Kulturna dobra općine Marija Bistrica

Na području općine Marija Bistrica nalazi se 12 kulturnih dobara. 6 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, a 1 dobro pripada kategoriji profana graditeljska baština.

Sva dobra općine Marija Bistrica:

  • Crkva Majke Božje
  • Crkva sv. AndrijeCrkva sv. LadislavaCrkva sv. Marije BistričkeCrkva sv. Marije MagdaleneDvorac Hellenbach, Kolodvorska cesta 104Kapela sv. RokaKulturno-povijesna cjelina Luči BregOltar Majke Božje ŽalosneOltar sv. RokaOrgulje u crkvi Blažene Djevice MarijeOrgulje u crkvi sv. Marije Bistričke

    Crkva Majke Božje

    Crkva Majke Božje, skladna građevina 17. (brod i svetište) i 18. st. (zvonik), obnavljana u 19. i 20. st., smještena je na vrhu brijega Vinski vrh, iznad sela Poljanica Bistrička, uz hodočasnički put za Mariju Bistricu. U povijesnim izvorima iz 1622. g. na ovom se mjestu spominje drvena kapela koja je, prema kanonskoj vizitaciji 1677. g. bila zamijenjena zidanom. Danas se prostorna organizacija crkve sastoji od pravokutnog broda s peterostranim užim i nešto nižim svetištem i pročelnog zvonika. Crkva ima kvalitetan barokni inventar iz druge pol. 18. st. Orgulje za crkvu nabavljene su 1876. godine od tvrtke Hefferer iz Zagreba. Do 1800. godine oko crkve je bilo groblje.

    Lokacija: Poljanica Bistrička
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4106
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Andrije

    Župna crkva sv. Andrije nalazi se na vrhu maloga brežuljka u središtu sela Laz Bistrički. Današnji izgled dobila je u 19. st. nakon temeljite obnove zidane kapele iz 17. st. Tlocrtno-prostorna organizacija crkve sastoji se od masivnog zvonika ispred pročelja te pravokutnog broda i malo užeg jednako visokog peterostranog svetišta, koji su povezani polukružnim trijumfalnim lukom. Uspio je primjer obnove lokalnih majstora koji su slijedeći i poštujući dugu lokalnu tradiciju sakralne gradnje 17. i 18. st. očuvali i produžili važnost crkve s obzirom da se nalazi na hodočasničkom putu za Mariju Bistricu. Unutarnji inventar stilski pripada baroku.

    Lokacija: Laz Bistrički
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4108
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Ladislava

    Jednobrodna crkva s pravokutnim, poligonalno zaključenim svetištem, smještena je uz cestu u naselju Podgorje Bistričko. Današnji izgled dobila je nakon preuređenja stare kapele iz 1726. g., stradale prilikom potresa 1880. g. Rekonstrukcija se izvodila po nacrtima Hermana Bolléa, koji je srušio sakristiju, produžio zidove broda, povećao prozore i dodao drveni tornjić izrezbaren oblicima „gotskog romantičnog“ stila. U svetištu je barokni oltar Majke Božje Žalosne, dopremljen u kapelu 1959. iz Huma Bistričkog. Spada u sakralne objekte Hrvatskog zagorja zahvaćene neostilskim promjenama krajem 19. st.

    Lokacija: Podgorje Bistričko
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
    Autor: obnova

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2363
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Marije Bistričke

    Graditeljski sklop hodočasničke župne crkve Majke Božje Bistričke nalazi se na povišenom položaju u središtu naselja. Osim jednobrodne crkve okružene cinktorom u koji je uklopljen župni dvor, tu je i novija kapela sv. Petra, kapele sv. Katarine i sv. Josipa na prostoru pred crkvom, te Kalvarija na susjednom brežuljku. Župa se spominje još 1334. g., a današnji izgled sklopa, u kojem se u duhu historicizma spajaju oblici gotike, baroka, firentinske i njemačke renesanse, rezultat je obnove i proširenja starije crkve, koju je vodio Hermann Bollé od 1879. g. Freska Z. Šulentića na trijumfalnom luku svetišta najmonumentalnije je ostvarenje zidnog slikarstva 2. pol. 19. st. na prostoru SZ Hrvatske

    Lokacija: Marija Bistrica, Trg pape Ivana Pavla II. 32
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 14. st. do 19. st.
    Autor: obnovio 1879

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2361
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Marije Magdalene

    Crkva sv. Marije Magdalene nalazi se u središtu naselja na brdu Klopuča vrh. Pravilno je orijentirana pravokutna, jednobrodna crkva s poligonalnim, plitkim svetištem i polukružnom, izbočenom sakristijom na sjeveru. Brod se sastoji od dva nejednaka traveja svođena plitkim češkim kapama. Vanjska opna crkve jednostavna je i naglašena masivnim zvonikom. Građevina se prvi put spominje već krajem 16. st., tijekom stoljeća je nekoliko puta pregrađivana, a današnje izgled rezultat je intervencija 19. st. Od malobrojnog inventara ističu se glavni oltar iz sredine 18. st., rad Claudiusa Kautza te barokni kipovi smješteni oko novijeg raspela

    Lokacija: Hum Bistrički
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 16. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3518
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Dvorac Hellenbach, Kolodvorska cesta 104

    Klasicistički pravokutni dvorac smješten je nedaleko od Marije Bistrice nad cestom koja vodi prema Zlatar Bistrici. Dao ga je sagraditi grof Petar Sermage 1786. g., a od 1840. je u vlasništvu obitelji Hellenbach. Središnja dvorana nadvisuje ostale simetrično raspoređene prostorije. Na glavnom pročelju, okrenutom prema parku dominira altana na četiri stupa i trokutastim zabatom. Unutrašnjost je dekorirana bogatom klasicističkom plastičnom dekoracijom – vijencima, pilastrima, girlandama i amblematskim motivima. Jedan je od dvoraca s neprekinutim kontinuitetom življenja u kojemu je u potpunosti očuvan izvorni interijer.

    Lokacija: Marija Bistrica, Kolodvorska cesta 104
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1786. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2306
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kapela sv. Roka

    Kapela sv. Roka jednostavno je koncipirana građevina koju čini pravokutna lađa na koju se nastavlja plitko trostrano svetište. Izrazitu vertikalnost u vanjštini naglašava poligonalni tornjić s limenom kapom. Kapelu sagrađenu 1727. g. na mjestu starije obnovio je u duhu historicizma g. 1877. H. Bollé. Tom prilikom su porušeni stari toranj, strop i krov, a cijela je kapela bila povišena te dobiva novo pročelje i toranj. Kapela arhitektonski svjedoči o prilagodbi starih oblikovnih elemenata tendencijama neostilova s kraja 19. stoljeća. Svojim je položajem uz glavnu cestu ovog dijela Zagorja jedan od važnijih vertikalnih naglasaka nizinski oblikovanog krajolika.

    Lokacija: Tugonica
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
    Autor: Herman Bollé

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2490
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kulturno-povijesna cjelina Luči Breg

    Ruralno naselje Luči Breg, zaselak Podgorja Bistričkog, smješteno je pod sjevernim padinama Medvednice, u blizini Marije Bistrice. Odlikuje se sačuvanom tradicijskom stambenom i gospodarskom arhitekturom. Naselje ima veoma dugu povijest koja se može pratiti od prvog popisa župa Zagrebačke biskupije, 1334. g., kada se i na ovom području spominje župa. U zaseoku su sačuvane drvene prizemnice s ukopanim, kamenom zidanim podrumom, tzv. «pelnicom», iz druge polovine 19. st. Unutar neograđenih okućnica nalaze se prateće drvene gospodarske zgrade, tako da je slika naselja zadržala tradicionalan izgled, koji se očituje u etnološkim obilježjima, načinu života stanovnika i njihovim rodbinskim vezama.

    Lokacija: Podgorje Bistričko
    Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
    Vrijeme nastanka: 14. st. do 21. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3036
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Oltar Majke Božje Žalosne

    Središnja niša s kompozicijom Pieta definirana klonulim Kristovim tijelom što počiva u krilu Majke Božje, u odnosu sa pokrajnja dva velika anđela što na kopljima nose simbole Kristove muke, nastala je kasnije u 19. st.
    Stilska osobitost rokokoa na ovom oltaru očituje se u lakoći postignutoj ukidanjem stupovlja u korist skulptura te dekoriranju perforiranom i kompleksnom ornamentikom u maniri plamenog rocaillea. Osim spomenutog oblikovanja oltara, koji je u odnosu na samu kapelu iznadprosječan, intimna tema Pieta (tal. sućut, sažaljenje) u prostoru dolazi do punog izražaja.
    Autor oltara nije sa sigurnošću poznat, no pretpostavlja se da je oltar djelo Luke Salzera. Sličnost s ostalim oltarima u bistričkim kapelicama prije svega je u bogatoj i vješto izrađenoj ornamentici te skladnoj kompoziciji kipova i oltarne arhitekture što ih svrstava u natprosječno kvalitetna ostvarenja druge polovice 18. st.

    Lokacija: Podgorje Bistričko
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
    Autor: Luka Salzer, kipar

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6555
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Oltar sv. Roka

    Oltar (585×413×115 cm), podignut 1767. g. i jedini je sačuvani komad sakralnog inventara kapele.
    Sa strana središnje niše nalaze se kipovi sv. Fabijana i Sebastijana, a nad lukovima Ivana i Pavla. S gornje strane retabl je zaključen masivnim gređem.
    Atika se uzdiže u širini središnjeg dijela retabla. Flankirana je u dubinu stupnjevanim gređem te volutno riješenim stranama a po jednim anđelom. Atika je u suštini plošna, ukrašena gloriolom, anđeoskim glavicama i kipom sv. Antuna. U niši retabla smješten je kip sv. Roka i psa, ukrašen stiliziranom zavjesom i kartušom s natpisom honori beatI roChI InserVlt I:D:C generaLIs petrVs serMage (1767). Pred oltarom nalazi se antependij s prikazom Jelene križarice iz 1771. g. koji je jedan od rijetkih sačuvanih antependija oslikanih na platnu.
    Autor pozlate i polikromacije oltara je Jakov Reisser, a autor kompozicije i kipova, pretpostavlja se, Luka Salzer.

    Lokacija: Tugonica
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 18. st.
    Autor: Luka Salzer, kipar; polikromator

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6556
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje u crkvi Blažene Djevice Marije

    Orgulje sa 7 registara, 1 manualom i pedalom jedan su od rijetkih sačuvanih instrumenata Mije Heferera. Orgulje su dobra zvuka građene oko 1883. god. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-f. Kućište je plošno komponirano s četvrtastim prospektom uzdignutim na povišenom postolju. Vertikalna organizacija oplošja podijeljena je na tri polja sa sviralama i 4 plitke uklade ukrašene slikanom dekoracijom u formi nježnih girlandi. Ista slikana dekoracija javlja se nad završecima svirala bočnih polja, dok srednje prekriva polukružni luk uokviren sitnim arkadicama. Kućište je prebojano smeđe, a plastična dekoracija pozlaćena.

    Lokacija: Poljanica Bistrička
    Klasifikacija: glazbeni instrument
    Vrijeme nastanka: 1883. god.
    Autor: orguljar Mijo Heferer

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3989
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje u crkvi sv. Marije Bistričke

    Najveće su djelo Mije Heferera. Tijekom vremena doživjele su neznatne izmjene, uglavnom u pogledu moderniziranja tehnike, tako da je nekad mehanički sistem danas pneumatski. Imaju 2 manuala, pedal i 18 registara. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-a. Monumentalno tektonsko kućište komponirano je u dva odvojena tornja povezana širokim paravanom završenim balustradom. Svaki od tornjeva oblikovan je poput trodijelnog ormara, rizalitno izbočenog srednjeg dijela u postolju podržanog konzolom. Ravno završena polja sa sviralama prekriva ornamentalna zavjesa od uvijenih listova i vitica. Kućište je prebojano smeđe, dok su trake profilacije, žljebovi i plastična dekoracija pozlaćeni.

    Lokacija: Marija Bistrica
    Klasifikacija: glazbeni instrument

    Autor: Mijo Heferer – graditelj orgulja

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1128
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Krapini
    Kontakt adresa KO: Magistratska 12, 49000 Krapina

    Telefon: 049/ 371-342

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska