Na području općine Malinska-Dubašnica nalazi se 12 kulturnih dobara. 4 dobra pripadaju kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji etnografska građa, a 1 dobro pripada kategoriji profana graditeljska baština.
Sva dobra općine Malinska-Dubašnica:
- Crkva sv. Kuzme i Damjana Etnografska zbirkaEtnografska zona DubašnicaEtnozona Miholjice – SemenjeEtnozona Seršići – Sv. VidFranjevački samostan s crkvom sv. Marije MagdaleneKip “Sv. Marije Magdalene” iz crkve sv. Marije MagdaleneOstatci crkve sv. Nikole kod sela Strilčić na otoku KrkuPoliptih glavnog oltara crkvi sv. Marije MagdaleneRuralna cjelina naselja Sv. VidStambeni objekt s okolišemZvonik sv. Apolinara
Crkva sv. Kuzme i Damjana
Ostaci crkve sv. Kuzme i Damjana nalaze se u šumi pokraj sela Sv. Vid Miholjice na otoku Krku. Jednobrodna, pravilno orijentirana ima polukružno opisanu polukružnu apsidu. Pobočni zidovi uzdižu se u visini od 2-3 metra, pročelni u punoj visini, a sačuvan je i veći dio polukalote apside. Različita struktura ziđa upućuje na dogradnje i prepravke. U donjoj zoni pročelja sačuvani su izduljeni tesanci romaničke faze izgradnje.
Lokacija: Sveti Vid-Miholjice
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1771
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Etnografska zbirka
Zbirka od 60 predmeta iz života obitelji Kate Linardić predstavlja primjer predajnog vlasništva dubašljanske seljačke obitelji s konca 19. st.
Lokacija: Milčetići
Klasifikacija: etnografska građa
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: RRI-35
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Etnografska zona Dubašnica
Etnozona Dubašnica obuhvaća naselja Porat, Vantačići, Zidarići, Turčići, Milčetići, Bogovići, Kremenići, Žgombići, Barušići, Oštrobradići, Milovčići, Ljutići, Sv. Ivan, Strilčići, Sabljići, i Sv. Anton. Naselja su otvorenog tipa, unutar okućnica su jedno- ili više prostorne katnice, dvostrešnih krovova, prekrivenih kupom kanalicom, te s osobitim nadsvođenim prostorom pred ulazom u konobu i kamenim stubištem na njemu. U unutrašnjosti kuća su ognjišta koja se na vanjštini iskazuju kao apsidna ili četverouglata prigradnja – kapela. Dimnjaci su masivni, raznoliko izvedeni. Gospodarski objekti zidani su u suho i pokriveni biljnom građom ili kupom kanalicom. Zona je naseljena s kopna u 15. st.
Lokacija: Malinska
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: RRI-0314-1972.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Etnozona Miholjice – Semenje
Etnološka zona Miholjice-Semenje sastoji se iz naselja otvorenog tipa (par nizova od 3 do 5 stambenih objekta, te tragovi mnogih slobodno smještenih gospodarskih objekata) zasnovanih na otvorenoj poljoprivrednoj površini bogato parceliranoj suhozidnim međama. U kulturno-povijesnom smislu pripadaju području omišaljskog kaštela i nekad samostalne župe Miholjice. Međusobno, te s naseljima dobrinjskog i dubašljanskog kraja, te poljoprivrednim prostranstvima, povezana su starim putevima. Naselja su danas ruševna, s prostornim i graditeljskim karakteristikama polovice 19. st. Cvat naselja traje od polovice 16. st. do 1855. g., kada uslijed epidemija životni kontinuitet biva prekinut.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Lokacija: Sveti Vid-Miholjice
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 16. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: RRI-0368-1975.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Etnozona Seršići – Sv. Vid
Etnozona Seršići (uz etnozonu Miholjice–Semenje) nadovezuje se na ruralni prostor omišaljskog kašteleta, iz 15., odnosno 16. st., a možda i iz vremena doseljenja Hrvata na Krk. U prilog datiranju naselja u tako rano doba govore objekti male tlocrtne površine, svodne konstrukcije i apsidne dogradnje za ognjište, kapele. Kuće imaju vanjska kamena stubišta na svod. Uz kuće nalaze se kameni gospodarski objekti, pačetvorinastog tlocrta, dvostrešnog krovišta pokrivenog kanalicama, odnosno biljnom građom. Uz naselje se nalazi jednobrodna kapelica Uznesenja Blažene Djevice Marije, romaničkog tlocrta s apsidom.
Lokacija: Sveti Vid-Miholjice
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 15. st. do 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: RRI-0399-1976.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Franjevački samostan s crkvom sv. Marije Magdalene
Franjevački samostan sv. Marije Magdalene smješten je u zapadnom dijelu dubašljanske uvale, na rubu naselja Porat. Postojeća crkva izgrađena je sredinom XVI. stoljeća u mješovitom, okašnjelom gotičkom i renesansnom stilu. Jednobrodna crkva ima pravokutno svetište s križno-rebrastim svodom. U XVIII. stoljeću barokizirana je pridodavanjem dviju pobočnih kapela. Samostanski sklop nosi pretežito barokna stilska svojstva.
Lokacija: Porat
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-137
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kip “Sv. Marije Magdalene” iz crkve sv. Marije Magdalene
Kip sv. Marije Magdalene, u istoimenoj crkvi, drvo, rezbareno, polikromirano, 105x23x13 cm, 16. stoljeće, Venecija. Ležeći mladoliki ženski lik, opruženih paralelno postavljenih nogu, ruku ukrštenih na trbuhu, tijela posve obrasla kosom. Tek se naziru, od klečanja i molitve ogoljela koljena. Lice je oblo, mlado, spuštenih pomalo otečenih kapaka. Kip izvorno pripada retablu glavnog oltara crkve. Nalazio se u pravokutnoj kutiji u zoni predele. Riječ je o vrlo kvalitetnom radu venecijanske drvorezbarske radionice, najvjerojatnije suradnika obitelji Santa Croce.
Lokacija: Porat
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1530. god. do 1550. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1955
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostatci crkve sv. Nikole kod sela Strilčić na otoku Krku
Crkva sv. Nikole smještena je u drmunu južno od naselja Strilčić, uz nekadašnju cestu koja Dubašnicu preko sela Vrh povezuje s Krkom (koordinate HTRS: 344363, 4996245). U literaturi se brka s istoimenom kapelom obitelji Zuttinis kraj Skrpčića. Prostrani brod pravokutnog tlocrta bio je prekriven dvostrešnim krovištem. Dvostrešno krovište stajalo je i nad pravokutnim svetištem s križno rebrastim svodom. Rebra svoda su nestala, a bila su oslonjena o konzole u obliku izokrenutih stožaca, koje su se očuvale. Svod je građen okomito postavljenim kamenim pločama i sačuvan je u većem dijelu. Očuvan je tek manji, južni dio polukružnog trijumfalnog luka sa zaobljenim impostom. Otuđene su erte dvaju uskih prozora na lateralnim zidovima, prozora na južnom zidu svetišta, erte portala kao i gotovo svi elementi vanjskog plašta, izuzev začeljnog i sjevernog zida apside. Očuvan je tek uspravni pravokutni prozorčić u osi apside, građen od rustično klesanih elemenata. Iako nema elemenata podnice, jasno je vidljiv njen trag u dnu zidova. Očuvan je dobar dio više slojeva žbuke u unutrašnjosti s tragovima pigmenta na svim slojevima. Na zidovima broda vidljivi su ostaci više zavjetnih križeva.
Crkva sv. Nikole iznimna je u odnosu na brojne crkvice diljem otoka. S obzirom na neke elemente (pravilno uslojeni klesanci, pravokutno svetište s križno rebrastim svodom), unatoč rustičnoj izvedbi, zasigurno je građena po uzoru na reprezentativne urbane frankopanske objekte, a potvrdu o njenom porijeklu zasigurno kriju arhivski izvori.
Lokacija: Strilčići
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6791
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Poliptih glavnog oltara crkvi sv. Marije Magdalene
Poliptih su izradili Girolamo i Francesco d Santacroce sredinom XVI. st., ulje na platnu / drvo rezbareno, pozlaćeno, 277 x 252 x 15 cm. Slike su unutar pravokutnog okvira vodoravno podijeljene po tri u svakom redu. U donjem redu su stojeći likovi sv. Marija Magdalena u sredini, sv. Ivan Krstitelj lijevo i sv. Grgur desno. U gornjem redu prikazani su do pojasa Bogorodica s Djetetom u sredini, lijevo sv. Franjo Asiški.
Lokacija: Porat
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 16. st.
Autor: Girolamo i Francesco da Sante Croce
Oznaka kulturnog dobra: Z-5274
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ruralna cjelina naselja Sv. Vid
Ruralna cjelina Sv. Vid sastoji se od uže jezgre naselja i njegova okoliša. Užu jezgru čine objekti oko kapelice Sv. Vida, koji svojim građevnim obilježjima upućuju na prvobitnu lokaciju naselja. Objekti su manjeg pačetvorinastog tlocrta s terasom na svod, te dvostrešnog krovišta pokrivenog kanalicama. Širi okoliš čine kamene kuće, jedno i dvokatnice, veće tlocrtne površine, pretežno pojedinačno postavljene. U široj zoni naselja nalazi se i mlin za mljevenje maslina i kovačnica, te objekt polukružnog tlocrta, vjerojatno također gospodarske namjene.
Lokacija: Sveti Vid-Miholjice
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 16. god. do 17. god.
Oznaka kulturnog dobra: RRI-0402-1976.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Stambeni objekt s okolišem
Stambeni sklop, smješten uz cestu – danas otočku magistralu – čine dva višeetažna objekta. Cijelim kompleksom, u vizuri sa ulice, dominira kamena terasa koja počiva na volti, sa vanjskim kamenim stubištem. Otvori na objektu uokvireni su kamenim ertama. Objekti se nalaze uz obradivo zemljište, u blizini lokve, te zajedno s njom i neposrednim okolišem čine gospodarsku i tematsku cjelinu. Objekti su ruševnog stanja, ali su ostale sačuvane sve bitne oznake tradicijskog graditeljstva otoka Krka iz 18/19. stoljeća, kako u tlocrtnoj dispoziciji, tako i u arhitektonskim oznakama i detaljima.
Lokacija: Sveti Vid-Miholjice
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1401
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Zvonik sv. Apolinara
Trobrodnoj crkvi sa zvonikom na preslicu nad pročeljem 1618. g. biva prigrađen toranj koji osim liturgijske preuzima ulogu osmatračnice i utvrde. Kao graditelje zvonika onodobna kronika navodi Antona Sablića, Matiju Muškatela, Luku Mladenca i Ludovika Zidarića. Iste godine zvonik dobiva nova zvona izlivena u Veneciji od bronce starih zvona sa preslice. Tijekom 19. st. crkva sv. Apolinara u potpunosti je razgrađena i materijal je upotrijebljen za izgradnju nove crkve u Bogovićima, a na starome mjestu ostaju tek zvonik i mjesno groblje. Ostatci temelja stare crkve vidljivi su u parteru današnjega groblja.
Lokacija: Turčić
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1618. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6750
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Rijeci
Kontakt adresa KO: Užarska 26, 51000 Rijeka
Telefon: 051/ 311-300
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska