Crkva sv. Petra i župni dvor
Jednobrodna kasnobarokno-klasicistička građevina sa zvonikom koji se izdiže iz glavnog pročelja nalazi se na blagoj uzvisini u blizini dvorca Mali Tabor u naselju Prišlin. Izgrađena u 19. st. na mjestu starije koja se 1693. g. u crkvenim ispravama spominje kao zidana građevina. Zaobljenog je svetišta odijeljenog od broda konkavnim trijumfalnim lukom. Crkveni inventar nabavljen je u 19. st. u Grazu i Beču. Glavni oltar je iz 1884. g. kao i klasicističke orgulje majstora Josepha Schmidta. Crkva posjeduje venecijanske misale iz 1724. i 1780. g. Sjeveroistočno od crkve nalazi se jednostavna jednokatnica župnog dvora, sagrađena u 19. st. na mjestu starijeg.
Lokacija: Prišlin
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1841. god. do 1843. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2365
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Govor Huma na Sutli
Humski govor jedan je od najzanimljivijih, najsloženijih i najarhaičnijih govora kajkavskog dijalekta. Razlikujemo donjosutlanski dijalekt koji čine kajkavizirani govori nekadašnjih doseljenika čakavaca od gornjosutlanskog koji se tradicionalno ubraja u zagorsko-međimurski dijalekt, zajedno s ostalim govorima Hrvatskog zagorja. Posebnosti ovog govora doprinio je i položaj Huma na samoj Sutli, koji sa slovenskim mjestom Rogatec gotovo čini jednu urbanu cjelinu, tako da vokalno-akcentski odnosi humskog govora imaju neke jezične crte atipične za hrvatske govore. Intonacija naglašenih slogova redovito je silazna. Osim na morfološkoj i fonetskoj razini humski govor poseban je i leksikološki.
Lokacija: Hum na Sutli
Klasifikacija: usmena predaja, izričaji i jezik
Oznaka kulturnog dobra: Z-3323
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Zgrada, Hum na Sutli 6
Zidana katnica smještena je na parceli paralelnoj s lokalnom cestom u Humu na Sutli. Sagrađena je u 19. st. kao rezultat promišljeno umjerenog korištenja elemenata građanske i ruralne tradicijske stambene kuće. Originalni izgled pročelja i organizacija unutarnjeg prostora promijenjeni su recentnim preinakama. Pripadajuća gospodarska zgrada svojom veličinom i oblikom te očuvanošću reprezentativan je primjer tradicijskog objekta s alpskim elementima.
Lokacija: Hum na Sutli, Hum na Sutli 6
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3416
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Plemićki grad Vrbovec
Arheološko nalazište – utvrda „Plemićki grad Vrbovec“, nalazi se u Klenovcu Humskom. U povijesnim izvorima prvi put se spominje 1267. g., a svoj najveći značaj dobiva ulaskom u posjed obitelji Celjskih. Godine 1463. je napušten te propada. Utvrda je bila smještena na dva brijega jednakih visina međusobno odvojenih sedlom. Zbog konfiguracije terena može se podijeliti na četiri cjeline: Sjevernu utvrdu, Gornju središnju, Južnu i Donju središnju utvrdu. Sjeverna utvrda, na 273 m n/v, poligonalnog tlocrta s ostacima nekoliko građevina (stambenih) i vanjskim obrambenim bedemom, čini jezgru grada.
Lokacija: Klenovec Humski
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 15. st.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Oznaka kulturnog dobra: Z-3779
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kapela sv. Vida
Prvi spomen kapele datira u 1334., a današnja je izgrađena sredinom 16. stoljeća, s naknadno prigrađenom sakristijom i tornjem. Građena je od kamena i pravilno orijentirana. Svetište je zasvođeno baldahinskim svodom sa zasječenim susvodnicama, kor češkom kapom a nad lađom je drveni strop. Unutrašnjost je opremljena trima kasnobaroknim oltarima. Glavni datira iz vremena neposredno nakon 1706. g., kada je bila dovršena obnova svetišta, dok su dva bočna zamijenjena novima u 19. st. Osim što je zbog povoljnog položaja u turbulentnim vremenima služila kao osmatračnica, svojim specifičnim tlocrtom sa svetištem završenim u „šilj“, predstavlja rijetkost u sakralnoj arhitekturi ovog područja.
Lokacija: Klenovec Humski
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4335
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ivana Krstitelja
Jednobrodna crkva sv. Ivana Krstitelja nalazi se na povišenom i ograđenom položaju u naselju Lastine. Tlocrtnu koncepciju kapele čini pravokutni brod i jednako široko, pravokutno svetište s masivnim zvonikom uz glavno pročelje. Zvonik ima visoko smještene bifore i visoko zašiljenu kapu. Svetište je od broda odvojeno trijumfalnim lukom eliptoidnog oblika. Na zaglavnom kamenu glavnog ulaza uklesana je godina izgradnje crkve, 1644., a građena je u tradiciji 16. st. Kasnije intervencije ostavile su sačuvanu strukturu prve pol. 17. st. Glavni oltar je neogotički, a dva pobočna su kasnobaroknog tipa iz 1800. g.
Lokacija: Lastine
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1644. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2358
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dvorac Mali Tabor
Dvorac Mali Tabor smješten je na rubu naselja Prišlin, na padini s koje se pruža pogled na dolinu Sutle. Prvobitno utvrda, tijekom 17. stoljeća preoblikovana je u dvorac. Danas postoje samo dva jednokatna krila i tri ugaone kule s tim da je poznata pozicija četvrte kule. Prostorna organizacija riješena je nizanjem prostorija uz vanjska perimetralne zidove dok se prema dvorišnoj strani proteže hodnik iz kojeg se pristupa spomenutim prostorijama. U prizemlju je trijem dok je u katu zatvoreni hodnik s prozorima. Nekad je oko dvorca bio perivoj. Godine 1502. darovan je braći Ratkaj, a posljednji vlasnik dvorca bio je irski barun Jakov Cavanagh.
Lokacija: Prišlin
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2706
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Barokizirana jednobrodna crkva križnog tlocrta nalazi se na brijegu, na lokalitetu Taborsko, izvan Huma na Sutli. Do nje vodi natkriveno barokno stubište sa stupovljem. Poligonalno svetište uz koje je sakristija, poduprto je kontraforima, a u unutrašnjosti presvođeno gotičkim zvjezdastim svodom. Uz lađu su dvije pobočne poligonalne kapele: lijevu je 1687. dao podići Sigismund Ratkay, a desna je građena 1739. g. Uz glavno pročelje je zvonik. Svetište je oslikano baroknim freskama (između 1742. i 1748. g.) koje se pripisuju A. J. Lerchingeru. Crkva obiluje vrijednim inventarom iz različitih povijesnih razdoblja. Ubraja se među najznačajnije sakralne spomenike Hrvatskog zagorja.
Lokacija: Hum na Sutli, Hum na Sutli 31 (Taborsko)
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.
Autor: oslikao svetište baroknim freskama 1742.-1748.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2707
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Petra i Pavla
Orgulje s 10 registara, 1 manualom i pedalom gradio je Josip Smole 1844. g. izvorno s 12 registara. Godine 1861. povećani su na 14, dok su između dva rata, uklanjanjem pozitiva, smanjene na 10 registara (M. Majdak). Usprkos spomenutim pregradnjama, orgulje su lijepa zvuka i ostavljaju utisak vrlo kvalitetno građenog instrumenta. Prema sudu L. Šabana to je najbolji instrument kojega je Smole izgradio u Hrvatskoj. Opseg je manuala C/E-d3, a pedala C-f. Orgulje je 2005. restaurirala radionica Heferer.
U svom dekorativnom dojmu kućište je klasicistički strogo, što se očituje i u zavjesama nad sviralama, izvedenim od punih, zatvorenih ploča, koje su tek uz kose rubove lagano profilirane.
Lokacija: Prišlin
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1844. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5448
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije
Srednjovjekovna barokizirana crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije prvi put se spominje 1679. godine u kontekstu patronatskog prava malotaborskih Rattkaya, čije se grobnice nalaze u sjevernoj kapeli crkve.
Tijekom 18. stoljeća, do 1745. godine, crkva se oprema visokovrijednim oltarima od kojih se posebice ističu glavni oltar i oltari sv. Franje Ksaverskog i sv. Josipa u bočnim kapelama. Iz tog doba potječe i vrijedni barokni oslik pripisan A. J. Lerchingeru, vidljiv još u svodu svetišta i bočnih kapela.
Od ostalog inventara ističe se barokna propovjedaonica izrađena u radionici biskupa Branjuga, vrijedno liturgijsko posuđe većinom iz 18. st. te deset komada liturgijskog ruha različitih provenijencija, nastalih u vremenskom periodu od 17. do 20. st.
Lokacija: Hum na Sutli
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 20. st.
Autor: Antun Josip Lerchinger, slikar; Branjugova kiparska radionica; Georg Reischel, augsburški zlatar; Josip Straub, kipar; Otto Müller, zlatar iz Bratislave; P. Ovčarić, graditelj orgulja; Valentin Metzinger, slikar
Oznaka kulturnog dobra: Z-5888
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kontakt podaci o konzervatorskom odjelu
Nadležni KO: Konzervatorski odjel u Krapini
Kontakt adresa KO: Magistratska 12, 49000 Krapina
Telefon: 049/ 371-342
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska