Kulturna dobra općine Generalski Stol

Na području općine Generalski Stol nalazi se 12 kulturnih dobara. 4 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 4 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji arheološka baština, a 1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština.

Sva dobra općine Generalski Stol:

  • Arheološki lokalitet Gradišće – Bukovlje
  • Crkva sv. Antuna Padovanskog i kapela poklonacCrkva sv. Jurja MučenikaCrkva sv. MihovilaCrkva sv. Nikole Biskupa i kurija župnog dvoraGlavni oltar sv. Jurja u kapeli sv. JurjaInventar crkve sv. MihovilaKapela sv. JurjaKurija LipaMlin na rijeci DobriMost na rijeci DobriMost na rijeci Globornici

    Arheološki lokalitet Gradišće – Bukovlje

    Arheološki lokalitet Gradišće – Bukovlje je višeslojni arheološki lokalitet. Na strateškome, prirodno zaštićenom položaju nad kanjonom na desnoj obali rijeke Mrežnice nalaze se ostaci prapovijesne gradine s prijelaza iz kasnog brončanoga doba na željezno doba. Prema nalazima ne treba isključiti niti mogućnost da se radi o lokalitetu naseljenom već u doba lasinjske kulture.
    Na ovu prapovijesnu gradinu sjela je kasnoantička utvrda, prema nalazima iz 4. st. koja je prema ostacima bila dodatno osnažena obrambenim zidovima debljine oko dva metra i s najmanje dvije kule. Na najvišem dijelu platoa je jednobrodna kršćanska crkva sa sačuvanim ožbukanim subselijem, katedrom i vjerojatno sakrarijem, koji su standardni u kasnoantičkim crkvama, a radiokarbonska analiza potvrdila je da je nedvojbeno riječ o crkvi iz petog stoljeća. Duljina trajanja lokaliteta u srednji vijek nije zasad poznata.

    Lokacija: Gornje Bukovlje
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 2000 god.p.n.e. do 600. god.

    Oznaka kulturnog dobra: P-4949
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Antuna Padovanskog i kapela poklonac

    Crkva je smještena u središtu naselja, na povišenom položaju, uz povijesnu Jozefinsku cestu. Jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta s užim polukružnim svetištem, sakristijom sjeveroistočno uz svetište i zvonikom iznad glavnog pročelja. Prostor lađe svođen je s dva traveja čeških svodova, prostor svetišta češkim svodom i polukalotom nad zaključkom svetišta. Potkorni prostor svođen je češkim kapama. Neostilski inventar crkve, glavni i dva bočna oltara import su tirolske radionice s početka 20. st. Crkva sagrađena od kamena i opeke 1829. godine, kvalitetan je primjer krajiške tipizirane sakralne građevine građene u klasicističkom stilu.

    Lokacija: Generalski Stol
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1829. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3093
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Jurja Mučenika

    Barokna crkva smještena u naselju, nad kanjonom rijeke Dobre, jednobrodna je građevina križnog tlocrta, s poligonalnim svetištem, sakristijom južno uz svetište, dvije bočne poligonalne kapele te zvonikom iznad pročelja. Crkva je bogato opremljena baroknim i klasicističkim inventarom. Župna crkva sagrađena je 1742. godine, vjerojatno na arheološkom lokalitetu. Gradnja zvonika 1784. godine pripisuje se češkom graditelju Josipu Stilleru.

    Lokacija: Gorinci, Lešće na Dobri
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1742. god. do 1784. god.
    Autor: Josip Stiller

    Oznaka kulturnog dobra: Z-304
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Mihovila

    Barokna manja sakralna građevina smještena u naselju na blago povišenom položaju, jednostavnog je vanjskog oblikovanja, kao i tlocrtne dispozicije jedinstveno koncipiranog prostora pravoutnog tlocrta s trostranim svetištem i zvonikom na preslicu. Građena je sredinom 18. st. na srednjovjekovnoj tradiciji jednostavnih tipskih crkava s karakterističnom lopicom i preslicom. Glavni oltar sv. Mihovila, tip je oltara 17. st. kasnorenesansne koncepcije. Do gradnje župne crkve u Generalskom Stolu 1829. godine kapela je bila župna crkva.


    Ne propustite jedinstvenu priliku u 2020. >>>Cijene ljetovanja u Hrvatskoj snažno pale! Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!


    Ovo nije još jedan članak o štednji s glupim ili iritantnim savjetima tipa 'prilikom kupanja koristite ciglu u kadi kako bi se prije napunila'. Trikove ovog vodiča možete primjeniti odmah >>>Kako uštedjeti bez odricanja: primijenite ove mjerljive trikove odmah


    Lokacija: Erdelj
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-269
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Nikole Biskupa i kurija župnog dvora

    Sklop crkve i kurije župnog dvora skladna je i stilski ujednačena arhitektonska cjelina izvanrednog smještaja na uzvisini uz rijeku Dobru i u blizini kurije Lipa. Crkva je jednobrodna, pravokutnog tlocrta, s poligonalnim svetištem, sakristijom južno uz svetište i lađe te zvonikom iznad glavnog pročelja. Inventar čine neostilski glavni te dva bočna oltara iz 1900. g. i kamena krstionica iz 1769. g. Župa u Lipi se spominje 1334. g. U provali Turaka postojeća crkva je stradala te je nova sagrađena 1743.g. te u izvedbi graditelja Antuna Stiedla dograđena 1848. Kurija župnog dvora sagrađena je 1842.g. kao jednokatnica pravokutnog tlocrta, jednostavnog vanjskog oblikovanja.

    Lokacija: Lipa
    Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1742. god. do 1848. god.
    Autor: Antun Stiedl obnova

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5677
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Glavni oltar sv. Jurja u kapeli sv. Jurja

    Oltar sv. Jurja (drvo, polikromirano, pozlaćeno, visina 273 cm, širina 225 cm, dubina 40 cm) drveni je retabl smješten u svetištu kapele sv. Jurja u Mateškome Selu. Ubraja se u rijetko sačuvana kvalitetna ostvarenja takve vrste u Karlovačkoj županiji, zbog čega ima povijesnoumjetnički značaj.

    Lokacija: Mateško Selo
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6687
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Inventar crkve sv. Mihovila

    Glavni oltar sv. Mihovila, slike «Navještenje» i «Uzašašće Kristovo» te raspelo uz glavni oltar, na sjevernom zidu u svetištu čine inventar crkve sv. Mihovila. Raspelo je kasnobarokno, drveno, polikromirano. Slike (ulje na platnu) su iz sredine 19. st. Polikromirani drveni oltar kasnorenesansne koncepcije, manjih je dimenzija, tektonskog tipa s drvenim retablom sastavljenim od zone predele, srednje zone i dvoetažne atike, vertikalno podijeljen na centralni i krilni dio. Rad je domaćih majstora iz druge polovice 17. st.

    Lokacija: Erdelj
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2772
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kapela sv. Jurja

    Najstarija kapela na karlovačkom području jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta s nešto užim pravokutnim svetištem, zvonikom na preslicu i otvorenim predvorjem ispred glavnog pročelja. Svetište je svođeno bačvastim svodom, strop lađe je drveni grednik.U kontinuitetu gradnje od 12. do 20. st. sačuvane su i prezentirane strukture srednjovjekovne, kasnogotičke i barokne faze, dok je intervencija 20. st. vidljiva u pročelnoj zoni i dijelu otvora. Kapela je dijelom građena od rimskih spolija-sanduka i poklopaca urni i sarkofaga u funkciji konstruktivno-građevnog elementa.

    Lokacija: Mateško Selo
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 12. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3174
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kurija Lipa

    Kurija i dvije gospodarske prizemnice ograđene kamenom ogradom otvorenom kolnim ulazom na južnoj strani i manjim otvorom kojim se dolazi na obalu rijeke na sjevernoj strani, smještene uz rijeku Dobru, u blizini i podno župne crkve. Imanje Lipa u blizini nekadašnjeg istoimenog trgovišta u posjedu Frankopana dala je sagraditi obitelj pl. Lovinčića u 18. st. Obzirom na smještaj uz most, na važnom tgovačkom putu, pretpostavlja se da je na mjestu kurije bila stražarska kula, pa mitnica koje su kao izvorna srtuktura ugrađene u današnju građevinu. Sama kurija je prizemnica građena kamenom, skromnije arhitektonske koncepcije, jednostavnog vanjskog oblikovanja.

    Lokacija: Lipa
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4806
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Mlin na rijeci Dobri

    Mlin građen kamenom kao prizemnica pravokutnog tlocrta pod dvostrešnim krovištem pokrivenim utorenim crijepom smješten je izvan naselja, uzdužno položen uz rijeku Dobru. Jugoistočna uglovna zona zatvorena je vertikalno pribijenim daskama, kao i obje zabatne zone. Unutrašnjost čini jedna prostorija uz čiju je istočnu stijenu povišen podest „grušt“ s mlinskim postrojenjem. Tri kola su iz vremena gradnje mlina, dok je stroj za mljevenje ječma kasnije datacije. Postrojenje je bilo u funkciji sve do Domovinskog rata. Mlin je na mjestu starije drvene mlinice sagrađen 1876. g.

    Lokacija: Crno Kamanje
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1876. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5478
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Most na rijeci Dobri

    Most na rijeci Dobri smješten je u naselju, na prometnici koja povezuje Karolinsku i Jozefinsku cestu. Sagrađen je od kamena s četiri pravilno ritmizirana polukružno završena svođena lučna otvora jednakog raspona. Parapet niske pune kamene ograde odvojen je od čeonog zida mosta jednostavno profiliranom trakom, a istaknut je različitom obradom i vrstom kamena. Most je sagrađen 1885. godine, a nakon manje devastacije u Drugom svjetskom ratu obnovljen je 1946.godine. Kvalitetan je primjer kamene mostogradnje druge polovice 19.stoljeća sa sačuvanim konstruktivnim i oblikovnim karakteristikama.

    Lokacija: Erdelj
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1885. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5284
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Most na rijeci Globornici

    Most sagrađen od kamena, s tri nepravilno ritmizirana polukružno završena lučna otvora nejednakog raspona. Specifičnog je tlocrta u obliku izduženog slova „S“, konstrukcije i oblikovanja s razdvojenim otvorima čiji je položaj uvjetovan dvostrukim koritom rijeke Globornice. Kao dio spojne ceste koja povezuje povijesne ceste „Jozefinu“, „Karolinu“ i „Lujzijanu“, na mjestu starijeg drvenog mosta, sagrađen je u zadnjoj četvrtini 19. st. Unikatan je i značajan primjer u povijesti kamene mostogradnje u Hrvatskoj.

    Lokacija: Generalski Stol
    Klasifikacija: profana graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6473
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Karlovcu
    Kontakt adresa KO: V. Vranicanija 6, 47000 Karlovac

    Telefon: 047/ 600-796

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska