Na području općine Marija Bistrica nalazi se 12 kulturnih dobara. 6 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, a 1 dobro pripada kategoriji profana graditeljska baština.
Sva dobra općine Marija Bistrica:
- Crkva Majke Božje Crkva sv. AndrijeCrkva sv. LadislavaCrkva sv. Marije BistričkeCrkva sv. Marije MagdaleneDvorac Hellenbach, Kolodvorska cesta 104Kapela sv. RokaKulturno-povijesna cjelina Luči BregOltar Majke Božje ŽalosneOltar sv. RokaOrgulje u crkvi Blažene Djevice MarijeOrgulje u crkvi sv. Marije Bistričke
Crkva Majke Božje
Crkva Majke Božje, skladna građevina 17. (brod i svetište) i 18. st. (zvonik), obnavljana u 19. i 20. st., smještena je na vrhu brijega Vinski vrh, iznad sela Poljanica Bistrička, uz hodočasnički put za Mariju Bistricu. U povijesnim izvorima iz 1622. g. na ovom se mjestu spominje drvena kapela koja je, prema kanonskoj vizitaciji 1677. g. bila zamijenjena zidanom. Danas se prostorna organizacija crkve sastoji od pravokutnog broda s peterostranim užim i nešto nižim svetištem i pročelnog zvonika. Crkva ima kvalitetan barokni inventar iz druge pol. 18. st. Orgulje za crkvu nabavljene su 1876. godine od tvrtke Hefferer iz Zagreba. Do 1800. godine oko crkve je bilo groblje.
Lokacija: Poljanica Bistrička
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4106
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Andrije
Župna crkva sv. Andrije nalazi se na vrhu maloga brežuljka u središtu sela Laz Bistrički. Današnji izgled dobila je u 19. st. nakon temeljite obnove zidane kapele iz 17. st. Tlocrtno-prostorna organizacija crkve sastoji se od masivnog zvonika ispred pročelja te pravokutnog broda i malo užeg jednako visokog peterostranog svetišta, koji su povezani polukružnim trijumfalnim lukom. Uspio je primjer obnove lokalnih majstora koji su slijedeći i poštujući dugu lokalnu tradiciju sakralne gradnje 17. i 18. st. očuvali i produžili važnost crkve s obzirom da se nalazi na hodočasničkom putu za Mariju Bistricu. Unutarnji inventar stilski pripada baroku.
Lokacija: Laz Bistrički
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4108
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Crkva sv. Ladislava
Jednobrodna crkva s pravokutnim, poligonalno zaključenim svetištem, smještena je uz cestu u naselju Podgorje Bistričko. Današnji izgled dobila je nakon preuređenja stare kapele iz 1726. g., stradale prilikom potresa 1880. g. Rekonstrukcija se izvodila po nacrtima Hermana Bolléa, koji je srušio sakristiju, produžio zidove broda, povećao prozore i dodao drveni tornjić izrezbaren oblicima „gotskog romantičnog“ stila. U svetištu je barokni oltar Majke Božje Žalosne, dopremljen u kapelu 1959. iz Huma Bistričkog. Spada u sakralne objekte Hrvatskog zagorja zahvaćene neostilskim promjenama krajem 19. st.
Lokacija: Podgorje Bistričko
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Autor: obnova
Oznaka kulturnog dobra: Z-2363
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Marije Bistričke
Graditeljski sklop hodočasničke župne crkve Majke Božje Bistričke nalazi se na povišenom položaju u središtu naselja. Osim jednobrodne crkve okružene cinktorom u koji je uklopljen župni dvor, tu je i novija kapela sv. Petra, kapele sv. Katarine i sv. Josipa na prostoru pred crkvom, te Kalvarija na susjednom brežuljku. Župa se spominje još 1334. g., a današnji izgled sklopa, u kojem se u duhu historicizma spajaju oblici gotike, baroka, firentinske i njemačke renesanse, rezultat je obnove i proširenja starije crkve, koju je vodio Hermann Bollé od 1879. g. Freska Z. Šulentića na trijumfalnom luku svetišta najmonumentalnije je ostvarenje zidnog slikarstva 2. pol. 19. st. na prostoru SZ Hrvatske
Lokacija: Marija Bistrica, Trg pape Ivana Pavla II. 32
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 19. st.
Autor: obnovio 1879
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Oznaka kulturnog dobra: Z-2361
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Marije Magdalene
Crkva sv. Marije Magdalene nalazi se u središtu naselja na brdu Klopuča vrh. Pravilno je orijentirana pravokutna, jednobrodna crkva s poligonalnim, plitkim svetištem i polukružnom, izbočenom sakristijom na sjeveru. Brod se sastoji od dva nejednaka traveja svođena plitkim češkim kapama. Vanjska opna crkve jednostavna je i naglašena masivnim zvonikom. Građevina se prvi put spominje već krajem 16. st., tijekom stoljeća je nekoliko puta pregrađivana, a današnje izgled rezultat je intervencija 19. st. Od malobrojnog inventara ističu se glavni oltar iz sredine 18. st., rad Claudiusa Kautza te barokni kipovi smješteni oko novijeg raspela
Lokacija: Hum Bistrički
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3518
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dvorac Hellenbach, Kolodvorska cesta 104
Klasicistički pravokutni dvorac smješten je nedaleko od Marije Bistrice nad cestom koja vodi prema Zlatar Bistrici. Dao ga je sagraditi grof Petar Sermage 1786. g., a od 1840. je u vlasništvu obitelji Hellenbach. Središnja dvorana nadvisuje ostale simetrično raspoređene prostorije. Na glavnom pročelju, okrenutom prema parku dominira altana na četiri stupa i trokutastim zabatom. Unutrašnjost je dekorirana bogatom klasicističkom plastičnom dekoracijom – vijencima, pilastrima, girlandama i amblematskim motivima. Jedan je od dvoraca s neprekinutim kontinuitetom življenja u kojemu je u potpunosti očuvan izvorni interijer.
Lokacija: Marija Bistrica, Kolodvorska cesta 104
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1786. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2306
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kapela sv. Roka
Kapela sv. Roka jednostavno je koncipirana građevina koju čini pravokutna lađa na koju se nastavlja plitko trostrano svetište. Izrazitu vertikalnost u vanjštini naglašava poligonalni tornjić s limenom kapom. Kapelu sagrađenu 1727. g. na mjestu starije obnovio je u duhu historicizma g. 1877. H. Bollé. Tom prilikom su porušeni stari toranj, strop i krov, a cijela je kapela bila povišena te dobiva novo pročelje i toranj. Kapela arhitektonski svjedoči o prilagodbi starih oblikovnih elemenata tendencijama neostilova s kraja 19. stoljeća. Svojim je položajem uz glavnu cestu ovog dijela Zagorja jedan od važnijih vertikalnih naglasaka nizinski oblikovanog krajolika.
Lokacija: Tugonica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Autor: Herman Bollé
Oznaka kulturnog dobra: Z-2490
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna cjelina Luči Breg
Ruralno naselje Luči Breg, zaselak Podgorja Bistričkog, smješteno je pod sjevernim padinama Medvednice, u blizini Marije Bistrice. Odlikuje se sačuvanom tradicijskom stambenom i gospodarskom arhitekturom. Naselje ima veoma dugu povijest koja se može pratiti od prvog popisa župa Zagrebačke biskupije, 1334. g., kada se i na ovom području spominje župa. U zaseoku su sačuvane drvene prizemnice s ukopanim, kamenom zidanim podrumom, tzv. «pelnicom», iz druge polovine 19. st. Unutar neograđenih okućnica nalaze se prateće drvene gospodarske zgrade, tako da je slika naselja zadržala tradicionalan izgled, koji se očituje u etnološkim obilježjima, načinu života stanovnika i njihovim rodbinskim vezama.
Lokacija: Podgorje Bistričko
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 14. st. do 21. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3036
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Oltar Majke Božje Žalosne
Središnja niša s kompozicijom Pieta definirana klonulim Kristovim tijelom što počiva u krilu Majke Božje, u odnosu sa pokrajnja dva velika anđela što na kopljima nose simbole Kristove muke, nastala je kasnije u 19. st.
Stilska osobitost rokokoa na ovom oltaru očituje se u lakoći postignutoj ukidanjem stupovlja u korist skulptura te dekoriranju perforiranom i kompleksnom ornamentikom u maniri plamenog rocaillea. Osim spomenutog oblikovanja oltara, koji je u odnosu na samu kapelu iznadprosječan, intimna tema Pieta (tal. sućut, sažaljenje) u prostoru dolazi do punog izražaja.
Autor oltara nije sa sigurnošću poznat, no pretpostavlja se da je oltar djelo Luke Salzera. Sličnost s ostalim oltarima u bistričkim kapelicama prije svega je u bogatoj i vješto izrađenoj ornamentici te skladnoj kompoziciji kipova i oltarne arhitekture što ih svrstava u natprosječno kvalitetna ostvarenja druge polovice 18. st.
Lokacija: Podgorje Bistričko
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Autor: Luka Salzer, kipar
Oznaka kulturnog dobra: Z-6555
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Oltar sv. Roka
Oltar (585×413×115 cm), podignut 1767. g. i jedini je sačuvani komad sakralnog inventara kapele.
Sa strana središnje niše nalaze se kipovi sv. Fabijana i Sebastijana, a nad lukovima Ivana i Pavla. S gornje strane retabl je zaključen masivnim gređem.
Atika se uzdiže u širini središnjeg dijela retabla. Flankirana je u dubinu stupnjevanim gređem te volutno riješenim stranama a po jednim anđelom. Atika je u suštini plošna, ukrašena gloriolom, anđeoskim glavicama i kipom sv. Antuna. U niši retabla smješten je kip sv. Roka i psa, ukrašen stiliziranom zavjesom i kartušom s natpisom honori beatI roChI InserVlt I:D:C generaLIs petrVs serMage (1767). Pred oltarom nalazi se antependij s prikazom Jelene križarice iz 1771. g. koji je jedan od rijetkih sačuvanih antependija oslikanih na platnu.
Autor pozlate i polikromacije oltara je Jakov Reisser, a autor kompozicije i kipova, pretpostavlja se, Luka Salzer.
Lokacija: Tugonica
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st.
Autor: Luka Salzer, kipar; polikromator
Oznaka kulturnog dobra: Z-6556
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi Blažene Djevice Marije
Orgulje sa 7 registara, 1 manualom i pedalom jedan su od rijetkih sačuvanih instrumenata Mije Heferera. Orgulje su dobra zvuka građene oko 1883. god. Opseg je manuala C-f3, a pedala C-f. Kućište je plošno komponirano s četvrtastim prospektom uzdignutim na povišenom postolju. Vertikalna organizacija oplošja podijeljena je na tri polja sa sviralama i 4 plitke uklade ukrašene slikanom dekoracijom u formi nježnih girlandi. Ista slikana dekoracija javlja se nad završecima svirala bočnih polja, dok srednje prekriva polukružni luk uokviren sitnim arkadicama. Kućište je prebojano smeđe, a plastična dekoracija pozlaćena.
Lokacija: Poljanica Bistrička
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1883. god.
Autor: orguljar Mijo Heferer
Oznaka kulturnog dobra: Z-3989
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Marije Bistričke
Najveće su djelo Mije Heferera. Tijekom vremena doživjele su neznatne izmjene, uglavnom u pogledu moderniziranja tehnike, tako da je nekad mehanički sistem danas pneumatski. Imaju 2 manuala, pedal i 18 registara. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-a. Monumentalno tektonsko kućište komponirano je u dva odvojena tornja povezana širokim paravanom završenim balustradom. Svaki od tornjeva oblikovan je poput trodijelnog ormara, rizalitno izbočenog srednjeg dijela u postolju podržanog konzolom. Ravno završena polja sa sviralama prekriva ornamentalna zavjesa od uvijenih listova i vitica. Kućište je prebojano smeđe, dok su trake profilacije, žljebovi i plastična dekoracija pozlaćeni.
Lokacija: Marija Bistrica
Klasifikacija: glazbeni instrument
Autor: Mijo Heferer – graditelj orgulja
Oznaka kulturnog dobra: Z-1128
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Krapini
Kontakt adresa KO: Magistratska 12, 49000 Krapina
Telefon: 049/ 371-342
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska