Kulturna dobra općine Pakoštane

Na području općine Pakoštane nalazi se 16 kulturnih dobara. 6 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 5 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, a 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina.

Sva dobra općine Pakoštane:

  • Arheološki lokalitet Crkvina
  • Arheološko nalazište gradina SamogradCrkva sv. AndrijeCrkva sv. NediljiceKulturno-povijesna cjelina PakoštaneMaškovića hanMaškovića hanNovovjekovni brodolomOphodno RaspeloOphodno raspeloOstaci antičke arhitektureOstaci kasnoantičkog brodolomaRetabl oltara u crkvi Uzašašća GospodinovaSlika “Bogorodice s djetetom, sv. Mihovilom i sv. Petrom”Templarska gradinaViseći svijećnjak iz crkve Uzašašća Gospodinova

    Arheološki lokalitet Crkvina

    Na zapadnoj obali Vranskog jezera nalazi se jednobrodna crkva s polukružnom apsidom, koja je bila presvođena i uz pročelje imala zvonik. Sa južne i sjeverne strane su prigradnje ispunjene grobovima, među kojima se ističe zidana grobnica čije su unutrašnje stranice ožbukane i oslikane crvenim templarskim križevima na bijeloj podlozi. Uokolo crkve nalazi se nekropola (dosad je istraženo 76 grobova) datirana u razdoblje od 13. do 15. st. Posebnost je zidana grobnica uz južno pročelje crkve građena fino klesanim kamenim blokovima povezanim željeznim spojkama, na kojima su očuvani utori za nasad romaničkih mramornih stupića, pokrivena velikom kamenom pločom. U grobu su otkrivena tri bizantska zlatnika Romana III Argira iz 11. stoljeća. Ističe se i nalaz olovnog pečata – bule pape Hadrijana IV iz 12. stoljeća (1154. – 1159.) otkrivenog ispod ukopa u grobu 21b.

    Lokacija: Pakoštane
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 1. st. do 16. st.

    Oznaka kulturnog dobra: P-4549
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište gradina Samograd

    Gradina Samograd smjestila se na brdu Zamina iznad zaseoka Krklješeve kuće na razmeđu katastarskih općina Vrana i Radašinovci. Naseljava se u željeznom dobu, a traje i kroz rimsko doba.Masivni bedem koji je opasavao cijelo naselje dijelom je zidan u “megalitskoj” tehnici s obrađenim blokovima.

    Lokacija: Vrana
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 9 st.p.n.e. do 5. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6422
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Andrije

    Crkva smještena na mjesnom groblju, je jednobrodna uzdužna građevina s polukružnom, u prostoru istaknutom apsidom na istočnoj strani. Apsida je presvođena polukalotom. Prostor broda je presvođen bačvastim svodom ojačanim dvjema pojasnicama koje se naslanjaju na masivne pilastre, čime je prostor podijeljen na tri traveja. Na pročelju je portal s polukružnim rasteretnim lukom i nad njim skladna bifora. Pokrov nad crkvom i apsidom je od kamenih ploča. Crkva je iz IX.st.. tj. ranije predromanike

    Lokacija: Vrgada
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 9. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1231
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Nediljice

    Crkva sv. Nediljice podignuta je 1904. godine a dograđena 1934. godine. To je jednobrodna građevina prevokutnog tolocrta dimnezija 18 x 7 m. Ima kvadratnu apsodu. Zvonik na preslicu ima dva zvona.

    Lokacija: Vrana
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1904. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6495
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kulturno-povijesna cjelina Pakoštane

    Mjesto je smješteno 7 km južno od Biograda na moru na kopnenom tijesnacu između mora i Vranskog jezera. Pakoštane su nastale u 15.stoljeću kao posjed zadarskog plemića Karnarutića. Provalom Turaka nestaje selo Zablaće u zaleđu, a stanovnici bježe u Pakoštane koje se utvrđuje kao zbijeg. Stari dio mjesta zbijenog je tipa u formi nepravilnog kvadrata, s kućama tipičnih za pučku arhitekturu. Kuće imaju uglavnom kamene fasade, dvostrešene krovove s pokrovom od kupe kanalice. Jezgrom prolazi glavna ulica-bužak s tragovima kamenog opločenja. Uz jezgru je trg sa župnom crkvom Uzačašća Gospodinova iz 1907.g. podignuta (po projektu Ć.Ivekovića) na temeljima starije crkve

    Lokacija: Pakoštane
    Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.

    Važne novosti iz ZET-a >>>Ne kupujte kartu u tramvaju! Evo zašto…

    Ponekad ga zovu i kvizom za plavuše. Izazov koji postavljamo pred vas je da točno odgovorite na svih sedam pitanja u najlakšem kvizu na svijetu! >>>Najlakši kviz na svijetu

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2963
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Maškovića han

    Han je najznačajnija turska građevina u Dalmaciji. Sagradio ga je turski vezir Jusuf Mašković 1644/45. god., kao karavan seraj. Han je zamišljen i djelomično sagrađen u jednom dahu, veoma reprezentativno i monumentalno od kvalitetnog klesanog kamena. Podijeljen je u dva velika dvorišta uz čije se rubove nižu zgrade. Ulazna kapija u osi građevine naziva se “kula”, i to je jedini ulaz u han. U osi s kulom unutar dvorišta je šedrvan rastvoren lukovima islamske tipologije.

    Lokacija: Vrana
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1644. god. do 1645. god.

    Oznaka kulturnog dobra: N-38
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: kulturno dobro od nacionalnog značenja

    Povratak na vrh

    Maškovića han

    Han je najznačajnija turska građevina u Dalmaciji. Sagradio ga je turski vezir Jusuf Mašković 1644/45. god., kao karavan seraj. Han je zamišljen i djelomično sagrađen u jednom dahu, veoma reprezentativno i monumentalno od kvalitetnog klesanog kamena. Podijeljen je u dva velika dvorišta uz čije se rubove nižu zgrade. Ulazna kapija u osi građevine naziva se “kula”, i to je jedini ulaz u han. U osi s kulom unutar dvorišta je šedrvan rastvoren lukovima islamske tipologije.

    Lokacija: Vrana
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1644. god. do 1645. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1230
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Novovjekovni brodolom

    Ostaci naoružanog trgovačkog broda iz 16. st. kod otočića Gnalić pokrivaju široku površinu na dubini 25-35 m. Na površini su vidljivi ostaci tereta, posebno prozorska stakla, boce i čaše od murano stakla. Iako je brodolom djelomično istražen pod pijeskom se i dalje nalazi dio tereta, te dobro očuvani ostaci brodske konstrukcije.

    Lokacija: Pakoštane
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-13
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Ophodno Raspelo

    Cilindrični držak i spljošteni trbušasti nodus ophodnog Raspela (Venecija, prva pol. 18. st.) ukrašeni su biljnim motivima. Na nodus se nastavlja prstenasti međučlan. Krakovi križa završavaju razvedenim trilobama. U križištu su umetnute zrake a po oplošju i trilobama lijevani ukrasi. Na aversu je u središtu apliciran lijevani lik raspetog Krista. Iza Kristove glave je aureola a iznad natpis INRI. Na krakovima je iznad Krista prikazan lik Bog Oca sa kuglom, lijevo je Bogorodica, desno Sv. Ivan a dolje Marija Magdalena. Na reversu je u središtu lik Bogorodice u sceni Uznesenja, iznad nje je lik evanđelista Ivana, lijevo je Luka, desno Marko a dolje Matej. Oplošje Raspela ukrašeno je biljnim motivima kao i bočna ukrasna traka.

    Lokacija: Pakoštane
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 1700. god. do 1750. god.

    Oznaka kulturnog dobra: P-4927
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Ophodno raspelo

    Na cilindrični držak nasađen je nodus u obliku kugle, sastavljen od dva jednaka dijela ukrašena lisnatim motivima. Na aversu je u središtu figura raspetog Krista. U vrhovima krakova križa, koji su oblikovani poput trolista, aplicirane su rozete a križ je jednako ukrašen i na reversu. Na desnom trolistu antene aplicirana je jedna lijevana ukrasna vitičasta igla. Bočne strane križa imaju ostatke ukrasne trake ukrašene cvjetnim motivima.

    Lokacija: Pakoštane
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 1775. god. do 1825. god.

    Oznaka kulturnog dobra: P-5309
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Ostaci antičke arhitekture

    Ostaci antičke gradnje s lučicom nalaze se na položaju Janice uz Pakoštane. Tu se nalaze ostaci valobrana građenog od velikih kamenih blokova koji se proteže prema otočiću Sv. Justina, a sa zapadne strane se nalazila operativna luka . Nalazište se prostire na dubini od 1,2 do 2,2 metra i vjerojatno je bilo sastavni dio antičke vile čiji se ostaci nalaze na obali

    Lokacija: Pakoštane
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 1. st. do 4. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-35
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Ostaci kasnoantičkog brodoloma

    Ostaci drvene konstrukcije kasnoantičkog broda nalaze se stotinjak metara sjeveroistočno od otočića Veli Školj prema luci Pakoštane. Otkriveni su 2004. godine a sustavno istraživani 2007. godine. Nalazište se nalazi prosječno na 2m dubine. Dužina otkrivene brodske konstrukcije iznosi 7 metara dužine i 6,5 metra širine, ukupne površine oko 40m2. Otkriveno je 47 dasaka oplate i 56 brodskih rebara. Konstrukciju su držali željezni čavli. Uokolo konstrukcije pronađeni su ulomci keramike i drugog pokretnog materijala iz istog doba. Metodom C14 analize ostaci konstrukcije datirani su okvirno u kasnoantičko doba

    Lokacija: Pakoštane
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 4. st. do 5. st.

    Oznaka kulturnog dobra: P-4216
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Retabl oltara u crkvi Uzašašća Gospodinova

    Drveni, rezbareni, bojani i pozlaćeni retabl (visina do Kristove zastavice 528cm, širina 310cm, Matio Ruina, 1699.) glavnog oltara crkve Uzašašća Gospodinova u Pakoštanima, arhitektonski je koncipiran i s četiri stupa podijeljen u tri polja. U središnjem polju je prostor za sliku, a u bočnim su nišama kipovi sv. Ivana Krstitelja i sv. Jeronima. Stupovi nose vijenac i trokutasti zabat čija su bočna krila ukrašena anđelima sviračima. U središtu zabata je Bog Oac, a na vrhu golubica Duha Svetoga i Uskrsli Krist sa zastavom. Postamenti stupova su ukrašeni reljefnim glavicama anđela i brojevima koji označavaju godinu nastanka oltara: 1699. U dnu su dvije daščice s natpisom: MATIO RVINA F.

    Lokacija: Pakoštane
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 1699. god.
    Autor: Matio Ruina

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4493
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Slika “Bogorodice s djetetom, sv. Mihovilom i sv. Petrom”

    Oltarna slika Bogorodica s Djetetom, sv. Mihovilom i sv. Petrom, dimenzija 180 x 124cm, izrađena tehnikom ulja na platnu, čuva se u župnoj kući u Pakoštanima. Prikazana je Bogorodica koja pridržava malog Isusa koji joj stoji na koljenima. Dijete u rukama drži svitak s nečitkim natpisom: …RD…LV…ETIO FECIT VICTOREM. Oko bokova ima omotanu bijelu tkaninu. U lijevom donjem dijelu slike je sv. Mihovil s vagom i mačem. Nasuprot njemu je sv. Petar koji drži ključ u desnoj, knjigu u lijevoj ruci. U daljini se nazire brdoviti pejzaž i oblačno nebo. Iako je djelomično preslikana, slika je vrlo vrijedno djelo nepoznatog mletačkog slikara iz 1. pol. 17.st.

    Lokacija: Pakoštane
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 17. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2672
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Templarska gradina

    Na prostoru današnje utvrde krajem 11. stoljeća boravili su benediktinci. Godine 1169. papa je daruje templarima, da bi 1312. godine nakon raspuštanja templarskog reda prešla u ruke ivanovaca. U 15. stoljeću utvrda je u rukama Venecije, a 1537. zauzimaju je Turci. Godine 1647., kako ne bi poslužila neprijateljima, Venecija ju ruši. Do danas se u potpunosti sačuvao obrambeni jarak, kao i veći dio bedema. Unutar tog prostora iz naslaga bogatih kulturnih slojeva izviruju ruševine objekata.

    Lokacija: Vrana
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 11. god. do 17. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1736
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Viseći svijećnjak iz crkve Uzašašća Gospodinova

    Viseći svijećnjak (Venecija; 17/18.st.; srebro / lijevano, kucano, gravirano, mjed; visina s lancima: 96cm; visina tijela: 42cm; promjer tijela: 30cm), iz crkve Uzašašća Gospodinova, Pakoštane, sastavljen je od posude – tijela, lanaca i poklopca – prihvata za lance. Tijelo svijećnjaka podijeljeno je u tri istaknute zone. Središnji trbušasti dio je najistaknutiji i na njemu su aplicirana tri uporišta za lance u obliku anđeoskih figurica. Između anđela su izrađena po tri ovalna medaljona – mjehura. Anđeoske figure su povezane lancima sa zvonolikim prihvatom za ovjes glatkog oplošja. Motiv ovalnih medaljona ponavlja se i na donjoj zoni tijela svijećnjaka koja se sužava i završava akroterijem. Gornji dio tijela svijećnjaka je gladak i stožasto se uzdiše prema tordiranom prstenastom elementu nad kojim je kružni podložak za prihvat svijeće. Medaljoni, ali i cijelo oplošje tijela svijećnjaka, ukrašeno je ugraviranim vegetabilnim motivima. Na svijećnjaku se iščitavaju utisnute punce: krilati lav, simbol sv. Marka – žig Venecije (P. Pazzi: N. 600-603) i Z kula C (P. Pazzi: N. 452).

    Lokacija: Pakoštane
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 17. st.

    Oznaka kulturnog dobra: P-5317
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Zadru
    Kontakt adresa KO: I. Smiljanića 3, 23000 Zadar

    Telefon: 023/ 211-129

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska