Znamenitosti Pašmana – najiscrpniji vodič kroz kulturno-povijesnu baštinu

/ Hrvatska / Antičko pristanište, Crkva sv. Kuzme i Damjana, Crkva sv. Luke, Crkva sv. Roka, Kulturno-povijesna cjelina Neviđane, Ljetnikovac Katić, Mlin - „Magazin“, Ostaci rimskih građevina i ostaci okolne rimske keramike, Otok Ričul, Samostan sv. Duje, Tradicijski godišnji običaj neviska koleda

Pred vama je najdetaljniji vodič kroz znamenitosti Pašmana. Kulturno-povijesnu baštinu na području Pašmana sačinjavaju 23 kulturna dobra. 6 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 6 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji običaji, obredi i svečanosti, 1 dobro pripada kategoriji knjižnična građa, a 1 dobro pripada kategoriji likovna umjetnost.

Znamenitosti Pašmana – kulturnu i povijesnu baštinu Pašmana sačinjavaju:

Antičko pristanište

Otoci Muntan, Veliki i Mali Dužac bili su u antici spojeni s obalom Pašmana, pa su tako zatvarali duboku uvalu. Malo kameno pristanište uz sjeverozapadnu stranu otoka bilo je logično privezište i odmorište za antičke brodove. O životu ove luke u antičko vrijeme svjedoče arheološki nalazi u tankom sloju mulja i pijeska na morskom dnu.

Lokacija: Pašman
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 4. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-26
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Kuzme i Damjana

Crkva je pačetvorinastog tlocrta natkrivena dvostrešnim krovom s pokrovom od kupe kanalice. Jednostavno pročelje rastvoreno je pravokutnim portalom u osi kojeg je kružni prozor. Na vrhu pročelja je zvonik preslica. Bočne strane crkve rastvorene su sa po dva polukružna prozora. Crkva se spominje u povijesnim dokumentima iz 14.st., a današnji izgled rezultat je obnove iz tridesetih godina 18. st. Oko crkve je groblje.

Lokacija: Banj
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4258
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh [adrotate group=”1″]

Crkva sv. Luke

Pravokutnog tlocrta s kvadratnom u prostor istaknutom sakristijom na začelju, orijentirana je u pravcu sjever-jug. Na pročelju, zidanom klesancima, je portal sa zabatom baroknog obilježja, te rizalitno istaknut kvadratičan zvonik rastvoren s po dva lučna prozora na sve četiri strane koji završava šesterostranom piramidom. Bočni zidovi rastvoreni su s po tri polukružna prozora. Crkva se spominje u dokumentima iz 13. st., obnovljena je u prvoj polovici 18. st., a krajem 19. st. sagrađen je kameni zvonik. U crkvi su tri mramorna oltara, a na glavnom se nalazi vrijedna pala.

Lokacija: Ždrelac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 13. god. do 19. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4259
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Roka

Crkvica Sv. Roka je jednobrodna, uzdužna kapela s polukružnom apsidom na istočnoj strani. Zidana je od priklesanog, neuslojenog kamena s drvenim krovištem i pokrovom od kupe kanalice. Apsida je natkrita polukalotom s pokrovom od kamenih ploča. Crkva je sagrađena kao zavjetna kapela 1631. g., nakom epidemije kuge koja je poharala selo. Naknadnom dogradnjom je povišena ali tlocrtnim rješenjem kopira tip malih srednjovjekovnih crkvica razasutih na zadarskom kopnu i otočju.

Lokacija: Pašman
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1631. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2379
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inventar samostana sv. Duje u Kraju na otoku Pašmanu

U unutrašnjosti crkve nalaze se tri mramorna oltara. Glavni je oltar podigao venecijanski arhitekt Marco Torresini (1668.-nakon 1731.).
Slika sa glavnog oltara na kojoj je prikazano Bezgrješno Začeće Bl. Dj. Marije sa Sv. Dujom, Sv. Franom Asiškim i Sv. Bonaventurom pripisana je slikaru Giovanniju Battisti Augustiju Pitteriju (oko 1691./1695. g. – nakon 1759. g.). Lijevo i desno u nišama nad vratima koja vode u sakristiju postavljeni su kipovi Srca Isusova i Srca Marijina.
Bočni oltar sa slikom Sv. Obitelj sa svecima i Dušama u Čistilištu i kipom Bogorodice nalazi se na sjeveroistočnom zidu kao prvi do glavnog oltara.
Na sjeveroistočnom zidu do glavnih vrata smješten je i oltar oltar sa slikom i kipom Sv. Ante Padovanskog sa Djetetom. Na zidovima u crkvi postavljene su slikane postaje Križnoga puta vrijedno djelo nepoznatog venecijanskog slikara iz sredine 18. stoljeća. Crkva je nekada imala i dva drvena oltara: oltar Sv. Ante Padovanskog i oltar Sv. Sebastijana . Slike sa oltara sa prikazima navedenih svetaca danas se zajedno sa drugim vrijednim umjetninama čuvaju u zbirci u prizemlju samostana.
U zbirci je izložen i reljef sa prikazom sv. Jeronima u špilji . Datira se u vrijeme oko 1480. g. i pripisuje krugu oko Andrije Alešija i njegove radionice. Slika Bogorodica s Djetetom i Sv. Ivanom Krstiteljem (vis. 108 x šir. 85 cm, tempera na drvu) također se čuva u samostanskoj riznici. Slika je ostatak veće cjeline jer je izvorno desno od Bogorodice bio naslikan i lik sv. Frane Asiškog. Smatra se da je slika nastala iza 1418. g., a pripisuje se Menegelu Ivanovom de Canaliju (Venecija, oko 1360.-Zadar, 1430. g.), slikaru koji je prema dokumentima djelovao u Zadru od 1385.-1427. godine. Slika Bogorodica sa Djetetom, Sv. Stjepanom i Sv. Ivanom Krstiteljem iz riznice datira se u početak 17. st. i rad je nepoznatog venecijanskog slikara. Na uklonjenom je drvenom oltaru iz crkve nekada bila smještena i slika sv. Sebastijana (kraj 17. st.; vis. 129 x šir. 98 cm, ulje na platnu). U zbirci se čuva i slika Bogorodice žalosne vrijedno djelo zadarskog slikarstva 19. st. religiozne tematike. Na poleđini slike tiskanim je slovima zapisano slikarevo prezime i godina nastanka slike: V. POIRET op. 1843. Dio umjetnina iz kataloga pohranjen je u knjižnici u smještenoj u zapadnom dijelu samostana. Kip Sv. Ante Padovanskog sa Djetetom može se datirati u kraj 19. ili poč 20. st. Drveni kipovi Bogorodice i Sv. Ivana Evanđelista, rad nepoznatog drvorezbara iz prijelaza 16./17. st. dio su scene Raspeća.
Od liturgijskih predmeta od metala (kaleži, pokaznice, kanonske tablice, viseći svijećnjaci, ciboriji, svijećnjaci, kadionice, ophodna raspela, zavjetne pločice) koji se čuvaju dijelom u zbirci, a pojedini primjerci pohranjeni su u knjižnici, najzastupljeniji su oni porijeklom iz venecijanskih zlatarskih radionica, a ima i primjeraka koji su rad zadarskih i dubrovačkih zlatara. U samostanu se čuva i više komada crkvenog liturgijskog ruha izrađenog od tekstila koji se koje se može datirati u razdoblje od 17. do početka 20. st.
Inventar samostana sv. Duje u Kraju po količini i umjetničko-estetskoj vrijednosti jedan je od najznačajnijih inventara sakralnih umjetnina i predmeta umjetničkog obrta na zadarskom području.

Lokacija: Kraj
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 14. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5550
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kulturno-povijesna cjelina Neviđane

Neviđane su se razvile u središnjem dijelu otoka Pašmana, podalje od mora, uz rub plodnog neviđanskog polja. Jezgra spada u tip uličnog sela koji je uvjetovan cestom Kroz selo, uz koju su nanizane guste aglomeracije dvorova. Čine ga dvorovi međusobno odjeljenih krivudavim kaletama koje izlaze na glavnu seosku ulicu. Selo dijeli potok Veruga. Dvorovi su nastali prema rodovskoj pripadnosti, pa nose nazive prema prezimenima, npr, Medićev dvor, Škrokov dvor, Ribić, Krivić. Kuće su kamene katnice i dvokatnice, s krovovima na dvije vode. Pročelja kuća okrenuta su sunčanoj i uličnoj strani. Dvor Krivić ima očuvane puškarnice na sjevernim i zapadnim pročeljima. Na kraju sela je trg Koledišće.

Lokacija: Neviđane
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3111
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ljetnikovac Katić

Ljetnikovac Katić s vrtom, lokalnog naziva Katićeva ograda, nalazi se u mjestu Ždrelac na otoku Pašmanu. Sam ljetnikovac Katić smješten je u borovoj šumi nedaleko morske obale i uvale Žverina na koju ima pristup. Ljetnikovac je podigla zadarska plemićka obitelj Katić, vjerojatno u drugoj polovici 18.stoljeća. Građevina je katnica sa potkrovljem. Ima oblik izduženog pravokutnika dimenzija 25 x 8 metara s kasnije dograđenim aneksom dimenzija 11 x 6 metara. Krov je na dvije vode, prekriven francuzica crijepom (prije kupa kanalica). Unutrašnjost objekta je devastirana, u jednoj sobi prizemlja je vidljiv zidni oslik. Prigrađeni objekt na istočnoj strani je bez krova.

Lokacija: Ždrelac, Ždrelac
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4753
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!

pruga-m Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj

Mlin – „Magazin“

Mlin Magazin nalazi se na samoj obali mjesta Neviđane na otoku Pašmanu. Kada je podignuta početkom 19. stoljeća bila je jedina građevina na obali, budući je selo Neviđane formirano podalje od mora. Zgradu nalazimo na franciskanskom katastru 1830.g.u posjedu Giuseppea Mellise iz Zadra. Zgrada mlina je jednokatnica sa krovom na četiri vode koji je prekriven kupom kanalicom. Dimenzije ove zgrade su 16 x 7 metara. Građena je od neuslojenog kamena i u konačnici ožbukana. Glavni ulaz je na zapadnom obalnom pročelju, na kojem se nalazi dvoja vrata s kamenim dovratnicima i nadvojima od opeke, te dva recentna prozora sa željeznim rešetkama.

Kat pročelja rastvoren je sa četiri prozora sa kamenim doprozornicima. Postoje i manji bočni otvori. U prizemlju građevine početkom 20. stoljeća djelovala je zadruga koja je pokrenula uljaru. Prvotno je djelovao pogon sa kamenim tijeskom kojeg je pokretala ljudska snaga, potom konji. Tridesetih godina ugrađen je motorni pogon na naftu. Uljara je djelovala do 1991. godine, a u njoj su masline prerađivali stanovnici otoka Pašmana i drugih otoka. Na katu zgrade bila je otkupna stanica za poljoprivredne proizvode, pa su i sa ulične strane formirana dva otvora, vrata i prozor (vjerojatno prije drugog svjetskog rata).

Danas je u prizemlju očuvan kompletni inventar uljare iz 30-tih godina 20. stoljeća: kameni tijesak u željeznom bazenu, dio motora sa osovinom ugrađenom na zid, željezne preše, kamenica za ulje, bazen, kotao za grijanje vode i dr. Zgrada je konzervirana u unutrašnjosti te dijelom na vanjštini (krovište, stolarija) i prezentirana kao spomenik tradicijske i industrijske arhitekture. Zbog svog dominantnog položaja u luci, vizualno upotpunjuje obalnu sliku ovog mjesta.

Lokacija: Neviđane
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6690
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostaci antičke submarine arhitekture s pokretnim nalazima u okolini

Na prostoru plitke prevlake između otočića Garmenjak i otoka Pašmana, na dubini od 1,2 metra nalaze se ostaci zidova od velikih pritesanih kamenih blokova. Po tlocrtu je vidljivo da se radi o ostacima lučkog uređenja. Oko zidova se nalaze pokretni nalazi, ulomci keramike i balastno kamenje. Nalazište bi,s obzirom na željeznodobne ostatke pronađene na otočnoj uzvisini,moglo imati i predrimsku fazu.

Lokacija: Pašman
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-74
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostaci antičkog pristaništa

Uz rt Sv. Mihovil kraj mjesnog groblja Neviđana na otoku Pašmanu, na dubini od 3,5 do 5 metara, nalaze se ostaci antičkog pristaništa. Njegova se linija kreće okomito od obale, a zatim polukružno zakreće prema jugu. Sjeverozapadno od pristaništa sačuvani su ostaci valobrana dugog oko 120 metara i širokog 4,5 metra. Valobran je načinjen od velikih kamenih blokova. Oko pristaništa su pronađeni ulomci keramike.

Lokacija: Neviđane
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 4. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-27
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostaci rimskih građevina i ostaci okolne rimske keramike

Na položaju Mirište, 800 metara udaljenom od Neviđana, na dubini od 3,5 metra nalaze se ostaci rimskih građevina. Riječ je o operativnom pristaništu u obliku širokog i relativno kratkog jezika, uz obalu širine 110 m, a dužine 90 m, građenom od nepritesanog kamena. Na cijelom prostoru razasuti su ulomci rimske keramike. Na istom su položaju i uz obalu sačuvani ostaci antičkih građevina.

Lokacija: Neviđane
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 4. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-34
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostaci velikog antičkog mola s bogatim kulturnim slojem u okolini

Na južnom kraju uvale Polačine, nedaleko od mjesta Kraj, na dubini 2,5 metra nalaze se ostaci velikog antičkog mola izgrađenog od pritesanih kamenih blokova. Vrh mola udaljen je 120 metara od obale. Uz obalu mol je širok 35 metara, a na vrhu 6 metara. Oko mola je ustanovljen bogat kulturni sloj koji potječe od 1. do 4. stoljeća nakon Krista.

Lokacija: Kraj
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 4. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-38
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Otok Ričul

U željezno doba, cijelu površinu otoka obuhvaćalo je gradinsko naselje,. Bedemi naselja danas se nalaze uz obalu, zbog podizanja razine mora koja je danas viša 2-3 m nego u željezno doba. U to doba otok je povezan sa kopnom, preko nasipa čiji se ostaci danas nalaze pod morem na dubini od 1,5 do 3 m Bogati kulturni slojevi se prostiru po cijeloj površini Ričula, a nastavljaju se i u podmorju, gdje pronalazimo i ostatke popločenja. Na sjeveroistočnoj strani otoka pronašla se željeznodobna urna sa dječjim ukopom, te se pretpostavlja da se na toj strani otoka nalazi nekropola. Na južnoj strani otoka se nalazi mala pećina, sa ostacima iz željeznog doba na površini

Lokacija: Pašman
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 9 st.p.n.e. do 4. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4010
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Reljef sv. Jeronima u špilji iz Zbirke franjevačkog samostana sv. Duje

Reljef s prikazom sv. Jeronima u špilji (dimenzije 39x37cm, vapnenac, krug Andrije Alešija, oko 1480.) čuva se u zbirci franjevačkog samostana sv. Duje u Kraju. Kompozicija zauzima lijevu stranu plohe, dok je desna prazna i bez ukrasa. Svetac, star i iscrpljena mršava tijela, sjedi u spilji i čita knjigu. Lijevom rukom pridržava štap, a desnom je podbočio bradu. S donje strane je pravokutno polje s naknadno uklesanim natpisom: ORA · P · B · GRME (Ora pro nobis beate Geronime) i 1554. godinom u gornjem kutu (vjerojatno se odnosi na vrijeme izgradnje portala crkve). Iako nedovršen, reljef odlikuje meka modelacija i znatna umjetnička kvaliteta.

Lokacija: Kraj
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1480. god.
Autor: Krug Andrije Alešija

Oznaka kulturnog dobra: Z-4163
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Samostan sv. Duje

Samostan je sagrađen uz more na benediktinskom imanju darovanom franjevcima početkom 13.st. Osnutak se veže uz navodni boravak Franje Asiškog u Zadru 1212. god. Povijesni podaci govore o osnutku 1392.god., a sredinom XVI.st. sklop je preuređen u renesansnim oblicima kakav je ostao sačuvan do danas. Sastoji se od jednobrodne crkve i zvonika iz XVIII.st., klaustra, dvorišta, dvokatnih samostanskih krila te vrta. Unutar samostana je vrijedna riznica crkvenog inventara kao i bogata knjižnica.

Lokacija: Kraj
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: N-28
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: kulturno dobro od nacionalnog značenja

Povratak na vrh

Samostan sv. Duje

Samostan je sagrađen uz more na benediktinskom imanju darovanom franjevcima početkom 13.st. Osnutak se veže uz navodni boravak Franje Asiškog u Zadru 1212. god. Povijesni podaci govore o osnutku 1392.god., a sredinom XVI.st. sklop je preuređen u renesansnim oblicima kakav je ostao sačuvan do danas.Sastoji se od jednobrodne crkve i zvonika iz XVIII.st., klaustra, dvorišta, dvokatnih samostanskih krila te vrta.Unutar samostana je vrijedna riznica crkvenog inventara kao i bogata knjižnica

Lokacija: Kraj
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1219
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Slika “Bogorodica s Djetetom i sv. Ivanom Krstiteljem”

Slika Bogorodica s Djetetom i sv. Ivanom Krstiteljem (dimenzija 108x85cm, tempera na dasci) čuva se u riznici samostana sv. Duje. Na visokom prijestolju odjevena u haljinu i plašt gotičkih nabora sjedi Bogorodica. Desnom rukom pridržava malog Krista koji joj stoji na koljenima dok mu lijevom rukom pruža plod. Lijevo od Bogorodice stoji sv. Ivan Krstitelj. Na crvenoj se pozadini čitaju slova ostaci natpisa: S i OV. Slika je ostatak veće cjeline jer je izvorno desno od Bogorodice bio naslikan sv. Frane Asiški. Slika se datira iza 1418.g., a pripisuje se Menegelu Ivanovom de Canaliju. Iako nije sačuvana u cijelosti u izvornom obliku, vrijedno je djelo zadarskog slikarstva zrele gotike.

Lokacija: Kraj
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1418. god.
Autor: Menegelo Ivanov de Canali

Oznaka kulturnog dobra: Z-4048
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Slika “Bogorodica Žalosna”

Slika Bogorodice žalosne (dimenzija 62,5×49,5cm, s ukrasnim okvirom 70x58cm, ulje na platnu) čuva se u zbirci franjevačkog samostana sv. Duje u Kraju na otoku Pašmanu. Površinom slike, na tamnoj podlozi na kojoj se naziru obrisi brdovitog pejzaža, dominira lik Bogorodice čije su grudi probodene mačem. Bogorodica je naslikana do pojasa odjevena u modru haljinu i oker maforion koji joj prekriva glavu. Bogorodica suznih očiju upire pogled u nebo izražavajući svoju bol zbog muke i smrti Kristove. Na poleđini slike tiskanim je slovima zapisano slikarevo prezime i godina nastanka slike: V. POIRET op. 1843. (Vincenzo Poiret, oko 1813.-1868.).

Lokacija: Kraj
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1843. god.
Autor: Vicenzo Poiret

Oznaka kulturnog dobra: Z-4050
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Slika “Sv. Sebastijan”

Slika sv. Sebastijana (dimenzija 129x98cm, ulje na platnu) čuva se u riznici franjevačkog samostana sv. Duje u Kraju. Djelo je nepoznatog venecijanskog slikara s kraja 17.st. Na tamnozelenoj pozadini prikazan je sv. Sebastijan obnažena tijela i ruku svezanih na leđima. Njegovo vješto oblikovano mišićavo tijelo probodeno je strelicama a iz rana kaplje krv na bijelu perizomu u mekanim naborima omotanu oko bokova. Glavu je zabacio unatrag a pogled sa suznim očima usmjerio prema nebu. Uokolo svečeve glave svjetlijom bojom naslikana je aureola. U pozadini na lijevoj strani slike nazire se kvrgavo deblo stabla. Sliku odlikuje visoka umjetnička i estetska vrijednost.

Lokacija: Kraj
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1675. god. do 1700. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4049
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Slika Sv. Petar i sv. Pavao i slika Sv. Ivan Krstitelj i sv. Šimun iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije

Slika Sv. Pavao i sv. Petar (164 x 103 cm; ulje na platnu, 1893.-1894. godina) i slika Sv. Ivan Krstitelj i sv. Šimun (154 x 108 cm; ulje na platnu, 1893.-1894. godina) smještene su na oltarima župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Pašmanu. Slike ja za župnu crkvu u Pašmanu naručio tadašnji župnik don Mato Cvitanović a izrađene su u Dubrovniku 1893.-1894. godine. U izradi monumentalnih svetačkih likova pašmanskih slika Mato Celestin Medović (1857.-1920.) ugledao se na slikarstvo visoke renesanse a ubrajaju se među najkvalitetnija djela naručena za crkve na području Zadarske nadbiskupije krajem 19. stoljeća.

Lokacija: Pašman
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1893. god. do 1894. god.
Autor: Celestin Medović

Oznaka kulturnog dobra: Z-6550
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Slike Bogorodica s Djetetom i svecima iz crkve sv. Luke

Skupina slika smještenih na glavnom oltaru župne crkve sv. Luke u Ždrelcu sastoji se od središnje slike Bogorodica s Djetetom (slika na dasci; 92 x 47 cm), te slika s prikazom Sv. Luke (ulje na dasci; 112 x 33 cm), Sv. Ivana Krstitelja (ulje na dasci; 112 x 34 cm), Sv. Petra (ulje na dasci; 88 x 42 cm) i Sv. Marka (ulje na dasci; 88 x 42 cm). Bogorodica je prikazana kako sjedi na visokom prijestolju. Odjevena je u plavi plašt i haljinu žutih tonova čiji joj nabori prekrivaju stopala. Glavu joj prekriva veo omotan visoko na grudima. Rukama pridržava golo Dijete Isusa koje uspravljeno stoji na njenom lijevom koljenu. Oslikana površina lučno je zasvođena, ranije je bila uokvirena, a uz rubove su vidljivi ostaci oslikanih bočnih polja po čemu se može zaključiti da je slika ostatak veće cjeline. Slika je uokvirena sa četiri slike na dasci sa svetačkim likovima u punoj figuri. Lijevo je lik sv. Luke odjeven u haljinu i plašt. U rukama drži knjigu i pero, a iza nogu mi leži bik. Nasuprot njemu je lik sv. Ivan Krstitelja koji desnom nogom zakoračio na bazu stupa. Odjeven je u kožuh i plašt a lijevom rukom pridržava križ od trske na kojem je natpis: ECCE AGNUS DEI. U donjem je redu s lijeve strane slika na kojoj je lik sv. Petra odjeven u haljinu i plašt. Svetac u uzdignutoj desnoj ruci drži ključeve gledajući uvis prema Bogorodici, a iza njega je naslikana stijena. S desne je strane slika s likom sv. Marka koji odjeven u haljinu i crveni plašt u lijevoj ruci drži knjigu, dok mu pod nogama leži lav. U pozadini slike je niski horizont i planina.

Lokacija: Ždrelac
Klasifikacija: likovna umjetnost
Vrijeme nastanka: 1500. god. do 1750. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5697
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Tradicijski godišnji običaj neviska koleda

Tradicijski godišnji običaj neviska koleda održava se u Neviđanima na otoku Pašmanu već nekoliko stoljeća kao dio zavjeta koji lokalna zajednica ispunjava svake godine tri dana u božićnom razdoblju: na Badnju večer, Staru godinu i Sveta tri kralja. Na ta tri dana pali se koleda, veliki krijes koji obredno obilazi skupina muškaraca pjevajući prigodni tradicijski napjev i zazivajući blagoslov od Boga, kako kažu lokalni stanovnici: „zaziva se mir i dobro na cilo misto“.

Lokacija: Neviđane
Klasifikacija: običaji, obredi i svečanosti
Vrijeme nastanka: 17. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6072
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zbirka starih i rijetkih knjiga knjižnice franjevačkog samostana sv. Duje

Knjižnica je smještena u prostoriji veličine 30m2 na katu samostanske zgrade, a u njoj se čuva oko 4.000 knjiga, od toga 1.337 svezaka starih i rijetkih knjiga te oko 3.500 jedinica periodičke građe, samostanski arhiv i rukopisna ostavština o. Božića.
Zbirku starih i rijetkih knjiga samostana sv. Duje čini zbirka inkunabula (8), knjižnih rijetkosti tiskanih od 16.st. do 1850., kako slijedi: zbirka cinquecentina tj. knjiga tiskanih u 16.st. (41), zbirka knjiga franjevačkih autora, kako hrvatskih tako i europskih, te zbirka knjiga tiskanih u Zadru koje pripadaju tzv. Jadertini.
S obzirom na zatečeno brojčano stanje starije knjižne građe, do nas zasigurno nisu dospjele cjelovite zbirke knjiga stoljećima prikupljane u ovoj Knjižnici. Unatoč tomu, sačuvane vrijednosti svjedoče o obrazovanosti, duhovnosti i domoljublju franjevačkih redovnika na Pašmanu te ukazuju na potrebu njihova trajna očuvanja.

Lokacija: Kraj
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 1500. god. do 1850. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6560
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Zadru
Kontakt adresa KO: I. Smiljanića 3, 23000 Zadar

Telefon: 023/ 211-129

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska