Znamenitosti otoka Mljeta – najiscrpniji vodič kroz kulturno-povijesnu baštinu

Pred vama je najdetaljniji vodič kroz znamenitosti Mljeta. Kulturno-povijesnu baštinu na području otoka Mljeta  sačinjavaju 28 kulturnih dobara. 17 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 4 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 4 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji profana graditeljska baština, a 1 dobro pripada kategoriji primijenjena umjetnost.
Znamenitosti otoka Mljeta – kulturnu i povijesnu baštinu Mljeta sačinjavaju:

Antički brodolom kod otoka Glavata

Otok Glavat nalazi se oko 1,5 NM sjeveroistočno od uvale i naselja Pomena na Mljetu. S njegove jugozapadne strane, na dubini većoj od 10 m, nalaze se fragmenti keramike i ostaci građevinskog materijala (tegule). Više sidara (olovne prečke i jedno željezno) i jedna amfora nađeni su na dubini od 32 m. Riječ je o rastresitom antičkom nalazištu nekadašnjih ostataka brodoloma. Lokalitet nikada nije sustavno istraživan, a podatci su dobiveni na osnovu pojedinačnih nalaza ronioca i rekognosciranja terena.

Lokacija: Pomena
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2 st.p.n.e. do 3. st.

Oznaka kulturnog dobra: RST-0785/1974
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Antički brodolom u uvali Sobra

S unutarnje strane rta Pusti, oko 40 m od obale, na dubini od 30 do 38 m, nalaze se ostaci kasnoantičkog brodoloma. Obala se spušta u vidu većih kaskada, a nalazište je na dnu najveće. Lokalitet je istraživan i dio arheološkog materijala je izvađen. Utvrđeno je postojanje više tipova amfora: sjevernoafričke cilindrične (Africana II), globuralne amfore s malom kružnom nožicom, te amfore tipa Keay XXII. Na hrpi su bila vidljiva i dva željezna sidra. Istraživanja su pokazala “uredno” složene amfore i ostatke drvene brodske konstrukcije. Veličina broda je oko 20 – 25 m. Prema tipovima amfora brodolom se datira u 4. st. posl. Kr.

Lokacija: Sobra
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 4. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-90
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološka zona Polače

Arheološka zona Polače na otoku Mljetu sastoji od Ruševina kasnoantičke palače u Polačama na otoku Mljetu (rimska palača), Ruševina starog lazareta u Polačama na otoku Mljetu (ruševni ostatci zgrade starog lazareta), Istočne bazilike u Polačama na otoku Mljetu (ruševni ostatci starokršćanske crkve), Zapadne bazilike (ruševni ostatci starokršćanske crkve), utvrde Kaštio, Sjevernoga kompleksa (ostatci termi) te arhitektonskih ostataka neutvrđene namjene u obalnome dijelu sjeverozapadno od palače, a koji tvore zajedničku cjelinu.

Lokacija: Polače
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 5. st. do 12. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2529
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Gospe od Brijega

Nalazi se izvan naselja, na jugozapadnom brijegu Korita. Longitudinalna je kamena građevina pravokutnog apsidalnog završetka. Presvođena je bačvastim svodom, te prekrivena dvostrešnim krovištem. Na pročelju ima trodijelnu preslicu, te prigrađeni prostrani trijem. Crkva je do početka 16. stoljeća bila župna crkva za istočni dio otoka Mljeta. U arhivskim katastarskim kartama crkva nosi titular Blažena Djevica od navještenja – Nuncijata. Po očuvanim arhitektonskim elementima može se ustvrditi da je renesansnog porijekla s temeljitom rekonstrukcijom izvršenom u razdoblju baroka.

Lokacija: Korita
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-1836
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Andrije

Crkva sv. Andrije smještena je uz stari put na istočnom rubu naselja Babino Polje na otoku Mljetu. To je jednobrodna građevina, presvođena šiljatim svodom, s izvana pravokutnom, a iznutra polukružnom apsidom, orijentacije istok-zapad. Na zapadnom pročelju je portal uokviren jednostavnim kamenim okvirom, a iznad monolitnog nadvratnika je polukružna luneta praznog polja i srpasti luk. Na mjestu rozete ugrađena je predromanička tranzena, a zabat pročelja završava masivnom zidanom preslicom na jedno zvono. Južni zid rastvoren je manjim pravokutnim prozorom. Crkva stilski pripada gotičkom razdoblju, a neki elementi poput romaničkog portala i tranzene ukazuju na ranije faze gradnje. Crkva sv. Andrije spominje se prvi put u povijesnim izvorima u 15.st., a nastala je u periodu intenzivnog razvoja najvećeg otočkog naselja Babinog Polja, te predstavlja vrijedan primjer srednjovjekovne spomeničke baštine otoka Mljeta.

Lokacija: Babino Polje
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 12. st. do 15. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6149
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Martina

Longitudinalna kamena građevina polukružne apside nalazi se nad naseljem na vrhu sjevernog brijega. Crkva je bila središte bratovštine sv. Martina koja se brinula o sigurnosti i obrani sela, pa tako je i sama crkva osim sakralne imala i profanu funkciju. Naime bila je izvidnica, mjesto straže i obrane od neprijateljskih i pljačkaških pohoda na Prožuru. Najstariji spomen crkve sv. Martina je iz 1434. godine. Po očuvanim arhitektonskim elementima može se ustvrditi da je kasnosrednjovjekovne provenijencije s građevinskim intervencijama izvršenim u kasnijim razdobljima.

Lokacija: Prožura
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-1837
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Mihajla

Crkva sv. Mihajla smještena je na položaju Sutmiho u Miholjem polju, zapadno od mjesta Babino Polje. Crkva je jednobrodna građevina s pravokutnom apsidom i zatvorenim trijemom pred zapadnim pročeljem. U svetištu je uzidan kasnobarokni kameni reljef s prikazom sv.Mihajla. Iznad zapadnog pročelja s pravokutnim otvorom vrata, uzdiže se jednostruka preslica. U okvir vrata ugrađena su dva ulomka predromaničke plastike, a na nadvratnik naknadno dozidan natpis u rustičnom gotičkom kurzivu. Crkva je kasnosrednjovjekovne provenijencije, a predromaničke spolije upućuju na ranosrednjovjekovno porijeklo. Arheološka istraživanja otkrila su nekoliko grobova, ali ne i ranije faze crkve.

Lokacija: Babino Polje
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 11. st. do 14. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2461
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inventar crkve sv. Vlaha

Inventar crkve sv. Vlaha u Babinom polju, koji uključuje dvanaest predmeta nastalih od 16. do 19. stoljeća, smješten u crkvi sv. Vlaha u Babinom Polju na Mljetu,

Lokacija: Babino Polje
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 16. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4812
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kaštio

Smješten je izvan naselja, na sjevernom dijelu udoline zvano Prijevor, nedaleko crkve sv. Vida. Pravokutna, danas izgledom jednostavna kamena građevina sa vratima smještenim na zapadnoj strani, uzdignutim od razine okolnog terena, rušenjem je izgubila izvornu visinu i nekad postojeće fortifikacijske elemente. Rušenjem je tijekom 19. stoljeća izgubio izvoran izgled i fortifikacijske elemente, te je dogradnjom lastavice i krova, pretvoren u zgradu gospodarske namjene.


Najavljen štrajk upozorenja i potpuna obustava autobusnog prometa u cijeloj Hrvatskoj! Provjerite kad neće voziti autobusi >>>Uskoro opći štrajk vozača autobusa

Na vrh druge po visini umjesto u japankama popeti se možete automobilom! >>>Deset najviših hrvatskih planina


Lokacija: Korita
Klasifikacija: profana graditeljska baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-1677
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Novovjekovni brodolom kod pliči Sv. Pavao, Mljet

Podmorski arheološki lokalitet kod pliči Sv. Pavao nalazi se zapadno od otočića Preč s južne strane otoka Mljeta, oko 2,5 NM zapadno od uvale Saplunara. Riječ je o ostatcima novovjekovnoga trgovačkog broda s teretom bogate orijentalne robe namijenjene zapadnom tržištu. Na lokalitetu su pronađeni ostatci drvene brodske konstrukcije i opreme broda te samog tereta. Među teretom se posebno ističu brojni ulomci keramičkih posuda turske majolike proizvedene u radionicama Iznika. Pronađeno je i 7 brončanih te 1 željezni top, brodsko zvono, brončani i srebreni novci i drugi nalazi. Prema teretu broda, ali i brodskom zvonu s istaknutom godinom 1567, nalazište se može datirati u drugu polovicu 16. stoljeća.

Lokacija: Korita
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6178
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Oltarna pala Bogorodica s Djetetom i svecima iz crkve Gospe na brijegu

Na oltarnoj pali Bogorodica s djetetom i svecima, radu nepoznatog majstora 17. st., rađenoj uljem na platnu, dimenzije 133×119 cm, u središtu kompozicije frontalno je prikazan, na tronu, sjedeći lik Bogorodice s Djetetom u naručju. Bočno od nje naslikan je stojeći lik sv. Petra, a lijevo krupni klečeći lik muškarca sa crvenom kapom, bradom i zdjelom u rukama. U pozadini likova je interijer sa stupom i modrim zastorom. Slika je vjerojatno rad lokalnog majstora pomalo nespretnog u modeliranju ruku i golog tijela Djeteta. Slikar je sklon gomilanju nabora draperije koje plastično modelira od bijele boje u zoni izbočenja do boje same draperije u sjeni.

Lokacija: Korita
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4360
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Oltarna pala Navještenje sa sv. Lovrom i sv. Petrom iz crkve sv. Vida

Oltarna pala Navještenje sa sv. Lovrom i sv. Petrom, rad nepoznatog majstora 17. st., ulje na drvu, 143×102,5 cm, iz crkve sv. Vida u Koritima na Mljetu ranije se vjerojatno nalazila na oltaru Navještenja gdje je zamijenjena oltarnom palom iste ikonografije rađenoj tehnikom ulja na platnu. U prvom planu oltarne pale prikazan je lik Bogorodice koja kleči na klecalu, a ispred nje s lijeve strane je lebdeći lik arkanđela Gabrijela. Iznad njih je golubica i u oblacima dopojasni lik Boga oca. Iza lika Bogorodice je stojeći lik sv. Lovra, a iza lika arkanđela Gabrijela je stojeći lik sv. Petra. Osim izrazitih boja draperije Bogorodice – crvene haljine i plavog plašta slikom dominira smeđa gama.

Lokacija: Korita
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4361
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostaci antičkog brodoloma kod rta Vratnički

Antički brodolom kod rta Vratnički, na krajnjem istočnom dijelu otoka Mljeta, nalazi se zapadno od Velog škoja, sa zapadne strane rta Vratnički, oko 45 m od obale. Može se pretpostaviti kako je brod udario u obalu i razbio se, a nalazi se prostrli po kosom stjenovitom terenu. Najveća koncentracija nalaza je na dubini 18 – 22 m, uz kamene stijene gdje su se ulomci amfora slijepili i upali u škrape. Dio okamenjenih ulomaka amfora je i na dubini od 8 m. Neposredno na kamene stijene, u dubinu, nastavlja se pjeskovito dno prekriveno Posejdonijom. Prema ulomcima amfora Dressel 2-4, tip „Koan“, odnosno „koske“ amfore, cijeli lokalitet se datira u drugu polovicu 1. do prve polovicu 2. st. posl. Kr.

Lokacija: Saplunara
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 2. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4237
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostaci antičkog brodoloma kod Vele Doline

Podmorsko arheološko nalazište ostaci antičkog brodoloma kod Vele Doline nalazi se sa sjeverne strane otoka Mljeta, na kosom pješčanom dnu.
Riječ je o ostatcima antičkog brodoloma gdje je na površini pješčanog morskog dna otkriveno ukupno 27 kasnoantičkih amfora od kojih dio pripada tipu sjevernoafričkih cilindričnih (KEAY XXV/B), a dio za sada nedefiniranom i nepoznatom tipu amfora. Pored amfora otkrivena su i 4 željezna sidra, dužine 80 do 100 cm, dijelovi drvene konstrukcije broda i olovne oplate broda. Tri željezna sidra bila su složena jedno do drugoga, vjerojatno kako su izvorno bila na brodu.

Lokacija: Sobra
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 4. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5752
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostaci kasnoantičke gradnje i pripadajući lučki uređaji

Prostrana uvala, zbog svog položaja i zaštite od vjetrova, zasigurno je pogodovala ranom naseljavanju i urbanizaciji Polača, kao jednog od najvažnijih stjecišta pomorskih putova na Jadranu. Istraživanja su obavljena u širem akvatoriju Polača. Na gotovo cijeloj površini uvale nalaženi su ostatci posuđa (amfore, tanjuri, uljanice), stakla, numizmatički nalazi (zlatnik cara Mauricija, 582. – 602. posl. Kr.) i drugi predmeti, koji su dospjeli u more tijekom boravka brodova u luci ili pri pretovaru. Ostatci operativne obale utvrđeni su zapadno i istočno od antičke palače. Dominacija u kvantiteti i kvaliteti pokretnih nalaza 5. do 7. st. govori o najjačem intenzitetu života u tom razdoblju.

Lokacija: Polače
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2. st. do 7. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-228
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostatci crkve sv. Pankracija u Babinom Polju

Crkva sv. Pankracija smještena je u neposrednoj blizini crkve sv. Vlaha na južnoj strani Babinog Polja na otoku Mljetu. To je manja jednobrodna građevina, s polukružnom apsidom koja je kasnijim pojačanjem dobila ravni vanjski zid, orijentacije istok – zapad. Unutrašnjost je bila presvođena i pojasnicom podijeljena u dva traveja. Prema svojim stilskim odlikama, spada u tip rustične dalmatinske romanike, te se može datirati u 12./13.st. Prvi spomen crkve u 12.st. vezuje se uz tzv. mljetske falsifikate – isprave zahumskih vladara iz 11. i 12. st. kojima su lokrumski benediktinci dokazivali svoje pravo na posjede, a koje im je osporavala druga grana benediktinskog reda iz samostana na Velikom jezeru. Kako su sv. Pankracije, Ahilej i Nerej smatrani zaštitnicima otoka, te je njihova slika bila na pečatu tzv. Mljetske općine (universitatis Melade), tako je ova crkva imala ulogu zaštitnika otoka i administrativnog središta sve do gradnje obližnje crkve sv. Vlaha. Crkva sv. Pankracija zbog svoje povijesne uloge, te kao rijedak primjer izvorno sačuvane rustične romaničke gradnje, spada među najvažnije sakralne građevine otoka Mljeta i šire dubrovačke regije.

Lokacija: Babino Polje
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 12. st. do 15. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6156
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Pjevalište crkve sv. Marije

Pjevalište crkve sv. Marije na otoku Mljetu, rad nepoznatog majstora, 18. st., izrađeno od drva polikromiranog i pozlaćenog, dimenzije: visina 104 cm, širina 538 cm, dubina 310 cm, vlasništvo Dubrovačke biskupije – Dioecesis Ragusina, Poljana P. Miličevića 4, 20 000 Dubrovnik.

Lokacija: Goveđari
Klasifikacija: primijenjena umjetnost
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4859
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Podmorska arheološka zona otoka Mljeta

Pored Nacionalnog parka Mljet koji se nalazi u zapadnom dijelu otoka, zbog bogatstva postojećih i potencijalnih podmorskih arheoloških i povijesnih lokaliteta zaštićen je i cjelokupni akvatorij otoka Mljeta, a koji obuhvaća morski pojas širine 300 m od otoka, kao i svih ostalih otočića i hridi na udaljenosti do 2000 m. Unutar preventivno zaštićene zone, za sada se nalazi 11 registriranih, 3 preventivno zaštićena, te 8 evidentiranih podmorskih arheoloških lokaliteta. Najstariji nalazi su iz 2. st. pr. Kr., a najmlađi iz 16. st. Među pojedinim lokalitetima neki su u potpunosti očuvani što nam donosi brojne nove spoznaje o pomorskom plovidbenom prometu istočnojadranskom obalom.

Lokacija: Goveđari
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2 st.p.n.e. do 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6562
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Podmorsko arheološko nalazište s istočne strane otoka Glavat

Ostaci antičkog brodoloma nalaze se s istočne strane otoka Glavat, sjeveroistočno od Pomene. Uglavnom je riječ o većim ili manjim ulomcima amfora koji su kalcificirani uz morsko dno tvoreći nekoliko većih polja. Većina amfora pripada tipu “Lamboglia 2”, a prisutno je i nekoliko grla amfora tipa Dressel 2-4, zbog čega se cjelokupni brodolom može okvirno datirati u 1. st. pr. Kr.

Lokacija: Goveđari
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-4746
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Podvodno arheološko nalazište kod otočića Veli Škoj

Sa sjeverne strane rta otoka Veli Školj, oko 100 m od obale, na manjem platou ispred kojeg se izdiže litica visoka oko 10 m, na poziciji pod Školjem nalaze se ostaci antičkog brodoloma, no nije isključeno da ih ima i više. Na površini je utvrđeno nekoliko sanduka sarkofaga s poklopcima, a u pijesku ih se nazire još. Uokolo sarkofaga nalaze se ulomci keramičkog posuđa i razbijenih amfora. Posuđe pripada tzv. „East Coarse Ware“ grupi. Amfore su tipa Dressel 6a prema kojim se i cijeli brodolom datira u 1. st. pr. Kr. do 1. st. posl. Kr. Dio tereta je još pod pijeskom, a tu su i drveni ostaci brodske konstrukcije. Istraživanja lokaliteta su u tijeku, pa će se zasigurno dobiti i nove spoznaje.

Lokacija: Korita
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1 st.p.n.e. do 1. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-89
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Podvodno arheološko nalazište kod rta Glavat

Lokalitet se nalazi sjeveroistočno od Pomene na Mljetu, sa sjeveroistočne strane rta Glavat, 50 m od obale. Riječ je o ostatcima antičkog brodoloma, djelomično istraženog i pokrivenog zaštitnom mrežom. Gornji dijelovi nalazišta su opljačkani 70-ih godina 20. st. Pojedinačni nalazi ulomaka keramičkih posuda javljaju se već od 5 m, a najgušća koncentracija nalaza je od 33 – 50 m. Dio tereta i opreme broda, te brodske konstrukcije još su pod pijeskom. Nađena je velika količina južnoitalskog keramičkog posuđa, amfore tipa Dressel 21 – 22, Richborough 527, kretske (Benghazi MR 2), jajolike s tri ručke, grumenje sirovog stakla i sl. Prema nalazima brodolom se datira u 1. i rano 2. st. posl. Kr.

Lokacija: Polače
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 2. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-227
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Podvodno arheološko nalazište kod rta Maharac

Ostatci antičkog brodoloma nalaze se sjeverozapadno od uvale Okuklje, odnosno sjeverno od rta Maharac, uz mali greben, a na dubini od 13 do 20 m. Prema teretu amfora rodskog prototipa (camulodunum 184) i tzv. istočne kuhinjske keramike brodolom se datira u 1. st. posl. Kr. Ulomci amfora susreću se i u procijepima kamenja i do desetak metara na kopnu, što vjerojatno potječe od onih amfora koje su otplivale i razbile se na kopnu, a vjetar i valovi su ih odbacili dalje na kopno.

Lokacija: Okuklje
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-91
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Podvodno arheološko nalazište kod rta Stobi

U manjoj uvali, oko 500 m južnije od rta Stoba, oko 20 m od obale, nalaze se ostatci srednjovjekovnog brodoloma, razasuti po kamenoj padini. U prosjecima među stijenama nalaze se inkrustrirani keramički ulomci bizantskih amfora, dvaju pitosa i drugih posuda. Najveća je koncentracija između 18 i 20 m dubine. Nađeno je i dosta ulomaka staklenog posuđa. Može se pretpostaviti da je polazišna luka broda bila negdje na istočnom bizantskom prostoru, te da je plovio za jednu od sjevernih jadranskih luka. Lokalitet se datira u 9 – 10 st. posl. Kr., te predstavlja najveće poznato nalazište bizantskih amfora na Jadranu.

Lokacija: Okuklje
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 9. st. do 10. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-82
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Podvodno arheološko nalazište na položaju Klačine

Lokalitet se nalazi oko 1200 m sjeverno od naselja Korita, zapadno od malog grebena, kod rta Maharac na položaju Klačine, na sjevernoj strani otoka Mljeta, a na dubini 29 – 34 m. To su ostaci antičkog brodoloma na kojem se nalazilo preko sto amfora tipa «Lamboglia 2» iz 1. st. pr. Kr., a ostaci brodske konstrukcije se nalaze pod pijeskom. Sve amfore su čvrsto srasle uz okolno dno i prekrivene su inkrustratom. Zbog velike vrijednosti lokaliteta i njegove očuvanosti obavljena su zaštitna istraživanja i dokumentiranje, te prekrivanje cjelokupnog prostora zaštitnom mrežom (kavezom) 2001. godine.

Lokacija: Okuklje
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1 st.p.n.e.

Oznaka kulturnog dobra: Z-88
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Podvodno arheološko nalazište u uvali Okuklje

Ostatci antičkog brodoloma nalaze se u uvali Okuklje, između rta Stoba i rta Mrkijente, tj. oko 150 m sjeverno od svjetionika. Podvodna stijena strmo se spušta od 3 do 33 m dubine, a čini dvije terase na kojima se zadržao materijal. Na dubini od 4 m nalazi se poveća gomila inkrustriranih ulomaka amfora tipa Lamboglia 2, na dubljim platoima nalaze se veći ulomci, a na samom dnu, u pijesku, bilo je i cijelih primjeraka. Pod pijeskom su i ostaci drvene konstrukcije broda. Prema nalazima cjelokupni brodolom se datira u 2. do 1. st. pr. Kr.

Lokacija: Okuklje
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2 st.p.n.e. do 1 st.p.n.e.

Oznaka kulturnog dobra: Z-92
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Samostan i crkva sv. Marije

Smješten je na zapadnom dijelu otočića na Velikom jezeru na otoku Mljetu. Romanička samostanska crkva jednobrodna je građevina s predvorjem, trodijelnim oltarnim prostorom, polukružnom apsidom i središnjom kupolom na pandativima. Sa sjeverne i južne strane crkve pridružene su barokne kapele. Tijekom 15. st. manji romanički samostan se širi i povezuje sa crkvom, a u razdoblju 16. i 17. st., zadobiva današnji izgled. Samostan je utemeljen sredinom 12. st. i njegov postanak se veže uz ime raškog kneza Dese koji je otok Mljet darovao benediktincima iz Pulzana. U 16. st. postaje glavnim samostanom tzv. Mljetske kongregacije, kojoj su se pridružili svi dubrovački benediktinski samostani osim lokrumskog.

Lokacija: Goveđari
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 12. st. do 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-948
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Sidrište kod otočića Ovrata

S jugozapadne strane otočića Ovrata nalazi se veći broj sidara iz raznih povijesnih razdoblja, koja su zapinjala u pukotinu stepenastog grebena. Pozicija je zaklonjena od bure i mogla je služiti kao sigurno sidrište. Najstariji primjerci su olovne prečke antičkih sidara. Dvije prečke pripadaju veoma rijetkom tipu koje se direktno usađuju u drvo, te ne posjeduju karakterističnu kutiju za nasad sidra. Osim olovnih nađena su i dva primjerka željeznih rimskih sidara, te veći broj željeznih sidara s dva ili četiri kraka koji pripadaju periodima od ranog srednjeg vijeka do danas. Sveukupno je evidentirano oko 50 sidara, te brojni ulomci keramičkih posuda, među kojima i amfore tipa Lamboglia 2.

Lokacija: Polače
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2 st.p.n.e. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: RST-0783/1974
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Slika Uznesenje Blažene Djevice Marije iz crkve sv. Marije na otočiću sv. Marije

Slika Uznesenje Blažene Djevice Marije, nepoznati majstor 18. st., rađena je po stropnoj slici iz crkve Gospe od Karmena u Dubrovniku radu Bartolomea Litterinia, iz 1720.g.. Naslikana je uljem na platnu, dimenzije 248 x 150 cm. Na slici punoj barokne dramatičnosti su prikazani apostoli koji promatraju Uznesenje. Kompozicija je podijeljena je na dva dijela, na zemaljski i nebeski prizor. Donji dio slike, zemaljski prizor, zauzimaju zaneseni apostoli u različitim impostacijama, fizionomijama, okupljeni oko praznog Marijinog groba. Dok je u nebeskom prizoru naslikan Marijin lik kojeg okružuje tamni vijenac oblačića i anđela.

Lokacija: Korita
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st.
Autor: Bartolomeo Litterini

Oznaka kulturnog dobra: Z-4362
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Dubrovniku
Kontakt adresa KO: C. Zuzorić 6, 20000 Dubrovnik

Telefon: 020/323-191

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska