji od crkve, tri samostanska krila i klaustra te hortikulturno uređenog vrta. Crkva je jednostavna jednobrodna građevina s pravokutnom apsidom samostanskog tipa s elementima gotičke arhitekture sagrađena 1447.god.Jugozapadno od crkve je popločan klaustar četvrtasta oblika s trijemom kojeg krase vrijedni kapiteli kasnoromaničkih stilskih osobina i bunarska kruna u središtu. Samostanska krila su jednokatna.
Lokacija: Ugljan
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-1333
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Samostan sv. Pavla
Samostan smješten na otočiću Galevac po predaji su osnovali sljedbenici Sv. Pavla u XIV. st. Kroz XV. i XVI. st. samostan se nadograđivao, kada je sagrađena i nova crkva Sv. Pavla posvećena 1596. god. Crkva je jednobrodna s četvrtastom apsidom. Do crkve su smještene samostanske zgrade koje zatvaraju maleni klaustar. Sjeverno od crkve nalazi se groblje. Franjevački samostan je aktivan i danas, a kroz povijest je bio istaknuti centar glagoljaštva, o čemu svjedoći bogata knjižnica i crkvena zbirka.
Lokacija: Preko
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1565
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika “Uznesenje Blažene Djevice Marije sa sv. Ivanom Krstiteljem, sv. Mihovilom i sv. Eufemijom”
Slika Uznesenje Blažene Djevice Marije sa sv. Ivanom Krstiteljem, sv. Mihovilom i sv. Eufemijom smještena je na glavnom oltaru župne crkve sv. Eufemije u Sutomišćici na otoku Ugljanu. Dimenzije slike lučnog završetka iznose 262 x 116 cm, a naslikana je u tehnici ulja na platnu. U gornjem je dijelu slike scena Uznesenja s anđelima koji krune Bogorodicu. U donjem su dijelu slike sv. Mihovil lijevo, te sv. Ivan Krstitelj desno. U dnu lijevo poklekla je s mučeničkom palmom u rukama sv. Eufemija. Uz donji lijevi rub slike je slikarev potpis i godina: Bortolo Litterini F. 1711.
Lokacija: Sutomišćica
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1711. god.
Autor: Bartolomeo Litterini – slikar
Oznaka kulturnog dobra: Z-3297
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tvrđava sv. Mihovila
Tvrđava Sv. Mihovila nalazi se sjeverozapadno od mjesta Preko na otoku Ugljanu. Sagradili su je Mlečani 1202. godine nakon osvajanja i rušenja Zadra. Tlocrt tvrđave je nepravilna trapezastog oblika prateći oblik vrha brda. Na južnoj strani približno ravni zidni plaštevi-kortine pojačani su pravokutnim ugaonim kulama i bastionom na sjeveroistočnom uglu. Velika donžon-kula je blizu sjevernih vrata srušena 1948.god, kao i ostaci srednjevjekovne crkve Sv. Mihovila, koja se nalazila po sredini dvorišta. Tvrđava Sv.Mihovila čiji je današnji oblik iz XIV st. sačuvana je do danas u impozantnim oblicima, i ona je najveće srednjevjekovno uporište u Dalmaciji, ako izuzmemo gradske zidine
Lokacija: Ugljan
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 14. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1564
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Zadru
Kontakt adresa KO: I. Smiljanića 3, 23000 Zadar
Telefon: 023/ 211-129
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska