Arheološko nalazište Kegljuša kod zaselka Sučevići
U predjelu zvanom Kosa koji se prostire južno od kanjona rijeke Zrmanje, između sela Mokro Polje i Pađene, nalazi se više desetaka prapovijesnih tumula i raznih suhozidnih struktura. Arheološka istraživanja predmetnih tumula do sada nisu provedena, ali se na temelju površinskih nalaza ulomaka keramike može reći da pripadaju razdoblju brončanog ili željeznog doba.
Lokacija: Mokro Polje
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-5684
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Luke
Crkva sv. Luke izvorna je srednjovjekovna crkva izgrađena u romaničkome stilu s nekim preinakama u doba gotike (svod). Crkva je u postturskome periodu namijenjena pravoslavnoj crkvenoj liturgiji i dograđen joj je neoromanički zvonik na preslicu.
Lokacija: Mokro Polje
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-5959
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Keglevića utvrda
Keglevića utvrda nalazi se na desnoj obali rijeke Zrmanje, na isturenome položaju nad kanjonom kilometar istočno od zaseoka Vagići u Mokrome Polju i točno preko puta kasnoantičke utvrde na poziciji Čuker. Pod strmim liticama Keglevića utvrde rijeka naglo u luku skreće svoj tok u pravcu zapada, dok cijeli prostor na kojemu je utvrda podignuta poput jezičca zadire u suprotnu obalu. Riječ je o utvrdi s fortificiranim arhitektonskim sklopom na jugozapadnoj padini i branič-kulom na sjeveroistočnome dijelu. Na sjeverozapadnome dijelu bedema visine oko 2 metra nalaze se ulazna vrata širine 1,3 metra i niz puškarnica. Vrata otvaraju ulaz u hodnik koji dijeli utvrdu na dva dijela, sjeveroistočni i jugozapadni. U jugozapadnome dijelu vidljivo je otvoreno dvorište i tri prostorije u nastavku. Sjeveroistočni je dio kamenim stubama komunicirao s najvišim platoom grada na kojemu se nalaze branič-kula i prostorija četvrtaste osnove naslonjena na nju. Branič-kula je trokutastoga tlocrta. Debljina zidova kula iznosi od 1 do 1,3 metra. Kula je izvorno završavala kamenim svodom, a iznad nje je bila terasa s još uvijek djelomično sačuvanim izvornim kruništem. Duž pristupnoga puta sa zapada koji vodi u utvrdu vidljivi su ostatci više suhozidnih objekata. Površinski nalazi ulomaka keramičkih posuda, metalnih i staklenih predmeta koji se pronalaze na strmim padinama oko utvrde datiraju se u vrijeme od 13. do 16. stoljeća. U okolišu utvrde pronalazi se i prapovijesna keramika.
Keglevića utvrda vjerojatno je sagrađena krajem 13. i početkom 14. stoljeća. Vezuje se uz vlastelinsku obitelj Keglevića, koja se u povijesnim izvorima spominje od druge polovice 14. stoljeća kao feudalna vlastela na području gornjega toka rijeke Zrmanje. Utvrda Keglević pripada nizu srednjovjekovnih utvrda podignutih duž komunikacijskoga pravca uz rijeku Zrmanju. Ona je štitila vitalnu točku preko koje se kanjonom Zrmanje može lako prodrijeti na prostor Mokroga Polja i šire područje Ervenika, koji su bili posjed feudalne obitelji Keglevića.
Lokacija: Mokro Polje
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 14. st.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Oznaka kulturnog dobra: Z-6012
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Georgija
Crkva sv. Georgija nalazi se na groblju u selu Radučiću. Crkva je jednobrodna, longitudinalna s kvadratnom apsidom. Nepravilne je orijentacije, svetištem okrenuta u smjeru sjeveroistoka. Građena je od kamena, izvana i iznutra ožbukana. Lađa ima šiljati svod, a apsida polukružni. Krovište crkve na lađi i apsidi je dvovodno, pokriveno mediteranskim crijepom. Na glavnome pročelju nalaze se pravokutna vrata s jednostavnim kamenim dovratnicima i profiliranim kamenim nadvratnikom. Iznad vrata nalazi se kamena rozeta, a u zabatu je pročelja veliki zidani kameni podanak za preslicu. Na njemu je preslica s dva zvona. Na sjeverozapadnoj i jugoistočnoj fasadi po sredini je po jedan pravokutni prozor s kamenim pragovima, a na začelnome zidu apside omanji je pravokutni prozor s kamenim pragovima. Crkva ima podnicu od pravilnih kamenih ploča. Iznad ulaznih vrata, u unutrašnjosti crkve, smješteno je drveno pjevalište. Crkva je u funkciji, ima inventar i ikonostas s početka 20. stoljeća. Crkva sv. Georgija, po stilskim karakteristikama i arhitektonskoj koncepciji, izvorni je srednjovjekovni objekt s novijom, vjerojatno kasnobaroknom preslicom. Mjesto Radučić u srednjem se vijeku prvi put spominje u dokumentu kninskoga biskupa iz 1368. godine. Oko crkve se nalazi groblje koje je, sudeći prema grobnim pločama srednjovjekovnih karakteristika uzidanima u ogradni zid groblja, arheološko nalazište. Velike vertikalne raspukline na sjeverozapadnoj fasadi crkve također pokazuju da crkva najvjerojatnije leži na starijoj građevini.
Vrijednost je crkve sv. Georgija u Radučiću u kontinuitetu od srednjovjekovnoga sakralnog objekta, koji leži na mogućem starijem lokalitetu, do novovjekovne adaptacije prostora za potrebe pravoslavne crkvene liturgije, čime nije došlo do negacije izvorne prostorne koncepcije.
Lokacija: Radučić
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-6039
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Nikole
Crkva sv. Nikole nalazi se u Donjem Erveniku na groblju. Crkva je jednobrodna, longitudinalna s polukružnom apsidom. Pravilne je orijentacije. Građena je od kamena, pravilnim klesancima. Iznutra je crkva u cijelosti ožbukana. Lađa ima dvovodno drveno krovište pokriveno crijepom. Apsida iznutra ima polukalotu, a izvana je pokrivena kamenim pločama. Na glavnome pročelju nalaze se pravokutna vrata s kamenim pragovima i lunetom s gotičkim šiljatim lukom. U luneti se vide tragovi boje freske. Pri vrhu zabata pročelja nalazi se kamena rozeta, a vrh je zabata zidani podanak za dvokatnu preslicu. Preslica je zidana 1817. godine, a završni je kat recentniji. Na južnome su pročelju crkve vrata sa širokim kamenim pragovima i prozor sa skošenim kamenim pragovima. Duž južnoga pročelja prizidana je kamena klupa. U središtu je apside pravokutni prozor sa skošenim kamenim pragovima. Na sjevernome je pročelju jednostavni pravokutni prozor s kamenim pragovima koji najvjerojatnije pripada adaptaciji crkve iz 19. stoljeća. U unutrašnjosti crkva ima podnicu od pravilnih kamenih ploča. Crkva sv. Nikole u funkciji je pravoslavne crkvene liturgije i ima nov inventar i ikonostas. Izvorni ikonostas bio je djelo Konstantina Sudarevića iz 1864. godine, a ikone su se djelomično sačuvale.
Crkva sv. Luke izvorna je srednjovjekovna crkva s elementima romanike (polukružna apsida) i gotike (luneta). Crkva je doživjela minimalno preoblikovanje postavljanjem nove preslice početkom 19. stoljeća.
Lokacija: Ervenik
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-6132
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Proroka Ilije
Çrkva sv. Proroka Ilije nalazi se u Otonu na groblju u zaseoku Sudari. Crkva je jednobrodna, longitudinalna s polukružnom apsidom. Orijentirana je apsidom prema jugoistoku. Građena je od kamena. Na fasadama se vide tragovi završnog žbukanja, a iznutra je crkva u cijelosti ožbukana. Lađa je zasvođena šiljatim svodom nad kojim je dvovodno krovište pokriveno limom. Apsida iznutra ima polukalotu, a izvana je ostala bez pokrova. Na glavnom pročelju nalaze se pravokutna vrata s kamenim pragovima i profiliranim nadvratnikom iznad kojeg je polukružna luneta. U središtu zabata pročelja nalazi se kamena rozeta, a vrh zabata je zidani podanak za preslicu od pravilnih klesanaca i dvokatna preslica za tri zvona. U crkvi se nalazi ikonostas razvijenog tipa koji je preslikan i razlikuju se dvije grupe ikona.Crkva sv. Proroka Ilije, izvorna je srednjovjekovna crkva s elementima romanike (luneta, polukružna apsida) i gotike (svod). Najvjerojatnije u 19. stoljeću crkvi je dograđena preslica i postavljeni su novi prozorski otvori, dovratnici i nadvratnik s profilacijom na ulaznom portalu.
Lokacija: Oton
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-6141
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve sv. proroka Ilije
Inventar se sastoji od ikonostasa i nekoliko odvojenih ikona. Ikonostas je cjelovit i može se datirati približno oko 1870.g.. Predstavlja jedinstvenu cjelinu s određenim ikonografskim programom. Djelo je lokalne slikarske radionice obitelji Sudar (Konstantin i Vuko) koja je ostvarila ikonografski program na nivou zadanih likovnih obrazaca.
Lokacija: Oton
Klasifikacija: likovna umjetnost
Vrijeme nastanka: 19. st.
Autor: Radionica obitelji Sudar
Oznaka kulturnog dobra: Z-6382
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kontakt podaci o konzervatorskom odjelu
Nadležni KO: Konzervatorski odjel u Šibeniku
Kontakt adresa KO: J. Čulinovića 1/3, 22000 Šibenik
Telefon: 022/ 219-325
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska