Kulturna dobra općine Erdut

Na području općine Erdut nalazi se 23 kulturnih dobara. 12 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 4 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji arheološka građa, 1 dobro pripada kategoriji ostalo, a 1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština.

Sva dobra općine Erdut:

  • Arheološka zbirka Osnovne škole
  • Arheološki lokalitet BajerArheološko nalazište “Bogaljevci”Arheološko nalazište “Crkvina” i “Stepaničevac”Arheološko nalazište “Kraljevo brdo”Arheološko nalazište “Livadice”Arheološko nalazište “Podunavlje”Arheološko nalazište “Poloj – Lisova skela”Arheološko nalazište “Stari Prkos i Kremenuša”Arheološko nalazište “Velika straža”Arheološko nalazište “Veliki Varod, Mali Varod i Žarkovac”Arheološko nalazište Bajer i Ulica VenecijaArheološko nalazište BusijaCrkva sv. DimitrijaCrkva sv. NikolajaDvorac Adamović-CsehDvorac Adamovich, Trg braće Radić 8Inventar crkve sv. DimitrijaInventar parohijske crkve sv. Oca NikolajaKoš “dubećak”Patrijaršijski dvorSrednjovjekovni grad ErdutZgrada Milanković, Ulica Z. Takača 13

    Arheološka zbirka Osnovne škole

    Arheološka zbirka Osnovne škole u Dalju sakupljena je tijekom 80-ih godina s raznih nalazišta u blizini Dalja
    (Ciglana, Savulja, Lisova skela, Aljmaš, Marinovci i Bogaljevci). Artefakti pripadaju različitim razdobljima povijesti i pretpovijesti, od eneolitika do kasne antike, odnosno ranog srednjeg vijeka. Za vrijeme Domovinskog rata zbirka je bila nezaštićena u vitrinama unutar Osnovne škole te je određen broj predmeta nestao ili je uništen.

    Lokacija: Dalj
    Klasifikacija: arheološka građa
    Vrijeme nastanka: 5300 god.p.n.e. do 1400. god.

    Oznaka kulturnog dobra: ROS-107
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološki lokalitet Bajer

    Arheološki nalazi s nalazišta Bajer ukazuju na postojanje arheološkog nalazišta iz razdoblja antike. Postoje naznake postojanja naselja u prapovijesti, ali najrazvijenije naselje, i arheološki najznačajnije razdoblje, pripada antici. Dolaskom Rimljana u Donjoj Panoniji utvrđuje se limes na Dunavu. Gradi se niz vojnih logora i naselja među kojima se nalazi augzilijarni logor i naselje Teutoburgium na mjestu današnjeg Dalja. Zbog pomanjkanja sustavnih istraživanja točan smještaj i opseg rimskog logora ne može se sa sigurnošću utvrditi, ali dosadašnji arheološki nalazi upućuju da se nalazio na području dunavskog “Bajera“ i “Ciglane“.

    Lokacija: Dalj
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 1. st. do 4. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6174
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh [adrotate group=”1″]

    Arheološko nalazište “Bogaljevci”

    Arheološki nalazi s lokaliteta «Bogaljevci» u Dalju ukazuju na postojanje nalazišta s mogućnošću kontinuiteta od kasne antike do početka 9. stoljeća. Većina nalaza pripada većoj avaroslavenskoj nekropoli na redove s konjaničkim ukopima.

    Lokacija: Dalj
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 300. god. do 900. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3743
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište “Crkvina” i “Stepaničevac”

    Najstariji artefakti pronađeni na ovom nalazištu su jedna halštatska urna, bikoničnog oblika s četiri okomite lučne ručice u kojoj su bile spaljene kosti pokojnika. Prema pričanju mještana nađeni su ovdje kosturi i zidovi iz srednjeg vijeka. Tijekom 1976. god. nađena je manja amforica i nešto ulomaka keramike ukrašene kružićima, visećim trokutima i nizom urezanih okomitih crtica žutobrdske grupe i vatinske kulture – srednjeg brončanog doba. Slučajno otkriveni arheološki materijal ukazuje nam na višeslojno arheološko nalazište na kojem je život trajao kroz brončano i željezno doba, a potom ponovno u srednjem vijeku.

    Lokacija: Aljmaš
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 1700 god.p.n.e. do 1400. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3493
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište “Kraljevo brdo”

    Površinski arheološki nalazi su vrlo bogati, pripadaju starijem i mlađem željeznom dobu. Neki nalazi keramike upućuju na postojanje naselja i tijekom brončanog doba, a prisutnost kostiju nagovještava postojanje nekropole. Na nalazištu su provedena manja zaštitna iskopavanja 1978. i 1982, a arheološki materijal pokazuje da je naselje na “Kraljevom brdu“ svoj najveći procvat doživjelo tijekom željeznog doba.

    Lokacija: Dalj
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 1300 god.p.n.e. do 10. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6160
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište “Livadice”

    Artefakti s nalazišta«Livadice» u Dalju ukazuju na postojanje prapovijesne nekropole brončanodobne grupe Belegiš.

    Lokacija: Dalj
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 1700 god.p.n.e. do 1300 god.p.n.e.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3742
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište “Podunavlje”

    Arheološki nalazi ovo prapovijesno naselje opredjeljuju u srednje brončano doba. Ulomci keramike pokazuju karakteristike vatinske kulture i dubovačko – žutobrdske grupe. U novim istraživanjima utvrđeno je postojanje brončanodobnog kulturnog sloja s ulomcima daljsko – bjelobrdske grupe i slavonsko – srijemske vatinske kulture iz srednjeg brončanog doba te pojava cjelovitih objekata neolitičkog – sopotskog horizonta i eneolitičkog – badenskog horizonta. Ta istraživanja pokazala su kontinuitet i slojevitost naseljavanja koja se očituje prisutnošću triju prapovijesnih naselja iz neolitika, eneolitika i ranog srednjeg brončanog doba.

    Lokacija: Aljmaš
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 5300 god.p.n.e. do 1300 god.p.n.e.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3494
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište “Poloj – Lisova skela”

    Najstarijem horizontu pripadaju ulomci badenske kulture, među kojima se ističe dio žrtvenika. Drugi horizont pripada kostolačkoj kulturi. Riječ je o izuzetno zanimljivom višeslojnom nalazištu koje bi moglo pružiti još podataka o slijedu kultura tijekom eneolitika. Posebno valja istaknuti nalaze nekoliko lubanja, što ukazuje da uz eneolitičko naselje postoji i nekropola.

    Lokacija: Dalj
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 3640 god.p.n.e. do 2900 god.p.n.e.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3644
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište “Stari Prkos i Kremenuša”

    Sjeveroistočno od Dalja, oko 4. km. zračne linije, na sjevernom obalnom pojasu Dunava, nalazi se zemljište „Stari Prkos i Kremenuša“. Zemljište sa sjeverne strane omeđuju željeznička pruga i cesta Dalj – Erdut. Taj pojas najjužniji je dio Daljske planine gdje se njeni južni brežuljci smiruju i prelaze u ravnicu.
    Prve podatke o arheološkoj vrijednosti ovog lokaliteta nalazimo još 1902.godine. Lokalitet je pronađen terenskim pregledom, a registriran 1984. godine. Na oranicama su pronađeni brojni površinski nalazi ulomaka keramike, kostiju, te kamenog oruđa i oružja. Po obilježjima materijal ukazuje na razdoblje brončanog i početak željeznog doba.

    Lokacija: Erdut
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 1300 god.p.n.e. do 475 god.p.n.e.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4831
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište “Velika straža”

    Otkriveni su nalazi neolitičke keramike sopotske kulture, komadi kućnog lijepa, oruđe od kamena i kosti, te tragovi podnica prapovijesnih kuća. Dva horizonta popaljenih podova kuća ukazuju na dulje trajanje i postojanje neolitičkog naselja koje se može pripisati II. i III. fazi sopotske kulture.

    Lokacija: Dalj
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 5300 god.p.n.e. do 4300 god.p.n.e.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3643
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište “Veliki Varod, Mali Varod i Žarkovac”

    Riječ je o nizu brježuljaka, a Mali Varod je prvi u nizu. Smješten je između Atara i Žarkovca na jugu i Bečeve bašće koja se nalazi uz obalu Dunava na sjeveroistoku. Veliki Varod nalazi se jugoistočno, a Žarkovac jugozapadno. Na ovom brežuljku pronađen je na površini arheološki materijal koji ukazuje na postojanje prapovijesne žarne nekropole. Metalni i keramički nalazi pripadaju razdoblju srednjeg i kasnog brončanog doba, a smješteni su u Muzeju Slavonije i u Arheološkom muzeju u Zagrebu. Na „Velikom Varodu“ nalazilo se naselje s kontinuitetom od eneolitika do željeznog doba što se može zaključiti po pronađenim površinskim nalazima vučedolske, brončanodobne i halštatske keramike.

    Lokacija: Erdut
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 3640 god.p.n.e. do 100. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4957
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Bajer i Ulica Venecija

    Arheološka istraživanja otkrila su postojanje prapovijesne i srednjovjekovne nekropole, na lokalitetu «Bajer», a druga na dijelu bivše ulice «Ulica Venecija». Na nekropoli na «Bajeru» istraženo je 66. grobova na redove iz vremena prijelaza I. na II. avarski kaganat – druga polovica 7. stoljeća. Od toga samo 2. groba su pokazivala obilježja I. kaganata, dok svi ostali pripadaju II. kaganatu. Drugo groblje otkriveno je u bivšoj ulici «Venecija» s grobovima orijentiranim u smjeru jugozapad – sjeveroistok s dva horizonta ukopa. Prvi tijekom prapovijesti odnosno tijekom brončanog doba, a drugi tijekom srednjeg vijeka.

    Lokacija: Bijelo Brdo
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 1700 god.p.n.e. do 650. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3496
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Busija

    Početkom dvadesetog stoljeća otkrivena je velika prapovijesna nekropola na nalazište “Busija“ u Dalju. Svojom najstarijom fazom ova nekropola seže u kasno brončano doba – početak mlađe Kulture polja sa žarama – faza IV, i traje kroz starije željezno doba do sredine mlađeg željeznog doba. Ova nekropola postala je eponim Daljske grupe.

    Lokacija: Dalj
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 1300 god.p.n.e. do 130 god.p.n.e.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6135
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Dimitrija

    Parohijska crkva sv.Dimitrija u Dalju sagrađena je l799.g. u duhu kasno barokne arhitekture i klasicizma. Jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom i dvokatnim zvonikom iznad glavnog pročelja, volumenom i oblikovanjem dominira prostorom malog trga. Zvonik završava vitka raščlanjena kasnobarokna lukovica, ukrašena kasnobaroknim vazama. Brod crkve presvođen je svodom u obliku češke kape podijeljen u četiri polja naglašenim pojasnicama koje se oslanjaju kapitele dvojnih pilastara. Crkva je građena opekom pokrivena dvostrešnim krovom i biber crijepom. Iznad apside krov je šatorasto oblikovan.

    Lokacija: Dalj
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1244
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Nikolaja

    Parohijska crkva sv. Nikolaja u Bijelom Brdu izgrađena je l764.g. u duhu kasno barokne arhitekture. Jednobrodna građevina sa polukružnom apsidom i vitkim zvonikom ispred glavnog pročelja, građena je opekom, dvostrešni krov pokriven je biber crijepom dok je apsida opšivena limom. Brod crkve svođen je češkom kapom, podjeljen naglašenim pojasnicama koje se oslanjaju na bogato profilirane dvostruke konzole. Polukružni triumfalni luk djeli brod od oltarskog prostora koji je svođen polukupolom sa susvodnicama.

    Lokacija: Bijelo Brdo
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1764. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1621
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Dvorac Adamović-Cseh

    Dvorac Adamović, u tlocrtnoj dispoziciji longitudinalana prizemna građevina s jednokatnim sjeverozapadnim krilom zapadnog trakta kojeg radovi na izgradnji objekta izvode se u nekoliko etapa, prva sedamdesetih godina 19. st. – gradi se istočni trakt s vinskim podrumom, druga faza 1890. god. – dograđuje se zapadni trakt s katnim djelom i poligonalnom kulom s piramidalnim krovištem. S južne strane dvorca uređen je malen kasnohistoricistički perivoj. Fasadni plašt rastvoren je pravokutnim prozorskim otvorima a dodatna raščlanjenost zidne plohe postignuta je ugaonim pilastrima. Iako je izvorna prostorna koncepcija, osim vinskog podruma, izmjenjena kasnijim pregradnjama, cjelokupni kompleks zadržao je historicističko – neoromantičarski ugođaj.

    Lokacija: Erdut
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1694
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Dvorac Adamovich, Trg braće Radić 8

    Dvorac Adamovich u Aljmašu dao je izgraditi vlastelin Sabo de Gomba 1880. g., okruženog parkom i visokom ogradom. Tlocrtno, dvorac je dosljedno simetrična građevina s portikom ispred glavnog pročelja te svojim izgledom uvažava bitne karakteristike neoklasicističkog načina oblikovanja uravnoteženog volumena te ujedno i koncepciju historicizma s kraja devetnaestog stoljeća.

    Lokacija: Aljmaš, Trg braće Radić 8
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1880. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1617
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Inventar crkve sv. Dimitrija

    Inventar se sastoji od:pet parapetnih ikona,pet prestonih ikona,carske dveri,dvije đakonske dveri,šest ikona sa scenama Velikih praznika,pet ikona sa starozavjetnim scenama,ikona sv. Trojstva,ikona Posljednje večere,raspelo,ikona Bogorodice,ikona sv. Jovana Bogoslova,ikona cara Uroša,propovjedaonice.Ikonostas i propovjedaonica su oslikani početkom 18.st, oštećeni u II svj.ratu,sačuvane samo pojedinačne ikone, drvorezbarena konstrukcija ikonostasa potpuno uništena.Preostale ikone bilježe događaje iz starog zavjeta, u kompoziciji se koristi barokno nasljeđe a likovna izražajna sredstva su u duhu klasicizma. Karakteristično je odsustvo svih kolorističkih efekata.

    Lokacija: Dalj
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti

    Oznaka kulturnog dobra: ROS-68
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Inventar parohijske crkve sv. Oca Nikolaja

    Crkveni inventar je približno iste datacije kao i crkva i ima obilježja kasnobarokne umjetnosti. Crkveni inventar sačinjavaju predmeti: Ikonostas (47 ikona) visokog tipa, većinu oslikao Jovan Isajlović – stariji 1778.g. Arhijerejski tron smješten je uz južni zid crkvene lađe s prikazom Hrista na naslonu.Tron jer izrađen u duhu baroknog klasicizma s početka 19.st. Malo srebrno kandilo s inicijalom majstora I.K. i nečitkom puncom, fini je zlatarski rad iz 18.st. Evanđelje ( dvije knjige) okovane srebrnim okovom s žigom Beča i godinom 1791, te inicijalom majstora u ovalu A.C.W. Cjelivajuće ikone 18 komada, rađene tehnikom ulja na drvenoj tabli oslikao je J. Isajlović – stariji, od toga 4 cjelivajuće ikone oslikao je Jovan Isajlović- mlađi tehnikom ulja na drvenoj tabli.

    Lokacija: Bijelo Brdo
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2508
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Koš “dubećak”

    Koš za žito koji leži na gredama koje su nekada bile plazovi napravljen je od pletera, koničnog oblika s pokrovom od trske. Koš je vrlo rijedak primjerak objekta narodnog gospodarstva kakvi su već gotovo iščezli na području Slavonije.

    Lokacija: Dalj
    Klasifikacija: ostalo

    Oznaka kulturnog dobra: ROS-0333-1972.
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Patrijaršijski dvor

    Patrijaršijski dvor u Dalju izgrađen je u neposrednoj blizini crkve, na obali Dunava, okružen prostranim parkom. Građen je kao ljetna rezidencija patrijarha srpsko pravoslavne crkve i dio je nekadašnjeg daljskog patrijaršijskog vlastelinstva. Dvor je reprezentativna prizemnica, tlocrtne osnove u obliku slova “L”. Na starije krilo kompleksa s početka l9.st. /l828.g./ dograđen je novi trakt u drugoj polovici l9.st. koji je sa glavnim pročeljem u ravnini sa starim dijelom dvora dok je pročelje prema Dunavu prošireno i izlazi iz zadane građevne linije. Duži krak starijeg trakta rasčlanjen je prema parku lukovima košarastog oblika unutar kojih su prozori. Prostorije unutrašnjosti kao i hodnik svođeni su bačvastim svodom podjeljenim pojasnicama.Kraći krak ovog starijeg dijela na pročelju okrenutom Dunavu je rasčlanjen sa sedam prozorskih otvora. Centralni dio pročelja je blago rizalitno istaknut podjeljen sa 4 pilastra a u profiliranom podkrovnom vijencu završava motivom zubaca Stari dio patrijaršijskog dvora građen je u duhu arhitekture kasnog baroka.

    Lokacija: Dalj, Zagrebačka 2a
    Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1245
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Srednjovjekovni grad Erdut

    Srednjovjekovni grad Erdut smješten je na uzvisini iznad Dunava. Spominje se 1472. g. Grad je obrambenog karaktera, masivne konstrukcije s kulama nazubljenih kruništa. Očuvana je troetažna kružna kula s terasom u završnom gornjem dijelu kruništa. Vanjski zidni plašt pojačan je kontaraforima od opeke od koje je građen i cijeli grad. Na kuli se nalaze otvori strijelnica na svim etažama. Vidljivi su ostaci ziđa grada, spojeni sa drugom kulom kvadratnog tlorisa, sagrađenom na starijim temeljima. Prema istoku vidljivi su ostaci temelja ziđa koji vode do druge četvrtaste kule, od koje se zid nastavlja na sjever do treće četvrtaste ugaone kule.

    Lokacija: Erdut
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1472. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1643
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zgrada Milanković, Ulica Z. Takača 13

    Rodna kuća M. Milankovića u Dalju svojom prostornom dispozicijom, tlocrtnom koncepcijom, katnošću, organizacijom unutarnjeg prostora i prostranim parkom uz objekt, ima odlike bogate trgovačke kuće izgrađene potkraj 18. stoljeća. Stilskim karakteristikama vezuje se na baroknu arhitekturu vojvođanskog ravničarskog kraja.
    Osim arhitektonsko stilske vrijednosti, objekt ima i kulturno povijesni i dokumentarno memorijalni značaj, obzirom da je u njemu rođen i proveo dio svoje mladosti znanstvenik, čiji znanstveni rad i djelo prelazi okvire nekadašnje Jugoslavije.

    Lokacija: Dalj, Ulica Z. Takača 13
    Klasifikacija: profana graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4208
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Osijeku
    Kontakt adresa KO: Kuhačeva 27, 31000 Osijek

    Telefon: 031/ 207-400

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska