Kulturna dobra općine Gornji Bogićevci

Nadgrobni spomenik na grobu Grigora Viteza

Spomenik na grobu pjesnika Grigora Viteza nalazi se na mjesnom groblju u naselju Kosovac kod Nove Gradiške. Izradio ga je Lujo Lozica, ak. kipar. Stiliziran je u obliku cvijeta (po pjesmi G. V. Tri tulipana) na postamentu s pločicom na kojoj je lira koja simbolizira pjesništvo. Neposredan okoliš je popločan kamenim pločama nepravilnog oblika. Spomenik je smješten na sjevernoj strani neposredno uz njegovanu živicu od šimšira sa brezama i šumom u pozadini.

Lokacija: Kosovac
Klasifikacija: memorijalna baština
Vrijeme nastanka: 20. st.
Autor: Lujo Lozica

Oznaka kulturnog dobra: Z-3280
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

[adrotate group=”1″]

Utvrda sv. Ivan Trnava

Lokalitet utvrde sv. Ivan Trnava / castrum sv. Johannis Tornow nalazi se jugoistočno od naselja Gornji Bogićevci u Brodsko-posavskoj županiji. Lokalitet je smješten u blizini dvaju potoka, Dračevac i Starča.
Utvrda u Trnavi s pripadajućim istoimenim posjedom, dio je zemljišnih posjeda za koje je poznato da ih je viteški red ivanovaca (hospitalaca) držao oko Psunja, točnije u zapadnom i južnom podnožju i okružju te planine. To je u srednjem vijeku bilo područje granice između dviju županija, Požeške i Križevačke.
Kralj Karlo I Anžuvinac izvršio je 1328. razmjenu nekih posjeda s priorom ivanovačkog reda u Ugarsko-Hrvatskom Kraljevstvu, Filipom de Gragnana. U sklopu te razmjene kralj je ivanovcima dao svoje posjede Starču i Trnavu (Ztharcha et Thornowa) u Požeškoj županiji. Ivanovci su na tim posjedima sagradili utvrdu, koja se spominje 1361. u jednoj povelji tadašnjega priora. Tu se među ostalim poglavarima u prioratu spominje i “brat Petar, naš kaštelan utvrde svetog Ivana i preceptor u Rasošju”. Rasošje je bilo ivanovački posjed u istoj okolici, čije ime vjerojatno čuva potok Rašaška (između Pakraca i Okučana). Važnost toga posjeda vidljiva je iz činjenice da je u njemu bilo sjedište jednoga od preceptora (mjesnih poglavara) ivanovačkog reda. “Utvrda svetog Ivana” (castrum sancti Johannis) stajala je vjerojatno na posjedu Trnavi, gdje su je ivanovci sagradili nakon razmjene posjeda iz 1328. Kada se na početku 15. stoljeća tadašnji ivanovački prior Emerik Bebek svrstao među protivnike kralja Žigmunda Luksemburgovca, jedan od kralju odanih velikaša, Ivan Morovićki, silom je 1403. zaposjeo “utvrdu Trnavu” (castrum Tornow vocatum) i istjerao iz nje priorovo ljudstvo. Pri opsadi utvrde sam je Morovićki bio teško ranjen strijelom u glavu, a poraženi kraljevi protivnici povukli su se u Bosnu. Nakon toga utvrda se više ne spominje, što bi moglo značiti da je bila razorena u borbama, ali je posjed Trnava ostao u rukama ivanovaca, jer ga potkraj srednjega vijeka porezni popisi (iz 1495. i 1507) spominju među imanjima priorata. Ime posjeda Trnava sačuvalo se u imenu potoka i sela koji se i danas tako zovu, a nalaze se između Nove Gradiške i Okučana. Pored utvrđenog grada Pakraca viteški redovi ivanovci imali su još nekoliko utvrda na posjedu koji se prostirao od sjevera prema jugu: Čaklovac, Rašaška, Liješnica-Cage, castrum sv. Johannis Tornow, vjerojatno su kontrolirali i imali u svom posjedu i kaštel i prijelaz kod Stare Gradiške.
Građevni ostatci utvrde nisu se sačuvali tijekom proteklih stoljeća, i oni su danas vidljivi u konfiguraciji terena odnosno očuvani su u arheološkom sloju. Prema smještaju u prostoru i vrsti terena, tipologiji tlocrta, utvrda sv. Ivan u Trnavi kod Gornjih Bogićevaca castrum sv. Johannis Tornow ravničarska je pravokutna utvrda okružena s dvije grabe koje su bile ispunjene s vodom. Utvrdu je u razdoblju srednjeg vijeka okruživala močvara. Vanjske tlocrtne dimenzije utvrde s dvije grabe iznosile su oko 107,40×107,40 metara što bi pretvoreno u hvate francuske kraljevske stope iznosilo 55o x 55o hvata (1stopa = 32,5 cm; 1o hvat = 194,90 cm; 1o=6=6×32,5=194,90 cm).
Središnja jezgra utvrde imala je pravokutni oblik. Veličina središnje pravokutne jezgre utvrde iznosila je 38 x 24,20 m (191ox121o) hvata. Središnja jezgra vjerojatno je bila uokvirena jakim zidanama uključujući i dva koncentrična nasipa. Pravokutna središnja jezgra mogla je imati jednu ili dvije obrambene kule. Prvi obrambeni nasip većim djelom je danas deformiran i ima nejednaku debljinu. Debljina prvog nasipa u odnosu na središnju jezgru utvrde iznosio 6- 7 m. Drugi nasip imao je debljinu od 3 m. S obzirom na vidljive ostatke građevnog materijala može se zaključiti da je ivanovačka utvrda bila zidana kamenom lomljenjakom i opekama. Na središnjem platou pronađeno je nekoliko cjelovitih opeka romaničkih dimenzija 22 x 9 x 5 cm. Pored cjelovitih opeka pronađeno je nekoliko ulomaka profiliranih opeka koje su pečene u kalupu, što ukazuje da su opeke korištene ne samo kao građevni materijal prilikom zidanja zidova, već i za oblikovanje arhitektonskih elemenata (npr. prozora, kapitela i dr.). Na prostoru utvrde pronađeni su mnogobrojni ulomci srednjovjekovne keramike 13-15. st.
Ivanovačka utvrda sv. Ivan Trnava kod Gornjih Bogićevaca s obzirom na svoju tlocrtnu tipologiju, veličinu, položaj u prostoru svrstava se u skupinu izrazito vrijednih i jedinstvenih arheoloških srednjovjekovnih lokaliteta s ostatcima fortifikacijske arhitekture viteških redova ivanovaca u kontinentalnom dijelu Hrvatske.

Lokacija: Gornji Bogićevci
Klasifikacija: profana graditeljska baština

Oznaka kulturnog dobra: P-4645
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Slavonskom Brodu
Kontakt adresa KO: A. Starčevića 43, 35000 Slavonski Brod

Telefon: 035/ 212-570

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska