Na području općine Karlobag nalazi se 13 kulturnih dobara. 4 dobra pripadaju kategoriji ostalo, 3 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji glazbeni instrument, 1 dobro pripada kategoriji profana graditeljska baština, a 1 dobro pripada kategoriji knjižnična građa.
Sva dobra općine Karlobag:
- Arheološki lokalitet Gradina-Vidovgrad s ostacima crkve sv. Vida Crkva Pohoda sv. ElizabeteCrkva sv. Josipa s kapucinskim samostanomFond knjižnice u Kapucinskom samostanuFontana na izvoru potoka LjubicaHidroarheološka zona u uvali Baška DragaOrgulje u Kapucinskom samostanuOstaci crkve sv. Karla BoromejskogPovijesna cesta TerezijanaSpomen obilježje KubusStari grad ” Fortica”Tri portreta Habsburgovaca i slika “Posljednja večera” iz Kapucinskog samostana sv. JosipaZgrada škole
Arheološki lokalitet Gradina-Vidovgrad s ostacima crkve sv. Vida
Arheološki lokalitet Gradina – stari Vidovgrad predstavlja višeslojni arheološki lokalitet kojeg datiramo od prapovijesti do srednjeg vijeka. Nalazi se na obroncima Drvišice iznad Karlobaga. Sukladno ostacima materijalne kulture, kontinuiranost naseljenosti područja Gradine prestaje na prijelazu 13. u 14. st. kada se podiže novo lučko, trgovačko i upravno središte Scrissa, današnji Karlobag, koje je od 1322. godine u posjedu plemena Gusića, tj. Kurjakovića. Ostaci crkve sv. Vida nalaze se unutar arheološkog lokaliteta Gradina – stari Vidovgrad. Riječ je o jednobrodnoj, pravilno orijentiranoj crkvi s užom nepravilnom kvadratnom apsidom. Dimenzije crkve su 12 x 7 m.Crkva sv. Vida podignuta je na prijelazu 13. na 14. st. vjerojatno na mjestu neke starije crkve i jedinstven je primjer ranogotičke arhitekture na području Hrvatskog primorja.
Lokacija: Karlobag
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1300. god. do 1400. god.
Oznaka kulturnog dobra: P-4321
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Crkva Pohoda sv. Elizabete
Župna crkva Pohoda sv. Elizabete nalazi se uz glavnu cestu u naselju, na blagoj uzvisini. Riječ je o jednobrodnoj građevini pravokutna tlocrta, glavnim pročeljem orijentiranoj prema jugu, s užim polukružnim svetištem, sakristijom zapadno uz svetište i preslicom za zvono iznad glavnog pročelja. Župa sv. Elizabete osnovana je 1822. godine dok je crkva sagrađena 1855. godine. U II. svjetskom ratu teško je stradala, te je temeljito obnovljena u suradnji s austrijskim stručnjacima 1988. i 1989. godine. Župna crkva Pohoda sv. Elizabete posjeduje arhitektonske, povijesne i ambijentalne vrijednosti.
Lokacija: Baške Oštarije
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1820. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5790
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Crkva sv. Josipa s kapucinskim samostanom
Kapucinski samostan sv. Josipa čini samostan, crkva i prostrani vrt s vrtnom kapelom, smješten u samom središtu Karlobaga i ograđen zidom. Samostanski kompleks izgrađen je 1713. godine na ruševinama bivšeg trećoredskog samostana. Tri samostanska krila zatvaraju klaustar u kojemu se nalazi velika šterna, a sjeveroistočnu stranu klaustra zatvara crkva. Crkva sv. Josipa jednobrodna je dvoranska crkva s užim kvadratnim svetištem, karakterističnim krovom na jednu vodu i preslicom za zvona na jugozapadnoj strani svetišta. Sačuvan je barokni inventar, a posebnost je prostor za molitvu iza svetišta, s legilom iz 18.stoljeća. Samostan čuva bogat kulturno-povijesni inventar.
Lokacija: Karlobag, Kapucinska ulica 001
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-156
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Fond knjižnice u Kapucinskom samostanu
Fond kapucinskog samostana u Karlobagu vrlo je bogat i sastoji se od vrijednih starih i raznovrsnih primjeraka. Najstariju jezgru fonda čine knjige donirane od vladara i plemićkih obitelji. Sadašnji fond čine primjerci teološke literature od 16. – 19. st. uz nekoliko glagoljskih izdanja iz 18. stoljeća. Nekoliko misala i drugih knjiga predstavljaju vrhunsko umijeće tiskarske i knjigovežne vještine od 16-18. stoljeća. Fond broji preko 3500 rukopisa.
Lokacija: Karlobag
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 16. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: RRI-132-1978
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Fontana na izvoru potoka Ljubica
Fontana na izvoru potoka Ljubica smještena je uz povijesnu komunikaciju Gospić- Karlobag u mjestu Baške Oštarije. Godine 1845. podigao ju je major Josip Kajetan Knežić, koji je inače zajedno sa inženjerom Simom Kekićem graditelj ove prometne komunikacije, a podignuta je u spomen na okončanje radova na trasi dionice Gospić-Baške Oštarije. Oblikovana je kao fontana od klesana kamena u vidu obeliska visokog 410 centimetara, koji se nalazi unutar bazena dimenzija 410 x 275 x 40 cm, čiji su uglovi naglašeni kubusima. Sam obelisk je koncipiran u dva dijela odijeljena jednostavno profiliranim vijencima između kojih se nalazi friz maskerona na sve četiri strane. Fontana na izvoru potoka Ljubica u Baškim Oštarijama dio je cjeline prometne komunikacije Gospić-Karlobag, vrhunskog djela cestogradnje 19. stoljeća u nizu ostalih pratećih objekta ove povijesne prometne komunikacije.
Lokacija: Baške Oštarije
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 1845. god.
Autor: major Josip Kajetan Knežić
Oznaka kulturnog dobra: Z-6632
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Hidroarheološka zona u uvali Baška Draga
Uvala Baška Draga pod Vidovgradom služila je Rimljanima kao luka, pa to opravdava nalaze grla, fragmenata i čepova amfora na lokalitetu Baška Draga i cca 500m uz obalu jugoistočno na dubini 7-25m. Ovo je jedno od najvećih poznatih nalazišta čepova amfora od kojih neke imaju i utisnute oznake.
Lokacija: Karlobag
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: RRI 380-1975
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u Kapucinskom samostanu
Orgulje su talijansko-dalmatinskog tipa, mehaničkog sistema s 1 manualom i pedalom. Opseg je manuala C-d3, a pedala C/E-ao. Djelo su nepoznatog majstora, negdje iz polovice 19. stoljeća, dobro su sačuvane. Kućište je zatvorene kubične forme, na visokom postolju sa širokim otvorom za svirale. Nad ravnom trabeacijom ormara uzdiže se raskinuti zabat u kojemu je velika dekorativna lira. Otvor prospekta uokviruju dva uska, kanelirana pilastra s neobičnim kapitelima s tri sloja stiliziranih listova iz čijih se kalota izvijaju male volute. Neupadljivo u arhitektonskom i u dekorativnom dojmu kućište je zanimljivo po kolorističkom rješenju tj. kromatskom kontrastu smeđe-bijelo.
Lokacija: Karlobag
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 19. st.
Autor: Nepoznati majstor
Oznaka kulturnog dobra: Z-4223
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Ostaci crkve sv. Karla Boromejskog
Ostaci župne crkve sv. Karla Boromejskog smješteni su na istočnom bridu Karlobaga, neposredno uz magistralnu cestu. Riječ je o baroknoj trobrodnoj bazilici, sa zvonikom nad sakristijom, na sjeveroistočnom dijelu sjeverne lađe. Danas je ostao sačuvan zvonik, te dio svetišta i sjevernog zida bočne sjeverne lađe. Gradnja crkve je otpočela 1767. godine prema odredbi carice Marije Terezije. Započeo ju je majstor Ivan Krstitelj Baccini, a dovršio Rok Stuparić iz Lošinja, najvjerovatnije 1773. godine kada je 11. 4. 1773. u njoj započeo obred. Župna crkve sv. Karla Boromejskog, premda danas nije očuvana u cijelosti, predstavlja važan spomenik barokne arhitekture u povijesnom nasljeđu Karlobaga, te i šire unutar Hrvatskog primorja. Zajedno s kapucinskim samostanom sv. Josipa, čini okosnicu formiranja i urbanističkog razvoja, te posjeduje izuzetnu vrijednost u viziuri Karlobaga.
Lokacija: Karlobag, Obala Vladimira Nazora bb
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1773. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5574
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povijesna cesta Terezijana
Cesta između ličkog zaleđa i luke u Karlobagu, preko Oštarijskih vrata, građena je između 1784. i 1786.g., a nazvana je Terezijana po Mariji Tereziji, majci tadašnjeg vladara Josipa II. Trasu je projektirao kapetan barun Filip Vukasović. Zbog strmih uspona cesta je počela ograničavati sve veći promet između zaleđa i mora pa je krajiška uprava odlučila da se provede modernizacija prometnice. Projekt je izradio Josip Knežić, a cesta je građena između 1844. i 1851. Cesta nije bila dobro održavana i uskoro nakon dovršetka su se počela javljati oštećenja prouzrokovana jakom burom i oborinskim vodama. Cesta je danas neodržavana, potporni zidovi i mostovi su u ruševnom stanju.
Lokacija: Baške Oštarije
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 1844. god. do 1851. god.
Autor: Josip Kajetan Knežić
Oznaka kulturnog dobra: Z-3446
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Spomen obilježje Kubus
Kubus se nalazi na planinskom sedlu Stara vrata, gdje povijesna Knežić-Kekićeva cesta napušta Oštarsko polje i počinje silazak prema Karlobagu. Riječ je o kamenoj kocki dimenzije brida od 1.25 metara koja počiva na četiri kamene kugle. Nalazi se nekoliko metara nad niveletom prometnice, te do njega vodi kameno stepenište. U posebno oblikovanim nišama na sjevernoj, istočnoj i zapadnoj strani kubusa nalaze se u kamen uklesani natpisi „FERDINANDUS I AUSTRIAE IMPER: MDCCCXLVI“ na sjevernoj strani i „ Der Culminations – Punct des neuen Carlopaganer Strassenzges an der sudlichen Crete des Welebit gebirges bei Stara Wrata ist uber der adriatichen Meeresflache 2740 Wiener Fusz erhaben“ na istočnoj i zapadnoj strani. Kubus na Baškim Oštarijama podignut 1846. godine dio je cjeline prometne komunikacije Gospić-Karlobag, vrhunskog djela cestogradnje 19. stoljeća u nizu ostalih pratećih objekta ove povijesne prometne komunikacije.
Lokacija: Baške Oštarije
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 1846. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6600
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Stari grad ” Fortica”
Stari je grad vjerojatno podignut već u 14. st., a od 1672. služi samo za vojne potrebe. Fortica je često popravljana i pregrađivana jer je Karlobag često stradavao od napada raznih vojski. Godine 1525. spalili su ga Turci, 1646. je obnovljen nakon mletačkog napada, 1660. je opet u ruševinama, 1704. grad je bombardirala francusko-španjolska, a 1813. engleska flota. Danas je Fortica ruševina, a pod krovom je jedino zgrada u sredini velikog dvorišta. Fortica u Karlobagu, nekadašnji stari utvrđeni grad, nosi niz vrijednosti značajnih za naselje: starosnu, povijesnu, urbanističku i ambijentalnu.
Lokacija: Karlobag
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 14. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-157
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tri portreta Habsburgovaca i slika “Posljednja večera” iz Kapucinskog samostana sv. Josipa
Portreti Habsburgovaca rađeni su u maniri srednjoeuropskog slikarstva 18. stoljeća, te pokazuju sve odlike tadašnjeg raskošnog dvorskog života i moć pripadnika vladajuće društvene klase. Kvalitetan su i dekorativan rad vještog dvorskog slikara. Kompozicija, istančan kolorit, harmonija boja, efektna svjetlucava igra detaljima, pojačava reprezentativnost likova. Slika Posljednja Večera Cristofora Tasce rađena je pod utjecajem mletačkog slikarstva 17. stoljeća.
Lokacija: Karlobag
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 1650. god. do 1800. god.
Autor: Cristoforo Tasca; nepoznat autor iz 18. stoljeća
Oznaka kulturnog dobra: Z-4704
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Zgrada škole
Građevina se nalazi u zapadnom dijelu naselja, uz magistralnu prometnicu. Slobodnostojeća je jednokatnica „U tlocrta“. Glavnim uzdužnim pročeljem, orijentirana je prema ulici. Reprezentativno ulično pročelje na uglovima ima plitke rizalitne istake koji su dodatno naglašeni klesanom ugaonom rustikom. Rizalitni istaci zaključeni su zabatima i raščlanjeni okulusom. U središnjoj vertikalnoj osi pročelja nalazi se jednostavno profiliran kameni portal sa segmentnim nadvojem i lepezastim ukrasom koji se kao dekorativni element ponavlja i na prozorima prizemlja, dok se na prvom katu ispod prozora nalaze jednostavne kamene kartuše koje pridonose estetici pročelja. Zgrada je podignuta 1875. godine zalaganjem austrougarskog oficira baruna Antona Mollinaryja, te posjeduje izuzetan značaj u urbanoj vizuri naselja. Građevina je zadržala svoje izvorne konstruktivne i oblikovne karakteristike, te funkciju školske zgrade što ju čini vrijednom u arhitektonskom i kulturno-povijesnom smislu.
Lokacija: Karlobag, Obala Vladimira Nazora 11
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1875. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6354
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Gospiću
Kontakt adresa KO: Budačka 12, 53000 Gospić
Telefon: 053/ 746-571
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska