Crkva sv. Leopolda Mandića
Jednobrodna župna crkva svetog Leopolda Mandića smještena je na povišenom položaju naselja Orehovica, općina Bedekovčina. Glavno pročelje crkve klasicistički je oblikovano s masivnim zvonikom zasječenih uglova pokrivenim piramidalnom kapom. U crkvu se ulazi kroz predprostor koji je podijeljen na tri jedinice. Na prostranu lađu nastavlja se uže svetište ravnog zaključka, oba nadsvođena pruskim svodom. Sjeverno od svetišta je pravokutna sakristija. Današnja crkva sagrađena je 1853. godine, a primjer je klasicističke sakralne arhitekture Hrvatskog zagorja s elementima koji naglašavaju čistoću i preglednost arhitekture.
Lokacija: Orehovica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1853. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2846
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Barbare
Prostor je uzdužnim nosivim zidom podijeljen na šest prostorija približno iste veličine. U središnjem prostoru, uz sjeverno pročelje, nalazi se zavojito stubište, uz koje je ugrađena kućna kapela u obliku velikog ormara s rokoko ukrasima na vratima.. Pročelja su u zoni prizemlja razdijeljena horizontalnim trakama, a u zoni kata plitkim pilastrima u polja s plitko istaknutim središnjim rizalitom.
Lokacija: Bedekovčina, Magdalenićeva
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1720. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2094
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tvornica “Zagorka”
Jezgru graditeljskog sklopa nekadašnje tvornice «Zagorka», koji se prostire na oko 60 000 m2 u samom središtu Bedekovčine, čine zgrada stare ciglane te pomoćne zgrade i skladišta.
Zgradu stare ciglane sagradio je 1889. godine zagrebački graditelj Ferdo Stejskal kao dio «Tvornice šamota i cigala braće Stejskal». Poticaj za njezinu gradnju bila je kvalitetna glina, a dodatna pogodnost blizina željezničke pruge izgrađene 1886. godine.
Dvadesetih godina 20. stoljeća podignute su zgrade skladišta, a povijesnu arhitekturu danas okružuje recentna izgradnja proizvodnih hala i nove upravne zgrade, sagrađene na mjestu nekadašnjih tvorničkih dimnjaka.
Lokacija: Bedekovčina
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Oznaka kulturnog dobra: Z-2637
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dvorac Poznanovec
U dolini rijeke Krapine, na pola puta između Bedekovčine i Zlatar Bistrice, na prijelazu iz 18. u 19. st, podignut je dvorac Poznanovec. Otvorenog tlocrta „U“ oblika s izrazito kraćim bočnim krilima te prostornom organizacijom kata zasnovanom na nizanju međusobno povezanih prostorija uz glavno pročelje, dvorac je nekad bio okružen perivojem. Prvi put se spominje u 16. st. kao dio imanja Sutinsko. Današnji dvorac izgradio je vjerojatno Petar Ivan Nepomuk iz obitelji Sermage, a posljednji vlasnici bili su mu Draga Ritter, rođena pl. Cvetković i njezina djeca. Nakon II. svjetskog rata dan je Poljoprivrednoj zadruzi te propada. U sklopu dvorca nalaze se i gospodarski objekti.
Lokacija: Poznanovec
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1726
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dvorac Gornja Bedekovčina, Aleja Dragutina Domjanića 15
Na brežuljku usred parka smješten je jednokatni barokni dvorac pravokutnog tlocrta. Sva su pročelja u prizemlju raščlanjena horizontalnim pojasevima, a na katu pilastrima. Na glavnom pročelju centralno je smješten barokni kameni portal s grbom obitelji Bedeković iz g. 1750. Projekt izgradnje pripisuje se mariborskom arhitektu Josefu Hofferu. Na vrhu strmog krovišta smješten je barokno oblikovani tornjić. U unutrašnjosti se ističe barokna kamena ograda stubišta i stucco dekoracija na svodovima I. kata. U sklopu dvorca sačuvana je oranžerija.
Lokacija: Bedekovčina, Aleja Dragutina Domjanića 15
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1750. god.
Autor: arhitekt
Oznaka kulturnog dobra: Z-1728
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dvorac Donja Bedekovčina, Antuna Mihanovića 70
Jednokatna građevina pravokutnog tlocrta, natkrivena dvostrešnim krovištem s poluskošenim zabatima, građena je 1780. godine. U prizemlju su gospodarske prostorije s bačvastim i češkim svodovima, a na prvom katu, gdje su gospodske sobe, stropovi su ravni.
Lokacija: Bedekovčina, Antuna Mihanovića 70
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1780. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1729
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Sakralni inventar crkve sv. Barbare
Najznačajniji dijelovi sakralnog inventara crkve su njezin glavni oltar i propovjedaonica iz sredine 18. stoljeća, rad mariborskog kipara Josipa Holzingera.
Sredinom 19. stoljeća crkva se oprema novim oltarima koji su u kasnijim intervencijama preinačeni te su im dodane velike slike iz 20. st.
Crkva je opremljena orguljama iz 1908. g., graditelja Antonina Mölzera, od 8 registara.
U sakristiji se nalazi također vremenom preinačen ormar značajan po oslikanim vratnicama gornjeg korpusa.
Od zbirke posuđa najvrjedniji je kalež iz 1713. ukrašen motivima vitica i vinove loze na proboj i emajliranim medaljonima te kalež iz 1730. i relikvijar sv. Barbare iz sredine 18. st.
Od ruha najznačajnija je zelena kazula te pluvijal izveden u bijelom damastu i ukrašen višebojnim i djelomično pozlaćenim vezom.
Lokacija: Bedekovčina
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6369
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kontakt podaci o konzervatorskom odjelu
Nadležni KO: Konzervatorski odjel u Krapini
Kontakt adresa KO: Magistratska 12, 49000 Krapina
Telefon: 049/ 371-342
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska