Orgulje u crkvi Pohoda Blažene Djevice Marije
Zvučni potencijal kao i neki drugi detalji upućuju na pretpostavku da bi graditelj tih orgulja mogao biti Mihael Heferer, dok se kao godina gradnje pretpostavlja 1882. koja je pronađena zapisana na zračnici. Orgulje su srednjeeuropskog tipa s 12 registara, mehaničkog sistema. Kućište je bolje očuvano i predstavlja kvalitetanneogotički rad. Na visokom postolju uzdiže se todjelni prospekt s poligonalno oblikovanim srednjim tornjem. Cijelim prospektom dominira vertikala. Otvore svirala prekriva uska rezbarena zavjesa, a nad njima do završnog vijenca slijepe su arkade ukrašene trolistom. Stolarija je prebojana jednolično smeđe, dok je plastična dekoracija pozlaćena.
Lokacija: Macinec
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1882. god.
Autor: Mijo Krainc
Oznaka kulturnog dobra: Z-4177
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Pohoda Blažene Djevice Marije
Današnja neogotička crkva Pohoda Blažene Djevice Marije smještena je na JZ rubu naselja Macinec, a izgrađena je u periodu od 1878. do 1881.g. Na istoj lokaciji postojala je i ranije crkva, od koje se očuvalo osam kamenih konzola, koje su ugrađene u novi objekt. Jedna od konzola ima na sebi uklesanu 1475.g., čime imamo sigurnu dataciju izgradnje starog srušenog svetišta. Crkva ima vitki, visoki zvonik na glavnom zapadnom pročelju, izduženu lađu i uže poligonalno svetište. Vanjština je poduprta kontraforima, između kojih se nalaze izduženi neogotički prozori s vitrajima. Cijeli crkveni inventar neogotičkih je stilskih obilježja.
Lokacija: Macinec, Dr. Ivana Novaka 1
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st. do 19. st.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Oznaka kulturnog dobra: Z-2620
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Presvetog Trojstva
Župna crkva Presvetog Trojstva nalazi se na S rubu današnjeg naselja Nedelišće. Prvotno je izgrađena u 15.st., o čemu svjedoči svetište sa križno-rebrastim svodom, vitka kustodija i arhitektonsko-skulpturalni detalji na pročelju (ostaci figura na potkrovnom vijencu i vijencu sokla). U baroku su lađi prigrađeni južna kapela i zvonik, dok su sjeverna kapela i sakristija podignuti u 19. st. Inventar u crkvi kasnobaroknih je obilježja. Župni dvor, južno od crkve, građen je od 1768. do 1770.g.
Lokacija: Nedelišće, Matije Gupca 3
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-909
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar sakralnih predmeta u crkvi Presvetoga Trojstva
Župna crkva Presvetog Trojstva u Nedelišću nalazi se na sjevernoj periferiji naselja. Okružena je zidanim cinktorom izgrađenim oko 1830. god. Riječ je o jednobrodnoj gotičkoj barokiziranoj uzdužnoj građevini s dvije manje bočne kapele. Načinom svođenja križno-rebrastim svodnim poljima i bogato skulpturiranom visokom kustodijom u svetištu, kao i arhitektonsko–skulpturalnim detaljima na pročelju svjedoči da crkva potječe iz kasnogotičkog razdoblja – kraja 15.st. Sama kamena kustodija visoka je preko 6 m, nastala je krajem 15. st. ili početkom 16.st. kada je ugrađena u svetište prilikom gradnje novog svetišta. Vitka i visoka bogato je ukrašena elementima gotičke arhitekture (filijale, trolisti, lišće), a završava umjesto uobičajenim križem – trnovitim čvorom. Na sredini gornjega dijela ispod zajedničkog baldahina, koji je obil¬no ukrašen kovrčavim lišćem, smještene su tri drvene plastike (Krist, Marija i sv. Ivan) na konzola¬ma. One svojim teškim naborima na odjeći pripadaju ranom baroku, ali takav izražaj lica neodređenog raspoloženja, kakav je na ovim plastikama, možemo još vidjeti na fiziono¬mijama kasne sjeverne renesanse, pa prema tome mogu potjecati iz XVII. stoljeća. Tabernakul u Nedelišću tradicionalan je samo u koncepciji, ali vrlo originalan u for¬mi i dekoraciji. Iz vizitacija vidljivo je da je ona u upotrebi sve do 1747.g., kada se euharistija počela pohranjivati u tabernaklu glavnog oltara. Glavni oltar Presvetog Trojstva iz 18.st., zanimljivo je koncipiran, naime riječ je o jednostavno arhitektonski riješenom oltaru s podvojenim i dvostrukim stupovima s lijeve i desne strane pozlaćenog svetohraništa. Stipes je riješen trbušasto sa slikanim antepedijem, a na njemu je prostrana menza koja drži dva anđela u stavu adoracije. Tabernakul je nešto uži od menze, visok s kupolastim završetkom, ali je proširen dvostrukim stupovima koji flankiraju svetohranište s konkavnim pozlaćenim vratima u kojima je Krist na križu. S lijeve i desne strane slavolučne stijene postavljena su dva bočna oltara gotovo identičnog oblikovanja. Lijevi bočni oltar sv. Vida iz 18.st. oltarni je retabl na kojem se u sredini nalazi oltarna pala sv. Vida, a sa strane su skulpture svetice bez atributa i sv. Roka. Na konkavnoj atici nalazi se slika svetice, a sa strane su skulpture dva mala anđela. Na oltarnoj pali, koja je lučno završena i uokvirena jednostavno profiliranim i pozlaćenim okvirom, prikazan je titular oltara sv. Vid. Skupltura Srca Isusova koja je postavljena ispred oltarne pale, ne pripada oltaru, već je ovdje naknadno postavljena, a riječ je o skulpturi tirolskog tipa iz 19.st. Desni bočni oltar sv. Antuna Padovanskog iz 18.st. (1779.g). oltarni je retabl na kojem se u sredini nalazi kvalitetna oltarna pala sv. Antuna, a sa strane su skulpture sv. Sebastijana i sveca bez atributa. Na konkavnoj atici nalazi se slika sv. Florijana, a sa strane su skulpture dva mala anđela. Riječ je jednostavno koncipiranom arhitektonskom retablu položenom na menzu koju drži dvostruki (uži i širi) stipes. Skulptura Srca Marijina, kao i skulptura Srca Isusova na oltaru sv. Vida, ne pripada izvorno oltaru, već je naknadno postavljena, a riječ je o skulpturi tirolskog tipa iz 19.st. U kapeli Gospe Lurdske s južne strane lađe, smješten je oltar sv. Tri Kralja. Jednostavno koncipiran arhitektonski retabl položen na menzu koju drži četvrtasti stipes. Dva stupa i dva vrlo jednostavna pilastra na predeli flankiraju oltarnu palu koja je lučno završena. Retabl kao ni atika nisu izrađeni da bi primili lučne završene slike, već je koncipiran za četvrtaste formate. Oltarne slike su nešto starije od same arhitekture oltara. Asistentske skulpture franjevaca nisu predviđene koncepcijom ovog oltara, te su naknadno dodane. Riječ je o sv. Franji Asiškom – lijevo, i skulpturi sv. Antuna Padovanskog – desno od oltane slike. Oltarna pala je vjerojatno starija od arhitekture oltara i ona nije bila predviđena za ovaj retabl. Tabernakul iz kapelice Marije Lurdske iz 18.st. ponovo je upotrjebljen je u novom oltaru, kada je postavljen u imitiranu stijenu koja čuva nišu s Bogorodicom iznad tabernakla. Cjelokupni tabernakul sa skulpturama i pripadajućim mu arhitektonskim ukrasima doživio je višeslojna preslikavanja bojanim slojevima koji su sakrili njegovu autentičan i bogati barokni izgled. Propovjedaonica s reljefom “Dobrog pastira” (1793.-94.) Jednostavna u konstituciji i ukrasima. Iz broda se u nju penje stubama s ogradom, na prednjoj strani nosi reljef s prikazom pastira. Neobično je što je golubica slikana, a ne rezbarena kao na većini nebnica sjeverozapadne Hrvatske. Raspelo iz 1928.g. prikazuje raspetog Krista, ispod kojeg je smještena figura Tužne Djevice, srcem probodenim nožem. Smješteno je u svetištu, između kustodije i trijumfalnog luka. Krstionica (cca. 1780.g.) na jednostavnoj pravokutnoj kamenoj formi postavljena je ovalna posuda za vodu, koja je zatvorena drvenim ormarićem s vratima. Korske klupe iz druge pol. 20.st. ispunjavaju prostor lađe, postavljene su uz bočne zidove, sastavljene tako da 10 redova klupa čini jednu cjelinu. bočne stranice završene su trolisnim završetkom, unutar kojeg je jednostavna ornamentacija u obliku križa.
Lokacija: Nedelišće
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6239
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kontakt podaci o konzervatorskom odjelu
Nadležni KO: Konzervatorski odjel u Varaždinu
Kontakt adresa KO: Gundulićeva 2, 42000 Varaždin
Telefon: 042/ 201-850
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska