Na području općine Konavle nalazi se 43 kulturnih dobara. 10 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 10 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 7 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 7 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 1 dobro pripada kategoriji memorijalna baština, 1 dobro pripada kategoriji primijenjena umjetnost, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, a 1 dobro pripada kategoriji likovna umjetnost.
Sva dobra općine Konavle:
- Arheološko nalazište “Sustjepan” u Cavtatu Arheološko nalazište PoluganjeArheološko nalazište s ostacima antičkih građevinaCrkva sv. Spasa s grobljemCrkva Presvetog TrojstvaCrkva sv. Dimitrija s grobljem stećakaCrkva sv. Ivana Krstitelja Glavosijeka s grobljemCrkva sv. Luke s grobljemCrkva sv. NikoleCrkva sv. Petra Apostola sa srednjovjekovnim grobljemDva kaleža iz franjevačkoga samostanaGlavni oltar u crkvi Gospe od SnijegaGlavni oltar u crkvi sv. NikoleGradske zidine CavtataGroblje sa stećcima i crkvom sv. BarbareInventar PinakotekteKnežev dvorKnežev dvorKulturno-povijesna cjelina grada CavtataLjetnikovac Pucić (Stara škola) s kapelom sv. LucijeMauzolej obitelji Račić s grobljem sv. RokaOltarna pala Pohođenje Blažene Djevice MarijeOltarna slika Uskrsli Krist sa sv. Tomom i sv. Antunom Padovanskim iz crkve sv. TomeOrgulje u crkvi Gospe od SnijegaOrgulje u crkvi sv. NikoleOstaci antičkog vodovoda u ul. Kneza DomagojaOstaci novovjekovnog brodolomaPodmorska arheološka zona pred CavtatomPodvodno arheološko nalazište kod Pličine VelikePodvodno arheološko nalazište kod SupetraPoliptih iz crkve Gospe od snijegaPoliptih sv. Mihovila iz crkve Gospe od snijegaRaspelo iz crkve sv. VlahaRaspelo iz Franjevačkog samostanaSamostan i crkva Gospe od SnijegaSamostan i crkva sv. VlahaSlika Ecce homo iz crkve sv. JurjaSlika Gospa od ružarija sa sv. OtajstvimaStambeno-gospodarski kompleks Glavić, Poljice 012Stambeno-gospodarski kompleks Ranjina – CaporSvetište Mitrej – spelaeumUtvrda Sokol gradZidine Molunta
Arheološko nalazište “Sustjepan” u Cavtatu
Arheološko nalazište s ostacima antičkog građevnog sklopa smješteno je u jugoistočnom dijelu poluotoka Sustjepan koji s južne strane zatvara cavtatsku luku s ostacima antičkog grada Epidaura. Istraživanjem je definiran dio arhitektonskog sklopa vjerojatno ville suburbanae iz 1.st. posl. Kr. sačuvanog većinom u temeljima, dužine 25 m, širine 15 m, smještenog na tri terase, orijentacije sjeveroistok-jugozapad. Sklop formiraju četiri izdužene linije zidova koje su zadržane kao osnovna podjela unatoč brojnim kasnijim pregradnjama. Unutar sklopa definirani su ostaci termi, cisterne, ulomci keramike upućuju na postojanje postrojenja za proizvodnju vina i ulja, a u moru ispod samog sklopa ostaci pristaništa. U donjoj zoni kompleksa pronađeno je 13 kasnoantičkih grobnica. Od pokretnih nalaza ističu se grobni nalazi zlatne naušnice i novci cara Justinijana i Justina iz 6. stoljeća koji svjedoče o egzistiranju grada i luke u bizantskom razdoblju. Prema toponimu Sustjepan, u ranokršćanskom razdoblju na ovom prostoru je morala biti sagrađena crkva posvećena sv. Stjepanu, te su možda ostaci termi s polukružnom apsidom prenamijenjeni u sakralne svrhe.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 7. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5996
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Poluganje
U zaleđu uvale Tiha u Cavtatu, u području Poluganja na položaju Mokri do, nalaze se ostaci antičke arhitekture, u gornjoj zoni većinom razgrađene i prekrivene suhozidom. Visina sačuvanih zidova varira od 0,5 do 1,5 m, a prosječna širina je 0,53 m. Zidovi su građeni od pravilno oblikovanih klesanaca različitih dimenzija vezanih vapnenim mortom, s tendencijom horizontalnog uslojavanja, a cjelokupni kompleks je orijentacije sjeveroistok-jugozapad, tj. prilagođen konfiguraciji terena. Na postojanje antičkog građevnog sklopa upućuju i brojni površinski nalazi, prvenstveno ostaci antičkog krovnog crijepa i keramike, te se na temelju svih nalaza može samo okvirno datirati u vrijeme od 1.do 4.st. poslije Kr. Na temelju dosadašnjih spoznaja na ovoj se lokaciji može pretpostaviti villa rustica, kao jedan u nizu već evidentiranih kompleksa gospodarske i ladanjske namjene koji su nastali u predgrađu rimskog grada Epidaura.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 4. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4543
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Arheološko nalazište s ostacima antičkih građevina
Ostaci antičkih građevina nalaze se na terasama jugozapadnog dijela poluotoka Rata u Cavtatu. Zidovi su ponegdje sačuvani i do visine 2 m, a građeni od pravilnih klesanaca vezanih mortom. U istraživanjima su pronađeni ostaci podnica, popločanja, mramornih zidnih oplata, obojene zidne žbuke, štukature, kamene profilacije, kompozitnih kapitela, te brojni pokretni nalazi. Kvaliteta i vrsta nalaza upućuje da se ovdje radi o bogato opremljenom sklopu u neposrednoj vezi s antičkim Epidaurom.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 4. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1756
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Spasa s grobljem
Na vrhu brežuljka nalazi se starija srednjovjekovna crkva, a uz nju novija iz 1911. godine crkva sv. Spasa s grobljem. Crkva se na tom mjestu prvi put spominje 1427. godine. Starija crkva je bila jednobrodna, građena s naznakama gotičke morfologije, s karakterističnim visokim zvonikom na preslicu. U 17. stoljeću. crkva je barokizirana. Oko crkve je srednjovjekovno groblje sa stećcima.
Lokacija: Vitaljina
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 20. st.
Autor: Ćiril Metod Iveković
Oznaka kulturnog dobra: Z-978
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Presvetog Trojstva
Locirana izvan naselja u polju, pravokutne je tlocrtne osnove s polukružnom apsidom, orijentirana sjeveroistok-jugozapad. Građena je pravilnim kamenim kvadrima, zabatno pročelje nosi zvonik s preslicom Crkva je srednjovjekovne provenijencije, obnovljena na samom kraju 19 st . Uokolo crkve nalaze se pojedini primjerci stećaka ukrašeni figurativnim motivima.
Lokacija: Pridvorje
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-1757
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Dimitrija s grobljem stećaka
Crkva sv. Dimitrija nalazi se u mjestu Gabrile u Konavlima, u blizini trase antičke ceste i vodovoda. Crkva je jednobrodna građevina s izvana pravokutnom, a iznutra polukružnom apsidom, te prizidanim trijemom. Vanjske i unutarnje zidne plohe raščlanjene su lezenama, a unutrašnjost presvođena bačvastim svodom i podijeljena u tri traveja. Zapadno pročelje rastvoreno je recentnim vratima i prozorskim otvorima, a završava zvonikom na preslicu. Crkva se datira u 11. stoljeće i rijedak je primjer sačuvane predromaničke arhitekture na području Konavala. Oko crkve je srednjovjekovno groblje sa sačuvana 23 stećka iz 14. i 15. st., a od ukrasnih motiva ističu se scene lova i kola.
Lokacija: Gabrili
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-928
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ivana Krstitelja Glavosijeka s grobljem
Crkva sv. Ivana Krstitelja Glavosijeka smještena je na omanjem uzvišenju između Gornje i Donje Ljute u Konavlima. Pripada župi Pridvorje koja je ustanovljena u 16. stoljeću. Izgrađena je u 17/18. stoljeću na mjestu starije crkve koja se u 15. stoljeću spominje kao crkva sv. Ćirila. Oko crkve su ostaci velikog srednjovjekovnog groblja, sa sačuvanih 27 nadgrobnih ploča, od kojih je dio ugrađen u dana porušeni trijem. Crkva je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta, bez izražene apside, sa zvonikom na preslicu. Bočni zidovi su rastvoreni s po jednim kvadratnim prozorom. Pored ove starije crkve, 1990. godine sagrađena je nova, a uz rubne dijelove crkvene parcele smješteno je recentno groblje
Lokacija: Ljuta
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4484
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Luke s grobljem
Crkva sv. Luke nalazi se južno od sela Brotnice u Konavlima. Jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta, bez apside, sa zvonikom na preslicu koji se uzdiže nad zapadnim pročeljem. Crkva se prvi put spominje u 15. stoljeću, a zadnji put je obnovljena u 18. stoljeću. Oko crkve prostire se groblje na kojem je sačuvano 32 stećka, od čega 22 sanduka, 9 ploča i 1 sljemenjak. Manji broj je ukrašen figuralnim (scene kola, lova, konjanika), biljnim (vitice, rozete), te simboličkim (križ, zvijezda, polumjesec) motivima. Najznačajniji spomenik je ukrašeni sljemenjak s natpisom na bosančici.
Lokacija: Brotnice
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-913
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Nikole
Nalazi se u zapadnom dijelu zaseoka Mitrovići. Izgrađena je nakon što je Dubrovačka Republika kupila Konavle, ali se prvi put spominje 1687. g . Srednjovjekovne je provenijencije, s baroknim i kasnijim intervencijama. Jednobrodna građevina s trijemom, izduženim zvonikom s preslicom, karakterističnim za crkve Pločica i Vitaljine.
Lokacija: Vitaljina
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-1755
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Petra Apostola sa srednjovjekovnim grobljem
Crkva sv. Petra Apostola nalazi se kod sela Karasovići, uz jugoistočni rub Konavoskog polja i nekada je bila matica srednjovjekovne župe Pločice. Crkva je pravokutnog tlocrta s polukružnom apsidom, orijentirana istok – zapad, sa zvonikom na preslicu u stilu rustičnog baroka. U svetištu crkve nalazi se oltarna pala s prikazom sv. Petra i Pavla iz 1921. godine. Uz crkvu je veliko srednjovjekovno groblje iz 14. i 15. stoljeća, s oko 90 kamenih nadgrobnih ploča, većinom sačuvanih in situ, od kojih su neke ukrašene (bordura s trokutasto složenom lozicom i trolatičnim listovima, luk i strijela, rozete s križem).
Lokacija: Pločice
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4481
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dva kaleža iz franjevačkoga samostana
Dva kaleža iz Franjevačkog samostana u Cavtatu, oba rad nepoznatog domaćeg majstora iz 16. st., izrađena od srebra, pozlaćenog, lijevanog, iskucavanog, rađenog na proboj, dimenzije; 23.x promjer dna 14 cm i 21,5. x promjer dna 13 cm, vlasništvo Franjevačkog samostana u Cavtatu, 20210 Cavtat
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: primijenjena umjetnost
Vrijeme nastanka: 16. st. do 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5992
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Glavni oltar u crkvi Gospe od Snijega
Glavni oltar crkve Gospe od snijega u Cavtatu, 18. st., drvo polikromirano, pozlaćeno, dimenzije retabla 492×265 cm, sa oltarnom palom portante sv. Josip i sv. Ivan Krstitelj, nepoznati slikar, 18. st., rađenoj uljem na platnu, dimenzije 257×198,5 cm, u koju je umetnuta slika Bogorodica s Kristom, rad Božidara Vlatkovića (?), kraj 15. st., drvo, tempera pozlata, 127×70 cm, i predoltarnikom koji je marmorizacijom 1909. oslikao Vlaho Bukovac i na kojem je reljefne dekoracije 1909. godine napravio Dominik Mamolo, drvo, polikromirano, papir-maše, poznata, dimenzije 92×200 cm.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st.
Autor: Rad Božidara Vlatkovića, oslikao Vlaho Bukovac
Oznaka kulturnog dobra: Z-4144
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Glavni oltar u crkvi sv. Nikole
Glavni oltar u crkvi sv. Nikole u Cavtatu, rad je nepoznate radionice iz 1805-1806. godine, izrađen od drva, rezbaren, polikromiran, pozlaćen, dimenzije 540×360 cm, sa oltarnom palom sv. Nikola, rad Carmella Reggia iz 1804. godine, rađenoj uljem na platnu, dimenzije 180×120 cm.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1805. st. do 1806. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4145
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Gradske zidine Cavtata
Svrha izgradnje cavtatskih zidina i utvrda u 15. st. bila je zašita ne samo stanovnika Cavtata, već i življa zapadnih Konavala s Obodom. Zidine s utvrdama pružale su se prevlakom poluotoka Rata, u dužini od oko 270 m, od uvale Tiha na sjeveru do južne uvale poluotoka. Uz zidine se protezao jarak s drvenim mostom i ulazom u grad, a zidine su flankirale četiri kule. Zidine se ruše krajem 19. i početkom 20. st., te je do danas očuvan manji dio sjevernog poteza zida s jednom kulom, primjereno obnovljen 2000/01. g.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: RST-0058-1962.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare
Srednjovjekovno groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare smješteno je sjeverno od sela Dubravka u Konavlima na lokalitetu Varino brdo. Lokalitet se nalazi na povijesnoj komunikaciji kojom se Konavle tj. dubrovačko područje povezivalo s unutrašnjošću. Crkvena parcela ograđena je suhozidom s dva ulaza, a u blizini južnog se nalazi prapovijesna kamena gomila promjera cca 16 m. Groblje je sačuvano gotovo in situ s grobovima smještenim na terasastima padinama orijentacije većinom sjeveroistok–jugozapad. Sačuvano je ukupno 104 stećka od čega 69 ploča i 35 sanduka (visokih i niskih). Ukrašeno je 31 primjeraka, a od ukrasa dominiraju motivi vitica s trolistom, tordirane trake i uže, nizovi spirala i rozeta s križevima, reljefni vijenci, rozete, križevi, luk i strijela, štit i mač itd. Današnja crkva je jednostavna građevina pravokutnog tlocrta, sagrađena 1889. na mjestu starije izvorne srednjovjekovne crkve, dužine 6,5 i širine 4,8 m. Srednjovjekovni ukopi devastirani su ukopima 19.st. južno i zapadno od crkve. Groblje sa stećcima i crkvom sv. Barbare jedno je od najvrjednijih izvorno sačuvanih srednjovjekovnih sakralnih cjelina na širem dubrovačkom području.
Lokacija: Dubravka
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 22 st.p.n.e. do 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6046
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar Pinakotekte
Inventar Pinakoteke župne crkve sv. Nikole uključuje 70 dobara, odnosno znatno veći broj predmeta jer su pojedina dobra u nekoliko primjeraka (npr. sedam drvenih postamenata) ili se neko dobro sastoji od nekoliko dijelova (npr. kanonske table, škropionica i škropilo).U inventaru se nalazi veliki broj dijela visoke kulturno – povijesne i umjetničke vrijednosti kao: alabasterni reljef glava sv. Ivana iz 15. st., ikona sv. Nikole iz 15. st., procesionalno raspelo i kadionica iz 16. st., veliki broj slika i umjetnina od metala iz 17. i 18. st., slike Carmella Reggia iz 18/19. st., te djela autora 20. st. odnosno djela Vlaha Bukovca, Nika Miljana, Olge Solovjeve.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1510
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Knežev dvor
Smješten je u manjoj zaravni padine koja se od Pridvorja spušta k polju, na poziciji s koje suvereno dominira čitavim Konavoskim poljem. Strateška funkcija naglašena je s četiri ugaone puškarnice. Značajan je kao rezidencija konavoskog potkneza. Izgrađen je u 15. st . Ima prizemlje i dva kata a fasade su od pritesanih kamenih kvadara. Uz zabatno zapadno pročelje prislonjen je jednokatni aneks – mlinica. Datira se u 15. st . s kasnijim intervencijama, osobito nakon Domovinskog rata 1991. g.
Lokacija: Pridvorje
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-961
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Knežev dvor
Smješten je u jugoistočnom dijelu grada na liniji gradskih zidina, dijelom ograničen ogradnim zidom, a prema sjeveru župnom crkvom sv. Nikole. Jednokatnica je s potkrovljem, pravokutnog tlocrta izduženog u smjeru sjever – jug s prigradnjom s istočne strane, te velikim stražnjim i manjim prednjim vrtom. Prostorna koncepcija slijedi ladanjsku izgradnju sredine 16. stoljeća renesansnoga graditeljskog sloga. Danas je u Kneževom dvoru smještena Bogišićeva biblioteka i muzejska zbirka Zavoda za povijesne znanosti Istraživačkog centra HAZU.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1741
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna cjelina grada Cavtata
Cavtat je najveća i jedina urbana jezgra u Konavlima građena planski. Smješten je na poluotoku Rat, koji zajedno sa poluotokom Sustjepan zatvara dobro zaštićenu i pristupačnu uvalu. U njegovoj skladnoj arhitekturi lako je nazrijeti stoljetnu prirodnu, duhovnu i materijalnu pripadnost Dubrovačkoj Republici, osobito tipologiju ladanjske izgradnje, na ilirskim i antičkim utemeljenjima Epidauruma, pa je cijelo područje i arheološka zona. Cavtat je, nakon Dubrovnika bio drugo važno lučko, trgovačko i upravno mjesto Republike, s naglašenim urbanitetom, te bogatstvom materijalne i nematerijalne kulturne baštine.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Oznaka kulturnog dobra: Z-3397
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ljetnikovac Pucić (Stara škola) s kapelom sv. Lucije
Nalazi se u polju jugozapadno od središnjeg čilipskog trga Predcrkve. To je kamena jednokatnica pravokutnog tlocrta s dvostrešnim krovom prekrivenim kupom kanalicom. Izvorno je građena za ladanjsku namjenu. Nekadašnji ljetnikovac Pucić pokazuje gotičko renesansne stilske oznake s nizom značajnijih recentnih intervencija. Od godine 1857. u njegovom prostoru je bila škola za šire područje Konavala.
Istočno od jednokatnice je kasnorenesansna kapela sv. Lucije.
Lokacija: Čilipi
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1745
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Mauzolej obitelji Račić s grobljem sv. Roka
Mauzolej obitelji Račić u Cavtatu, remek-djelo hrvatskog kipara Ivana Meštrovića, zvan Gospa od Anđela, smješten je na vrhu poluotočića Rata, na groblju sv. Roka u slikovitom grobljansko – hortikulturnom i panoramskom dijelu cavtatske povijesne jezgre. Gradnja mauzoleja, na mjestu nekadašnje grobišne kapele sv. Roka iz 15.stoljeća, započela je 1920.godine i trajala do listopada 1922.godine. Mauzolej je osmerokutnog tlocrta s osnovicom križa, a završava kupolom, vrh koje je brončani kip anđela. Sazidan je od bijelog bračkog kamena od kojega su i sve skulpture, a ulazna vrata, anđeo nad kupolom i zvono u kupoli su izliveni u bronci.Pred ulazom u mauzolej stoje dvije karijatide. Groblje je maleno i jednostavno organizirano. Obrubljeno je stablima čempresa i borova, a najstariji sačuvani grobovi potječu iz druge polovice 19.st.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: memorijalna baština
Vrijeme nastanka: 1920. god. do 1922. god.
Autor: Ivan Meštrović
Oznaka kulturnog dobra: Z-3875
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Oltarna pala Pohođenje Blažene Djevice Marije
Oltarna pala Pohođenje Blažene Djevice Marije, rad Giuseppea Zenze iz 1658. godine, slikana uljem na platnu, dimenzije 162×148.5 cm iz crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije (Gospe od Zaluga) u Popovićima, vlasništvo Dubrovačke biskupije – Dioecesis Ragusina, Župe presvetog Trojstva, Gruda 83, 20215 Gruda
Lokacija: Popovići
Klasifikacija: likovna umjetnost
Vrijeme nastanka: 1658. god.
Autor: Giuseppe Zenze
Oznaka kulturnog dobra: P-5328
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Oltarna slika Uskrsli Krist sa sv. Tomom i sv. Antunom Padovanskim iz crkve sv. Tome
U Kuna u Konavlima, u crkvi sv. Tome, unutar drvenog oltara smješten je fresko oslik na kamenu, slika Uskrsli Krist sa sv. Tomom i sv. Antunom Padovanskim, rad nepoznatog majstora, dimenzija 110×90 cm., signiran u donjem dijelu, u sredini “AD 1778”. Unutar drvenog oltara umetnuta je kamena ploča na kojoj je oslik. Ploča je uokvirena, drvenim pozlaćenim okvirom koji završava razlomljenim polukružnim lukom. Prednji plan na osliku zauzimaju tri lika. U središtu je lik Uskrslog Krista koji svoje rane pokazuje “nevjernom Tomi” koji se nalazi na njegovoj desnoj strani, a s lijeve strane mu je lik sv. Antuna Padovanskog.
Lokacija: Kuna Konavoska
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st.
Autor: Nepoznati majstor
Oznaka kulturnog dobra: Z-3132
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi Gospe od Snijega
U crkvi Gospe od Snijega u Cavtatu, smještene su male jednomanualne liturgijske orgulje s pedalom, 8 registara. Sagradila ih je poznata radionica Gebrüder Rieger iz Jagerndorfa u Šleziji (danas Krnov u Češkoj) 1911. godine. Orgulje su srednjoeuropski liturgijski tip orgulja, pneumatskog prijenosa. Izgrađene na prijelazu iz 19. u 20.st. Smještene su na sredini baroknog drvenog pjevališta. Kućište orgulja svojim skladom i preciznom izradom značajno odskače od konfekcijskih, mahom smeđih kućišta s početka 20.st. Kućište i ogradu pjevališta je oslikao Vlaho Bukovac.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.
Autor: Gebruder Rieger
Oznaka kulturnog dobra: Z-4266
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Nikole
U crkvi sv. Niklole u Čilipima, na drvenom pjevalištu iznad glavnog ulaza, smještene su male osmostopne orgulje, imaju manual, ovješen pedal, 45 tonova i 8 registara. Izgrađene su u 17 st. (možda i krajem 16. st.), a pregrađene su i povećane na prijelazu iz 17. u 18. st. Danas su na izgled orgulje mletačko – dalmatinskog tipa s naslijeđenim renesansnim zvučnim materijalom.
Lokacija: Čilipi
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2665
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci antičkog vodovoda u ul. Kneza Domagoja
Južno od stare jezgre Cavtata, na zapadnoj strani ulice Kneza Domagoja koja se u smjerom jugoistok-sjeverozapad spušta prema gradu, nalaze se ostaci antičkog vodovoda rimske kolonije Epidaur. Ostatak zida je dužine oko 12 m, najveće visine 3 m i pretpostavljene širine 1,4 m. Vanjsko lice, većim dijelom uklonjeno, bilo je građeno od manjih pravilnih klesanaca horizontalno uslojenih, a unutrašnjost zida ispunjena većim lomljencima obilno vezanim vapnenim mortom izmiješanim sa sitnim oblucima i mrvljenom opekom. Radi se o visokoj supstrukciji koja je nosila kanal vodovoda prije ulaska u grad. Ostatak trase vodovoda u ulici je zatrpan u sklopu okućnica ili razgrađen gradnjom kuća. Pretpostavlja se da je vodovod Epidaur dobio nakon stjecanja statusa kolonije u vrijeme Cezara, a vodio je od izvora u selu Vodovađa u istočnom dijelu Konavala preko naselja tzv. Gornje bande do Cavtata.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1 st.p.n.e. do 1. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4573
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Ostaci novovjekovnog brodoloma
Ostatci novovjekovnog brodoloma nalaze se zapadno od ulaza u cavtatsku valu, oko 850 m zapadno od rta Sustjepana, na dubini 30 – 32 m. Na površini pješčanog morskog dna, na prostoru od oko 20 x 30 m nalaze se ostaci 6 željeznih topova, 2 sidra, skupina topovskih kugli, puške i drugi nalazi koji su preostali od manjeg ratnog broda. Vjerojatno je riječ o brodolomu s početka 19. st, odnosno vremena Napoleonovih ratova. Na istom prostoru vidljivi su i ulomci od najmanje dvije različite amfore, vjerojatno amfore „samice“, kao posljedica korištenja šireg prostora u svrhu sidrišta pred lukom antičkog Epidauruma.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4239
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Podmorska arheološka zona pred Cavtatom
Podmorska arheološka zona Cavtat obuhvaća područje omeđeno točkama na potezu: zapadni rt otočića Bobara – zapadni rt otočića Supetar – hrid Šuperka – Seka Velika – istočni rt otočića Mrkan. U navedenom području nalaze se 2 registrirana: nalazište s pitosima i nalazište s amforama pod mrežom, te dva evidentirana arheološka i povijesna nalazišta: rastresito nalazište s amforama i ostatci ratnog novovjekovnog brodoloma s početka 19. st. U cavtatskom akvatoriju, osim navedenih nalazišta, cijelo područje ispred luke korišteno je kao sidrište pa pojedinačnih nalaza ima na širem području. Zbog takve koncentracije podmorskih nalaza i nalazišta, zona ispred Cavtata stavljena je pod zaštitu.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2 st.p.n.e. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6531
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Podvodno arheološko nalazište kod Pličine Velike
Unutar zaštićene podmorske arheološke zone Cavtat, među ostalim, nalazi se i ovo nalazište koje predstavlja jedan od najvećih i najbolje sačuvanih antičkih brodoloma s teretom amfora na istočnoj obali Jadrana. U površinskom sloju dokumentirano je veliki broj cijelih amfora (sjevernoafričke cilindrične i «LR2» amfore iz egejskog bazena). Prema tipu amfora lokalitet se datira u 4. st. posl. Kr.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 4. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-56
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Podvodno arheološko nalazište kod Supetra
Unutar zaštićene podmorske arheološke zone Cavtat, među ostalim nalazištima, nađeni su i ostatci brodoloma s pitosima (doliama). Nalazi se kod otočića Supetar, sjeverozapadno od ulaza u cavtatsku luku. Na pješčanom dnu, na površini od oko 10 x 20 m, nalazi se 8 cijelih ili gotovo cijelih dolija, od kojih svaka ima zapreminu od cca 1200 litara. Pretpostavlja se da je riječ o brodolomu iz 1. st. posl. Kr., iako ostaci broda nisu pronađeni. Nalazište je jedinstveno na istočno jadranskoj obali, te među rijetkima na Mediteranu. U neposrednoj blizini nađeno je nekoliko dijelova amfora samica što samo upotpunjuje bogatstvo i opravdanost zaštite podmorske zone Cavtat.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-55
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Poliptih iz crkve Gospe od snijega
Poliptih je djelo Vicka Lovrina, nastao 1509/1510. godine, rađen je temperom i pozlatom na drvu, dimenzije 258×211,5 cm. Unutar rezbarena i pozlaćena drvenoga okvira pet je oslikanih tabla simetrično složenih u dva reda, peterokutna atika i dvije predele. Na središnjoj tabli, istaknutoj visinom i širinom, naslikan je lik arkanđela Mihovila kako pobjeđuje Sotonu i važe duše. Bočno su od njega, na donjim tablama, naslikani stojeći likovi, lijevo sv. Ivana Krstitelja, a desno sv. Nikole. Iznad njih su naslikani dopojasni likovi, lijevo sv. Franje i desno sv. Bartolomea. Na atici su naslikani, također dopojasni likovi, Bogorodice s Djetetom, te sv. Sebastijanom i sv. Rokom.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1509. god. do 1510. god.
Autor: Vicko Lovrin
Oznaka kulturnog dobra: N-31
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: kulturno dobro od nacionalnog značenja
Poliptih sv. Mihovila iz crkve Gospe od snijega
Poliptih je djelo Vicka Lovrina, nastao 1509/1510. godine, rađen je temperom i pozlatom na drvu, dimenzije 258×211,5 cm. Unutar rezbarena i pozlaćena drvenoga okvira pet je oslikanih tabla simetrično složenih u dva reda, peterokutna atika i dvije predele. na središnjoj tabli, istaknutoj visinom i širinom, naslikan je lik arkanđela Mihovila kako pobjeđuje Sotonu i važe duše. Bočno su od njega, na donjim tablama, naslikani stojeći likovi, lijevo sv. Ivana Krstitelja, a desno sv. Nikole. Iznad njih su naslikani dopojasni likovi, lijevo sv. Franje i desno sv. Bartolomea. Na atici su naslikani, također dopojasni likovi, Bogorodice s Djetetom, sv. Sebastijanom i sv. Rokom.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1509. god. do 1510. god.
Autor: Vicko Lovrin
Oznaka kulturnog dobra: Z-550
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Raspelo iz crkve sv. Vlaha
Raspelo je rad Juraja Petrovića , iz sredine 15. stoljeća, drvo, polikromirano, dimenzije148 x 132 cm. Skulpturu su franjevci prenijeli iz svoje crkve sv. Križa na otočiću Daksi kad im je Napoleonova vojska silom zatvorila to starije sjedište. Čitava figura Krista odiše spajanjem naturalizma i idealizma pri čemu su uvjerljivo artikulirani fizički tragovi i znakovi mučenja. Lice je najpomnije opisano s poluzatvorenim očima i otvorenim ustima, obliveno znojem kao i kosa sukrvicom koja curi iz trnove krune.
Lokacija: Pridvorje
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st. do 15. st.
Autor: Juraj Petrović
Oznaka kulturnog dobra: N-30
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: kulturno dobro od nacionalnog značenja
Raspelo iz Franjevačkog samostana
Raspelo, rad Jurja Petrovića, iz sredine 15. st., izrađeno od drva, polikromiranog, dimenzije 148×132 cm, koje se nalazi na bočnom, sjevernom, oltaru crkve Franjevačkog samostana u Pridvorju. Do 1806. nalazilo se u franjevačkom samostanu na Daksi. Raspelo je izrađeno s naglašenim gotičkim naturalizmom u prikazivanju Kristove muke, što je pojačano primjerenom upotrebom polikromacije.
Lokacija: Pridvorje
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 15. st.
Autor: Juraj Petrović
Oznaka kulturnog dobra: Z-555
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Samostan i crkva Gospe od Snijega
Smješten je uz morsku obalu, na zapadnom kraju naselja. Samostan je klaustarskog tipa, četverokutnog tlocrta od kojih dvije strane zauzimaju jednokatna krila, jednu crkva, dok je od obalne ceste odijeljen zidom klaustra, koji je uokviren križno-bačvasto presvođenim trijemom. Crkva Gospe od Snijega pravokutnog je tlocrta s pravokutnom apsidom, presvođena bačvastim svodom. Uz nju su prizidani zvonik i sakristija, te bočna lađa s istočne strane. Crkva čuva vrijedan inventar. Samostan je sagrađen 1484.g., a znatni zahvati izvršeni su 1770.g., pol.19. st., te poč. i u drugoj polovici 20. stoljeća. Samostan i crkva pripadaju franjevačkom redu.
Lokacija: Cavtat
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1740
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Samostan i crkva sv. Vlaha
Kompleks smješten ispod naselja i kneževa dvora uz put na sjevernoj, rubnoj strani polja, strateški lociran. Samostan je klaustarskog tipa kvadratičnog oblika. Crkva je pravilno orijentirana i položena je na južnom krilu usporedo s cestom. Jednobrodna je, ravnog stropa i bačvastog nadsvedenog svetišta. Trijemovi samostanskog klaustra nadsvedeni su križno bačvastim svodom. Samostan je osnovan 1429. g ., a gradnja je dovršena 1450 dok su svodovi klaustra dovršeni 1568. g . Crkva i samostan su često stradavali od potresa i požara. Temeljita rekonstrukcija izvršena je 1994.-1997. godine.
Pripada franjevačkom redu.
Lokacija: Pridvorje
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-960
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika Ecce homo iz crkve sv. Jurja
Slika Ecce homo rad je nepoznatog slikara, 17. st., ulje na platnu, dimenzija 110×94 cm (bez okvira), iz crkve sv. Jurja u Stavči. U prednjem planu slike, prikazana su tri muška lika u polufiguri. U središtu je lik nagog Krista, sa perizomom oko bokova, po ramenima ogrnutog crvenim plaštem sa trnovom krunom na glavi koji u svezanim rukama drži trstiku. Bočno od njega je lik Pilata, a s druge strane, iza Kristovog tijela, je naslikan vojnik od kojeg se, vidi samo glava sa šljemom. Slika je likovno izuzetno kvalitetan rad, čvrste kompozicije, jakih kontrasta, individualiziranih fizionomija, majstorski obrađenih detalja. Slika ima bogato rezbaren drveni ukrasni okvir.
Lokacija: Stravča
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3591
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika Gospa od ružarija sa sv. Otajstvima
Slika Gospa od Ružarija sa sv. Otajstvima, djelo je zasad nepoznatog majstora iz 18.st., rađena u tehnici tempera na dasci, dimenzija: 217.5×165 cm. Slika se nalazi u crkvi sv. Nikole u Dubravci u Konavlima. Izvorno je bila smještena na glavnom oltaru crkve Gospe od Ružarija koja je srušena 1806.g. Na slici je prikaz Bogorodice s Djetetom koja pruža krunicu sv. Dominiku i sv. Katarini Sijenskoj, uokviren prikazima sv. Otajstava u kvadratnim poljima uz rub slike.
Lokacija: Dubravka
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3135
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Stambeno-gospodarski kompleks Glavić, Poljice 012
Sjeverno od puta što vodi iz pravca Popovića na prisojnoj strani brijega okrenut jugu smješten je stambeno-gospodarski kompleks nekadašnje zadruge Glavić. Kompleks se sastoji od tri stambene zgrade međusobno povezane sistemom dvorišta, terasa i prostor gospodarske namjene, koji svojim volumenom čine zatvorenu cjelinu, približno trapezoidnog tlocrta.. Sve građevine građene su lokalnim kameno, datacija 19. st
Lokacija: Poljice, Poljice 012
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-959
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Stambeno-gospodarski kompleks Ranjina – Capor
Stambeno-gospodarski kompleks Ranjina – Capor nalazi se u Konavlima, selu Komaji, zaseok Vignji. Smješten je na uzvisini s desne strane seoske ceste koja s Jadranske magistrale vodi prema zaseoku Kompleks je izgrađen tijekom 16/17. stoljeće. Sastoji se od središnje zgrade – jednokatnice, crkvice posvećene sv. Ivanu, gospodarskih zgrada, stranja, mlinice, terase i vrtova. Odlikuje se graditeljskim kvalitetama, dubokom ukorijenjenošću u prirodni kontekst.
Lokacija: Komaji
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-4583
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Svetište Mitrej – spelaeum
U mjestu Močići na zapadnom kraju Konavala, na lokalitetu Tomina jama, nalazi se mala prirodna špilja – spelaeum, koja je iskorištena za antičko svetište posvećeno bogu Mitri, jedno od najljepših sačuvanih na području Dalmacije. Na svodu špilje isklesan je reljef s prikazom boga Mitre (Mithras) Taurroktonosa koji ubija svetog bika, s ostalim pratećim motivima scene tauroktonije. Lijevo od ulaza u svetište u prirodnoj stijeni je isklesan lik ilirskog boga Silvana (Vidasusa) kojemu je ovo svetište očito služilo prije uvođenja Mitrinog kulta. Dno špilje je u doba kasne antike iskorišteno za cisternu.
Lokacija: Močići
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-4483
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Utvrda Sokol grad
Utvrda Sokol grad ili Sokol smještena je na brdskom prijevoju planinske kose Završlje u selu Dunave, na strateški važnom položaju s kojega se još od doba prapovijesti i antike, kontrolira glavna komunikacija istočnog dijela Konavala sa zaleđem, te pristup konavoskom polju i lukama u Moluntu i Cavtatu. Utvrda se prvi put spominje 1391. godine, a u 15. stoljeću postaje jedna od najvažnijih utvrda Dubrovačke Republike, te je napuštena nakon potresa 1667. godine. Utvrda je nepravilnog oblika, a sastoji se od glavnog sklopa i podgrađa s objektima vojne, gospodarske i stambene namjene. Sagrađena je pored crkve Male Gospe s grobljem, prilikom čije obnove je pronađen važan glagoljski natpis.
Lokacija: Dunave
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1616
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Zidine Molunta
Zidine predstavljaju obrambeni zid zbjega za koji je vlada Dubrovačke Republike odlučila da se izgradi za zaštitu stanovništva istočnih Konavala. Prvi je dokument i spomen je iz 1468. g. Protežu se uzduž cijele prevlake poluotoka Molunta, u duljini od oko 400 m, od Gornje do Donje uvale, pružajući se pravolinijski, osim na samim krajevima gdje se lome i skreću prema moru. Na danas sačuvanom zidu s puškarnicama, uočljivi su proboji na mjestima gdje su nekada bile kule, dok je zid doživio intervencije u 19. i 20. stoljeća.
Lokacija: Molunat
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: RST-1171-1986.
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Dubrovniku
Kontakt adresa KO: C. Zuzorić 6, 20000 Dubrovnik
Telefon: 020/323-191
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska