Kulturna dobra općine Dvor

Na području općine Dvor nalazi se 14 kulturnih dobara. 7 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 4 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, a 1 dobro pripada kategoriji etnografska građa.

Sva dobra općine Dvor:

  • Arheološki ostatci crkve Našašća sv. Križa
  • Arheološko nalazište OsječenicaCrkva sv. IlijeCrkva sv. KatarineCrkva sv. Petke ParaskeveCrkva Velikomučenika GeorgijaEtnografska zbirka LjubišićKapela sv. SpasaKaštel GvozdanskoKompleks zgrada s visokom peći u Bešlincu – RujevacPravoslavni parohijalni hram Preobraženja Hristovog u RujevcuRuševine crkve sv. Marije MagdaleneStari grad ZrinTradicijska okućnica u Zrinu bb

    Arheološki ostatci crkve Našašća sv. Križa

    ArheološkI ostatci Crkve Našašća sv. Križa u Zrinu nalaze se u južnom dijelu naselja Zrin, podno južnih obronaka Zrinske gore, na području općine Dvor.
    Povijest lokaliteta seže do 1334. godine kada se župa u Zrinu spominje u popisu župa Zagrebačke biskupije Ivana Arhiđakona Goričkog. Tada je bila posvećena Blaženoj Djevici Mariji. Za vrijeme turske vlasti na tom području crkva je najvjerojatnije bila srušena. U arheološkom istraživanju 2013. pronađeni su ostatci gotičke crkve, većih dimenzija nego što se ranije mislilo- duljina crkve je 28 metara, širina broda 14 metara, a najširi dio crkve koji je uključivao i zvonik iznosio je 19 metara. Još jedno bitno otkriće je otkriće 3 razine podnice. Sama iskopana struktura je jednobrodna crkva s oblom apsidom koja ima četiri pripadajuća kontrafora, orijentacije istok-zapad. Unutar crkve nađeni su ostatci zida koji odvaja brod crkve od apside, a južno od apside nađeni su i postamenti nekadašnjeg zvonika crkve. Osim ostataka arhitekture, pronađeno je i 10 skeletnih grobova, uglavnom bez priloga i najčešće orijentacije istok – zapad.

    Lokacija: Zrin
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 14. st. do 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6571
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Osječenica

    Arheološko nalazište Osječenica nalazi se na uzvisini iznad sela Gorička (kota 484,6). Ta uzvisina izuzetno je dobar strateški položaj koji na zapadu okružuje Trgovska gora, a prema sjeveru i istoku obronci Zrinske gore. Gradina se proteže u pravcu sjever – jug s dvije zaravni. Arheološka istraživanja provedena 1985. i 1989. godine dala su vrlo vrijedan prapovijesni i antički pokretni arheološki materijal. Prvi nalazi s ove gradine potječu iz vremena eneolitika, materijalni ostaci vučedolske kulture, kao najranije kulturne pojave na ovim prostorima. Otkriveni su objekti korišteni od kasnog brončanog do starijeg željeznog doba te materijal mlađeg željeznog doba. Nalazi iz rimskog razdoblja datiraju se od 1. do 4. st., a ističe se rimski carski novac od 1. do 2. polovice 4. stoljeća poslije Krista, većina iz sisačke kovnice. Iz Goričke potječe ulomak žrtvenika koji spominje Merkura. Osječenica je jedno od najznačajnijih arheoloških nalazišta velike kulturno-povijesne vrijednosti.

    Lokacija: Gorička
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6148
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Ilije

    Ostaci pravoslavne kapele sv. Ilije nalaze se izvan naselja na brijegu iznad potoka Javnica. Sagrađena je vjerojatno odmah po dolasku pravoslavnog stanovništva na područje dvorskog kraja. Pretpostavlja se da je ova poludrvena građevina podignuta početkom 18. stoljeća, ali je kasnije pregrađivana. Zbog dotrajalosti građe 1977. godine došlo je do temeljite obnove crkve. Drvena konstrukcija ostala je ista, na krov je umjesto šindre stavljen aluminijski lim, pod od cigle zamijenjen je keramičkim pločicama, a svod crkve zasvođen je daskama od borovine. Ikonostas crkve u Javnici naslikao je 1977. godine Dragan Bjelogrlić, a napravljen je po uzoru na barokne ikonostase. Godine 1995. spaljena je ova vrijedna kapela tako da su od nje do danas ostale samo ruševine zarasle u žbunje.

    Lokacija: Javnica
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: RZG-0444-1969.
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Katarine

    Župna crkva sv. Katarine u Divuši smještena je izvan naselja, na povišenom mjestu. Na istom mjestu postojala je drvena crkva koju su spalili Turci, a iz požara je bio spašen oltar sa slikom sv. Katarine. Na spomen bitke s Turcima barun Stjepan Patačić podigao je kapelu sv. Katarine u Divuši nad Unom 1748/50. godine. Bila je to kružna trolisna građevina, a u njenoj unutrašnjosti su bili smješteni stari oltar sv. Katarine, iluzionističke slike s klasicističkim primjesama te vrijedan inventar. U Domovinskom ratu crkva sv. Katarine je minirana, a inventar je uništen. Crkva sv. Katarine ubraja se u vrijedne sakralne spomenike na području Banije te ima visoku arhitektonsku i povijesnu vrijednost.

    Lokacija: Divuša
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1748. god. do 1805. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4396
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh


    Ne propustite jedinstvenu priliku u 2020. >>>Cijene ljetovanja u Hrvatskoj snažno pale! Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!


    Ovo nije još jedan članak o štednji s glupim ili iritantnim savjetima tipa 'prilikom kupanja koristite ciglu u kadi kako bi se prije napunila'. Trikove ovog vodiča možete primjeniti odmah >>>Kako uštedjeti bez odricanja: primijenite ove mjerljive trikove odmah


    Crkva sv. Petke Paraskeve

    Parohijska crkva sv. Petke Paraskeve locirana je uz cestu unutar naselja Gornji Javoranj. Jednobrodna građevina pravokutnog je tlocrta s poligonalnim svetištem. Na glavnom pročelju uzdiže se zvonik u gornjem dijelu poligonalnog tlocrta s limenom izduženom lukovicom i lanternom. Lađa je nadsvođena češkim kapama. Pročelje je raščlanjeno plitkim lezenama, obrađeno horizontalnim rešetkama, a između lezena nalaze se prozori. Crkva je sagrađena 1790. godine, a stilska obilježja pročelja potječu iz 19. stoljeća. Crkva je oštećena u II. svjetskom ratu. Objekt je primjer pravoslavnih crkava građenih s barokno klasicističkim obilježjima te historicističkim stilskim elementima kasnijeg oblikovanja.

    Lokacija: Gornji Javoranj
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3385
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva Velikomučenika Georgija

    Crkva se nalazi u središtu naselja Dvor na rubu središnjeg parka. Sagrađena je 1880-81. godine u oblicima historicizma. Objekt je jednobrodan, pravokutnog tlocrta nadsvođen češkim svodovima oslikanim 1904.g. Poligonalni zvonik u ravnini je glavnog pročelja i pokriven lomljenom kupolastom limenom kapom. Krov je dvostrešan, a iznad svetišta je skošen. Inventar crkve je izvorni, iz vremena gradnje crkve. Objekt je jedan od rijetkih primjeraka sakralne arhitekture na području Sisačko-moslavačke županije kod kojega je sačuvana cjelovitost izvorne arhitekture i inventara.

    Lokacija: Dvor
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1880. st. do 1881. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3655
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Etnografska zbirka Ljubišić

    Etnografska zbirka Ljubišić u Zrinu smještena je u zgradi stare škole u Zrinu. Zbirka broji 977 predmeta vezanih uz tradicijsko stanovanje, privređivanje i rukotvorstva te kao takva svjedoči o seoskom načinu života u Zrinu i okolnim mjestima. Većina predmeta nastala je na spomenutom području i proizvod je seoskih majstora iz 19. i 20. st. Manji broj predmeta industrijske je proizvodnje. Tematski zbirku možemo podijeliti u nekoliko cjelina: kućni inventar, pomagala za obradu tekstilnih sirovina i proizvodnju tekstila, pomagala za obavljanje sezonskih i svakodnevnih poslova, poljodjelske sprave i alati, pomagala za čišćenje i opremanje životinja te ostalo. Zbirka se visoko valorizira obzirom na broj i raznovrsnost predmeta, a kao cjelina dokumentira kulturu stanovanja, način privređivanja, znanja i umijeća stanovnika kraja između rijeke Une i Zrinske Gore.

    Lokacija: Zrin
    Klasifikacija: etnografska građa

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5591
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kapela sv. Spasa

    Pravoslavna kapela sv. Spasa smještena je u gustoj šumi povrh sela. Sagrađena je sredinom 18. stoljeća od drva, od tesanih planjki na uglovima („lastin rep“), a počiva na kamenom podnožju. Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta imala je poligonalno svetište uže od lađe. U unutrašnjosti je bio ravni strop te je imala visoko i strmo krovište pokriveno šindrom, kao i zvonik. U 19. stoljeću kapela je obnavljana pa je novi ikonostas 1897. godine slikao karlovački slikar Jakov Šašel. Danas je potpuno napuštena i ruševna, ali vidljiva je konstrukcija i načini spajanja planjki. Ostao je sačuvan i prozor koji se srušio na zemlju, a na zemlji se nalaze i ostaci šindre. Ubraja se u vrijedne sakralne spomenike na području Banije te ima visoku arhitektonsku i povijesnu vrijednost.

    Lokacija: Ljeskovac
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: RZG-0442-1969.
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kaštel Gvozdansko

    Kaštel Gvozdansko nalazi se uz cestu koja vodi od Gline prema Dvoru. Sagrađen je u 15. st. u renesansnom stilu. Građen je u obliku četverokuta koji na svakom uglu ima jednu kulu, a u sredini čeonog zida četvrtasti toranj. Sagrađen je od kamena crvene boje. Utvrđeni grad podigla je obitelj Zrinski, a Nikola III. Zrinski u Gvozdanskom je kovao srebrni novac. Grad se spominje prvi put 1488. g, a u 16. st. zauzima važno strateško mjesto prema granici s Osmanlijama. Tek kada su Osmanlije protjerani preko Une, grad se obnavlja. Nakon neuspjeha obnove rudnika dolazi do napuštanja utvrde, a vojnici su ga zapalili početkom 19. st. Kaštel Gvozdansko ima veliku povijesnu i arhitektonsku vrijednost.

    Lokacija: Gvozdansko
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 15. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4402
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kompleks zgrada s visokom peći u Bešlincu – Rujevac

    Kompleks zgrada s visokom peći u Bešlincu – Rujevac, nalazi se uz potok Žirovnica u naselju Rujevac u općini Dvor. Ostatci industrijskog pogona za preradu željezne rude sastoje se od dvije zgrade: zgrade s visokom peći i zgrade za obradu (zgrada lift), zatim ostataka zgrada stare ljevaonice i topionice te temelja drugih građevina koje su srušene, a vidljive na katastarskom planu. U zgradi s visokom peći sačuvani su dijelovi postrojenja. Peć je izgrađena u posljednjem razdoblju belgijske vrste peći, oko 1830-te godine, a korištena je do 1940 godine. U tijeku NOB-a u Rujevcu su organizirane radionice i talionice željeza manjeg obima za ratne potrebe. Kompleks zgrada s visokom peći u Bešlincu – Rujevac jedini su sačuvani primjer zgrada s visokom peći za preradu željezne rude u Hrvatskoj. Kompleks ima arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost te predstavlja jedinstveni primjer industrijske baštine u Hrvatskoj

    Lokacija: Rujevac
    Klasifikacija: profana graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6284
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Pravoslavni parohijalni hram Preobraženja Hristovog u Rujevcu

    Parohijalna crkva u Rujevcu jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta, sagrađena 1887. godine uz cestu unutar naselja Rujevac. Crkva je građena od opeke i kamena te je ožbukana glatkom žbukom. Glavno zapadno pročelje simetrično je oblikovano sa središnjim rizalitom iznad kojeg se uzdiže se vitki zvonik završen limenom kapom u obliku lukovice s lanternom. Pročelje je raščlanjeno plitkim lezenama, a između lezena nalaze se prozori polukružnog nadvoja. Krovište je nad lađom dvostrešno, a iznad apside skošeno; pokrov je biber crijep. Predvorje u unutrašnjosti crkve te kor iznad otvaraju se prema lađi lučnom konstrukcijom. Nakon gradnje crkve još se nekoliko godina radilo na njezinom opremanju. Ikonostas u ctrkvi jedini je djelomično do danas sačuvan Bolleov ikonostas na području Gornjokarlovačke eparhije. Uz crkvu u Javornju, rujevačka crkva je najveći pravoslavni hram u području Dvora. Uspostavljen je potpuni sklad svih arhitektonskih detalja u jedinstvenoj cjelini volumena i prostora. S obzirom na sačuvanu izvornost povijesne konstrukcije, arhitektonskih elemenata i stilskih detalja, građevina ima izrazitu arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost.

    Lokacija: Rujevac, Rujevac
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1887. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6047
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Ruševine crkve sv. Marije Magdalene

    Gotička crkva sv. Marije Magdalene (Margarete) stoji kao ruševina bez krova, a sagrađena je na povišenom položaju, zapadno od burga Zrin. Crkva je ostala sačuvana. Prema izvorima se uz njezin južni dio nekada nalazio samostan. Tlocrt građevine je jednostavan: čine ga poligonalno svetište i brod. Franjevački samostan Svete Marije Magdalene osnovao je knez Nikola III. Zrinski koji je stradao nakon osmanlijskog upadanja u Zrin. Osmanlije su srušili samostan, ali nisu uništili ovu crkvu. Gotička crkva sv. Marije Magdalene spada u red najznačajnijih srednjovjekovnih sakralnih građevina na području sjeverne Hrvatske te ima visoku arhitektonsku i povijesnu vrijednost.

    Lokacija: Zrin
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4415
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Stari grad Zrin

    Ruševine starog grada (burga) Zrina nalaze se na brijegu povrh istoimenog sela u općini Dvor. Burg je ovalnog oblika, a čine ga bedemi, branič kula, jedna trapezasta kula, uvučena pravokutna kula te tri ulaza. Na platou unutar bedema stajale su pomoćne građevine te manja crkva posvećena sv. Jurju. Burg Zrin podignut je u 13. stoljeću, a već 1347. godine ugarsko–hrvatski kralj Ljudevit daje Zrin Šubićima, kasnijim Zrinskima, u zamjenu za Ostrovicu. Osmanlije 1577. godine osvajaju Zrin. Nakon Osmanlija nije više bio značajnije uređivan, a konačan kraj njegove egzistencije bilo je spaljivanje u 19. stoljeću. Stari grad Zrin ima veliku arheološku, povijesnu i arhitektonsku vrijednost.

    Lokacija: Zrin
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 13. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4416
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Tradicijska okućnica u Zrinu bb

    Tradicijska okućnica nalazi se u Zrinu, u centru naselja, a okućnicu čine kuća i gospodarske građevine – štala sa sjenikom, ambar, svinjac, kokošinjac i šupa. Kuća je katnica izduženog tlocrta orijentirana svojim dužim pročeljem prema potoku Zrinjčici i ulici. Kuća je u prizemlju građena kamenom i ciglom, a na katu piljenim planjkama spajanim na otesane uglove. Pokrivena je dvostrešnim krovištem s poluskošenim zabatom. Komunikacija između prizemlja i kata omogućena je vanjskim otvorenim stepeništem uz duže dvorišno pročelje. Ono se na katu proširuje u otvoreni trijem (ganjak) cijelom dužinom pročelja. Ovo je jedina očuvana cjelovita tradicijska okućnica u Zrinu. Zbog očuvanosti tradicijskih materijala i konstrukcija te skladne uklopljenost u krajolik tradicijska okućnica u Zrinu ima značaj u prostorno-ambijentalnom, dokumentarnom i etnološkom pogledu.

    Lokacija: Zrin, Zrin bb
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5730
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Sisku
    Kontakt adresa KO: Ivana Meštrovića 28, 44000 Sisak

    Telefon: 044/ 515-180

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska