Kulturna dobra općine Lumbarda

Na području općine Lumbarda nalazi se 13 kulturnih dobara. 7 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 4 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji sakralni/religijski predmeti, a 1 dobro pripada kategoriji arheološka baština.

Sva dobra općine Lumbarda:

  • Arheološko nalazište Knežina
  • Crkva sv. BartulaCrkva sv. KrižaCrkva sv. Petra i PavlaCrkva sv. RokaInventar crkve sv. BartulaKaštel KršinićKaštel Nobilo DonjiKaštel Nobilo GornjiKuća GlasnerKula “Knežina”Ljetnikovac na Bilin žaluZadružni i kulturni dom

    Arheološko nalazište Knežina

    U Velom polju istočno od mjesta Lumbarde na otoku Korčuli, na predjelu Knežina, nalaze se ostaci rimske ville rustice od koje su danas vidljivi ostaci dviju zgrada spojene trijemom, građene tehnikom opus reticulatum. Kompleks prati glavnu komunikaciju kroz polje i orijentacije je istok – zapad. Nad sjeveroistočnim uglom zapadne zgrade sagrađena je obrambena dvokatna kula u čijem su prizemlju sačuvani zidovi ville. Prema svojim gabaritima i tehnici gradnje, ova villa rustica predstavlja jedinstven slučaj na našoj obali i datira se u 1. st. poslije Krista.

    Lokacija: Lumbarda
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 1. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4615
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Bartula

    Crkva, izgrađena na predjelu Vela postrana u Lumbardi pravilne je orijentacije, tlocrta izduženog pravokutnika, dimenzija 4,30 x 7,90 m s dugim kasnogotičkim svetištem.

    Lokacija: Lumbarda
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4864
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Križa

    Crkva sv. Križa u Lumbardi nalazi se u lumbarajskom polju na raskrižju putova prema Bilin žalu, Veloj Glavici i uvali Pržina. Sagrađena je 1776.godine, na podzidanom humku, nešto uzdignuta od razine tla pa do nje vode pristupne stepenice. Pravilno je orijentirana i zapadnim pročeljem okrenuta cesti uz koju su od središta mjesta podignute kapelice – križne postaje. Crkva je pravokutnog tlocrta s četvrtastom apsidom i trijemom na pročelju. Krov trijema na tri vode s pokrovom od crijepa nose ugaoni zidani potpornjaci i međustupovi. S unutrašnje strane uklesana je kamena klupa. Na zapadnom pročelju je portal s profiliranim vijencem kojeg na tipično barokni način uokviruju bočni ovalni prozori plitkog profila.

    Lokacija: Lumbarda
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1776. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4852
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Petra i Pavla

    Crkva je smještena na padini brežuljka Glavica, okružena je kaštelima i ljetnikovcima. Sagradio ju je 1529. Ivan Jakovljević za privatne i javne svrhe kulta, te je vjerojatno pripadala sklopu kaštela Nobilo Donjeg. Crkva je jednobrodna, pravilno orjentirana, svođena bačvastim svodom. Svod se u nunutrašnjosti oslanja na profilirani vijenac koji teče duž bočnih zidova. Apsida je pravilnog polukružnog tlocrta s polukalotom. U apsidi je ugrađeno kameno svetohranište isklesano od jednog komada kamena pravokutnog oblika s upisanim trolistom s gornje strane.

    Lokacija: Lumbarda
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4759
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro


    Nije prvotravanjska šala: >>>Besplatna vožnja vlakom do kraja mjeseca

    Najavljen štrajk upozorenja i potpuna obustava autobusnog prometa u cijeloj Hrvatskoj! Provjerite kad neće voziti autobusi >>>Uskoro opći štrajk vozača autobusa


    Povratak na vrh

    Crkva sv. Roka

    Crkva sv. Roka smještena na južnoj zaravni Vele Glavice, sadašnja je župna crkva u Lumbardi. Crkva manjih dimenzija već zarana dograđivana, tako se 1561. g. crkva proširuje, o čemu svjedoči arhivski dokument korčulanskog biskupa Petra Barbariga, da bi u potpunijoj obnovi 1680. g. dobila oblik nadsvedene pačetvorine s apsidom. Crkva je 1886. g. posvećena, da bi iznova 1888. g.bila posvećena po dubrovačkom biskupu Matu Vodopiću. Današnja crkva iz 19. st. ima tri lađe i oltara, krstionicu iz 1905. g., rad Frana Kršinića (nakon što je grom uništio onu iz 1668.), orgulje iz 1907. g. , dok je uz sjeverno pročelje crkve dograđena sakristija 1968. g., i monumentalni vitki zvonik dovršen krajem 20. st., koji daje Lumbardi novi akcent.

    Lokacija: Lumbarda
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 15. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4857
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Inventar crkve sv. Bartula

    Inventar crkve sv. Bartula u Lumbardi na Korčuli sačinjava pet dobra iz 18. stoljeća.

    Lokacija: Lumbarda
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4679
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kaštel Kršinić

    Na predjelu Male glavice, ističe se Kaštil, po novodobnom vlasniku zvan Kršinić –Cankinov, izvorno pripadajući plemićkom korčulanskom rodu Arneri. Na četverokatnu stambenu kulu otpočetka se dovezivala gospodarska niska zgrada jednake širine, ali je graditeljska preobrazba u prvoj polovici 20. st., posebice dodavanjem južnog krila stambene katnice onemogućila točno spoznavanje izvorne arhitekture 16./ 17. st. Ipak su preživjeli važni znakovi utvrde-kuće, vrh središnje zgrade s tradicionalnim kruništem na najvišem kubusu. Značajno je da se Arnerijeva cjelina pomno dorađivala tijekom stoljeća, postigavši zavidnu potpunost s razdavanjem vrtnih i poljodjelskih površina. To se odnosi na južno trasiranu šetnicu s odrinom na stupovima. Odrina, položena na kamenim stupovima uokoljavala je čitavo središnje zdanje kompleksa, a popločana okućnica se niskim i širokim stubama pretapala u terasasta polja maslina.

    Lokacija: Lumbarda
    Klasifikacija: profana graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4850
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kaštel Nobilo Donji

    Kompleks Kaštela Nobilo Donjeg u Lumbardi je smješten na padini Velike Glavice, a sastoji se od stojne dvokatnice sa gospodarskom prizemnicom, dvoritša sa šetnicom i jednog ograđenog vrta. U kompleks ograđen visokim zidom, ulazi se kroz portal nad kojim je u luneti isklesan grb sa pticom i dupinom. Najstariji dio kompleksa je središnja zgrada pravokutnog tlocrta, visine dva kata, nalik kuli.

    Lokacija: Lumbarda
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4760
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kaštel Nobilo Gornji

    Kaštel Nobilo Gornji u Lumbardi okrenut je prema zapadu, prema lučici Tatinja. Prilazi mu se zavojitim putem s kaldrmom uz drugi kaštel i crkvicu sv. Petra i Pavla. Pred kaštelom je blaga padina prostranog vrta s maslinama (nekad vinogradi). Kaštel je kvadratnog oblika s gospodarskim prizemljem. Kaštel je sa S i J strane dobio prigradnje. Na sjeveru se preko zajedničkog otvora ulazilo u rustičnu jednokatnicu na čijem okučištu je barokni grb s ovalnim štitom vijugastog ukrasa, vrh kojeg je kruna. Grb je podijeljen horizontalnom vrpcom.

    Lokacija: Lumbarda
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4761
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kuća Glasner

    Kuća Glassner u Lumbardi nalazi se na predjelu Vela Glavica, na zapadnoj strani uvale Tatinje. Posjed, koji se sastoji od kuće sa dvorištem i šetnicom te vrtova, okružen je kamenim zidom, a nad ulaznim portalom u dvorište nalazi se grb. Od ulaza do dvorišta pred kućom vodi šetnica omeđena odrinom na kamenim stupovima. U dvorištu se nalazi kameni stol, kruna bunara te kameni umivaonik. U središnjem kvadratu je grb podijeljen središnjom trakom u kojoj su tri jabuke (ili šipka), dok u gornjem polju stoji zvijezda. Od dvorišta prema moru terasasto se spuštaju vrtovi, nekad vinogradi. Kuća je okrenuta prema moru, jednokatnica je i ima na katu i u prizemlju po tri prozora.

    Lokacija: Lumbarda
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4853
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kula “Knežina”

    Kula „Knežina“ nalazi se istočno od Lumbarde, smještena je uz cestu koja odvaja vinograde gotičkog ljetnikovca na Bilinom žalu. Kula ima četverokutan tlocrt, dvokatna je s katnim vijencem. Sagrađena u 16. stoljeću na sjecištu zidova velike rimske villae rusticae. Zapadni temeljni zid kule predstavlja ostatak rimskog zida. Visina tog sačuvanog antičkog dijela je oko 1 metar, a rađen je bio u tehnici retikulatuma.

    Lokacija: Lumbarda
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 16. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4851
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Ljetnikovac na Bilin žalu

    Sklop ljetnikovca nalazi se uz more, na predjelu Bilin žal, istočno od Lumbarde, okrenut sjeveru. Sastoji se od dvoetažne zgrade za boravak na istočnoj strani, središnjega ograđenog dvorišta s obrambenim kruništem na sjevernoj i gospodarske zgrade na zapadnoj strani. Ljetnikovac na Bilin žalu kod Lumbarde predstavlja doista odlično osmišljenu cjelinu u kojoj nema više uvriježeno naglašenoga volumena kuće – kule, nego se u uz ravnovjesje otvorenih i zatvorenih prostornih jedinica traže ugodnosti boravka. Tomu pridonosi estetsko oblikovanje, jer uz poštovanje renesansnih razmjera dijelova osobito se ističe izvrsna kamenoklesarska izrada arhitektonskih elemenata stojne kuće, kao i namještaja soba stilskih oblika. Stoga se i pretpostavlja da je riječ o ostvarenju ladanjske cjeline iz zenita 16. st., koje je doživjelo požar, nakon čega je bilo obnavljano.

    Lokacija: Lumbarda
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 16. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4863
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zadružni i kulturni dom

    Zadružni i kulturni dom u Lumbardi nalazi se u podnožju Male glavice, u jugoistočnom dijelu uvale Prvi žal, uz glavnu cestovnu komunikaciju što vodi iz pravca Korčule. Zgrada je svojim smještajem i namjenom (ranije Zadružni i kulturni dom, a danas sjedište Općine Lumbarda), oblikovala novo središte naselja. Jednokatnica složene tlocrtne forme i visinski diferenciranog volumena, građena je pravilnim kamenim kvadrima i pokrivena plitkim krovištem s kupom kanalicom. Fasade su organizirane asimetrično i rastvorene različitim tipovima otvora, u skladu s namjenom pojedinih unutrašnjih prostora. Na pročelju, usmjerenom prema zapadu, ističe se oblikovanje glavnog ulaza, artikuliranog trijemom s kamenim stupovima, nad kojim je u zoni kata balkon s velikim višedijelnim balkonskim vratima.
    Zadružni i kulturni dom u Lumbardi projektirao je Frano Kršinić Cankin (1913.-1974.), arhitekt rođen u Lumbardi, a školovan u Pragu. Dom je građen od 1948. do 1951. godine i oblikovan je u duhu međuratne moderne arhitekture, uz uvažavanje posebnosti regionalnog načina građenja.

    Lokacija: Lumbarda
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1948. god. do 1951. god.
    Autor: Frano Kršinić Cankin

    Oznaka kulturnog dobra: P-4925
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Dubrovniku
    Kontakt adresa KO: C. Zuzorić 6, 20000 Dubrovnik

    Telefon: 020/323-191

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska