Kulturna dobra općine Buje – Buie

Kulturno – povijesna cjelina grada Buja

Povijesna jezgra grada Buja smještena na brežuljku u SZ Istri ima sačuvanu srednjovjekovnu urbanu strukturu sa središnjim trgom i uskim ulicama, u koju su interpolirane renesansne i barokne palače. Župnu crkvu sv. Servula bogatog inventara, jednobrodnu s bočnim kapelama i trodijelnim svetištem, sagradio je Giovanni Dongetti iz Pirana 1754., a dovršio 1769. Antonio Naiber iz Kopra. Na trgu se nalazi gotičko-renesansna palača iz 1485., dok se u zidovima kuće nasuprot sakristije raspoznaju tragovi gradske lođe. U podgrađu nastalom širenjem grada u 15.st. izgrađena je 1497. crkva sv. Marije Milosrdnice.

Lokacija: Buje
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina

Oznaka kulturnog dobra: Z-2679
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Sakralni inventar crkve sv. Marije Milosrdnice

Crkva BDM od Milosrđa uređena je baroknim mramornim oltarima s velikim oltarnim palama umjetnika Giambattista Pittonija i Francesca Travija. Slike umjetnika Gaspare della Vecchia, Francesca Zanella te slike nepoznatih baroknih majstora krase njene zidove. Drveno pjevalište s kraja 17. ili početka 18. st. ukrašeno je grbovima i s tri istovremeno nastale slike na platnu. Drvena polikromirana skulptura venecijanskog umjetnika renesanse Paola Campse stoljećima je predmet štovanja. Srebrni liturgijski predmeti, kaleži, ciboriji, relikvijari, ophodni križ, svijećnjaci pripadaju razdoblju od 17. do 19. stoljeća.

Lokacija: Buje
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti

Oznaka kulturnog dobra: RRI-59
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Sakralni inventar crkve sv. Servula

Jednobrodna crkva sv. Servula dovršena je 1796. godine, a prilikom ove barokne obnove nabavljana su najkvalitetnija umjetnička djela. Glavni oltar baldahinskog tipa nosi kipove sv. Servula i sv. Sebastijana uglednog venecijanskog kipara Giovannia Marchioria iz 1737. godine. Nasuprot glavnog oltara, na pjevalištu crkve smještene su orgulje Gaetana Calida iz 1791. godine. Slikar Francesco Travi naslikao je osam slika za uređenje ove crkve, dok su iz stare crkve sačuvane dvije slike Giuseppe Camerate s prikazom čuda i mučenja sv. Servula. Lijep primjer baroknog oblikovanja predstavlja i biskupski tron.

Lokacija: Buje
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: RRI-57
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Kameni reljefi “Svetac” i “Anđeo” u crkvi sv. Petra i Pavla

Na samom ulazu u svetište crkve sv. Petra i Pavla u Kršetama, ugrađena su dva romanička kamena reljefa s prikazima svetaca, koji su, uz tipološki i stilski sličan reljef sveca, ugrađen u pročelje župne crkve sv. Servula u Bujama, te uz nekoliko arhitektonskih dijelova ugrađenih u kriptu župne crkve sv. Pelagija u Novigradu, vjerojatno preostali dijelovi uništene južne propovjedaonice novigradske katedrale. Glatka aureola i knjiga, uz tipološke razlike i atribute, osobito krila na bradatom liku, određuju ove figure kao evanđeliste. Prikazi su izvedeni rustično, u strogoj frontalnosti, a vidljivi su ostaci polikromije.

Lokacija: Kršete
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 13. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5344
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Orgulje u crkvi sv. Servula

Župna crkva sv. Servula u Bujama posjeduje orgulje južnog, talijanskog tipa, venecijanskog graditelja Gaetana Callida iz 1791. godine. One su mehaničkog sustava s jednim manualom i pedalom. Kućište orgulja vrijedno je ostvarenje zrelog baroka. Jednodijelni kubični ormar flankiran je dvostrukim pilastrima s bujnim lisnatim kapitelima, a zaključen s bogato razvedenom atikom ukrašenom izvijenim volutama, biljnim viticama i motivom školjke.

Lokacija: Buje
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1791. god.
Autor: Gaetano Callido

Oznaka kulturnog dobra: Z-6
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Arheološko nalazište uz zgradu Gimnazije

Na brežuljku Sv. Margarete pri izgradnji zgrade Talijanske gimnazije te kasnije izgradnjom gimnastičke dvorane (1969.), pronađeni su srednjovjekovne grobove, djelomično uništeni. Prema dosadašnjim istraživanjima grobovi se uglavnom mogu datirati u VII. i VIII. st. i pripadaju miješanom slavensko-romanskom stanovništvu Istre s jakim naglaskom na autohtonom etničkom elementu. Dio groblja uništen je i kasnijim ukopima tijekom XII.-XV. st. Veći dio nekropole još uvijek je neistražen.

Lokacija: Buje
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-855
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Utvrđeno naselje Kaštel

Utvrđeno naselje Kaštel smješteno je na dominantnom brežuljku iznad rijeke Dragonje. Arheološkim istraživanjima paljevinske nekropole iz VIII – VI. st pr. Kr. potvrđeno je postojanje prapovijesnog gradinskog naselja. Naselje Kaštel prvi se put u povijesnim izvorima spominje 1064. godine. Ostaci bedema građeni fino klesanim i pravilno slaganim kamenim kvadrima uočavaju se sa južne strane naselja. Sa zapadne strane naslućuju se mogući ostaci četverokutne kule i gradskih vrata. Komunikacije središnjeg unutrašnjeg prostora naselja popločane su kamenim škrilama složenim “na nož“.U podnožju kaštela smjestila se župna crkva sv. Sabe, izgrađena 1869. god. na mjestu starije.

Lokacija: Kaštel
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 8 st.p.n.e. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2482
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Kompleks uljare

Kompleks uljare u središtu Buja sastoji se od dva međusobno povezana objekta, zgrade sa strojevima za preradu maslina te pripadajućeg skladišta, odnosno ulaznog prostora za dovoz robe, čije tipološke značajke upućuju na arhitekturu s kraja 19. odnosno početka 20. stoljeća. Strojevi tvrtke Veracci iz Firence, koji većim dijelom datiraju iz 1914. godine, sastavni su dio u cijelosti očuvanog pogona. Uljara je djelovala do 1986., kada se smanjuje njena konkurentnost što je dovelo do zatvaranja pogona.

Lokacija: Buje
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4016
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Ostaci renesansne kuće, Ulica Strada Longa br. 12

Jednokatna građevina sagrađena u neposrednoj blizini središta povijesne jezgre Buje, na adresi Strada Longa br.12, stambeni je objekt renesansnih stilskih odlika izveden kao građevina u nizu. U njegovom prizemlju se nalaze dvoja vrata, jedna vjerojatno iz doba gradnje, te druga probijena u novije doba. Prvi je kat rastvoren biforom okvira ukrašenog figuralnom i vegetabilnom ornamentikom, u literaturi atribuiranoj majstoru Mateju iz Pule.

Lokacija: Buje, Ulica Strada Longa br. 12
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st.
Autor: majstor Matej iz Pule

Oznaka kulturnog dobra: Z-4650
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Arheološki lokalitet sa ostacima kaštela Momjan (Rota)

Arheološki lokalitet sa ostacima kaštela Momjan (Rota) u Momjanu (nad. visina 232 metra N 45°26 E 13°42), prvi se put spominje kao selo (Villa Mimilianum) u ispravi njemačkog cara Konrada II. Tijekom 11. stoljeća prelazi u ruke makrogrofova Weimar-Orlamunde. Urlich II(III) Weimar Orlamunde posjed daruje akvilejskoj patrijaršiji. Kao utvrda izričito se spominje u 13. stoljeću za vrijeme Woscalca, sina moćnog akvilejskog vazala Stephana Devinskog (de Duwino) koji ujedno koristi naslov “Momjanski”(de Mimiliano). Godine 1342. u obiteljskoj diobi Pazinsku grofoviju, Momjan i Završje dobiva Albert IV. Svega godinu dana od obiteljske diobe Albert IV. dolazi u sukob s Venecijom. Kapitulaciju potpisuje osobno u Veneciji 21. kolovoza 1344. godine te se obvezuje porušiti utvrde Momjan i Trviž i ne smije ih više obnavljati. Koliko je Momjan doista srušen nije poznato. Bartolomei i Jakob Raunach 27. siječnja 1548. godine preko posrednika Johanesa Pibergera, za 5550 dukata prodaju kaštel Simonu I. Roti. Obitelj Rota kaštel napuštaju 1835. godine i sele se u palaču smještenu u samom selu, a posjedom upravljaju sve do 1868. godine. Kaštel je smješten na stijeni odvojenoj provalijom od brežuljka i mjesta Momjan. Prvotno je bila izgrađena branič kula do danas najsačuvaniji dio kaštela. U grad se ulazilo preko pomičnog drvenog mosta koji su Rote zamijenile dvolučnim kamenim mostom. Ujedno se unutar kaštela grade dva luksuzna palasa dok je ulaz u klaštel pregrađen u renesansnom slogu te ukrašen grbom plemićke obitelji (danas na zadružnom domu).

Lokacija: Momjan
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 11. st. do 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5202
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

 

Kontakt podaci o konzervatorskom odjelu

Nadležni KO: Konzervatorski odjel u Puli
Kontakt adresa KO: Ul. Grada Graza 2, 52100 Pula

Telefon: 052/ 375-660

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska