Crkva sv. Jakova
Jednobrodna gotička crkvica, izduženog pravokutnog tlocrta, ravnog začelja. Pročelje je raščlanjeno jednostavnim kamenim profiliranim portalom i po jednim kvadratnim prozorom sa svake strane te zaključeno zvonikom na preslicu sa jednim lukom za zvono. Zvjezdolika rozeta s izvornog pročelja ugrađena u sjeverni zid. U unutrašnjosti sačuvane zidne slike domaćeg majstora iz druge pol. 15. st. prikazuju legendu o sv. Jakovu, Bogorodicu zaštitnicu s članovima bratovštine i prikaz smrti kosca. Crkva je imala učahurenu apsidu sa šiljatim svodom.
Lokacija: Barban
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-1304
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arhitektonski sklop crkve sv. Nikole, palače Loredan (Župni dvor), Velih vrata (zapadna gradska vrata) i četverokutne kule i Malih vrata
Arhitektonski sklop koji se sastoji od župne crkve sa zvonikom, Palače Loredan (župni dvor), Velih vrata i četverokutne kule, nastao je u središtu Barbana, na mjestu srednjovjekovnog kaštela uništenog u 14.st. Sjeverno od palače, između nje i crkvenog fontika, 1567. je sagrađena gradska cisterna. U 18. st. izgrađena su Vela i Mala vrata. U jugozapadnom uglu sklopa je srednjovjekovna četverokutna kula, ostatak nekadašnjeg kaštela, koja je služila kao zatvor. Crkva je dovršena 1708. godine.
Lokacija: Barban
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-1379
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Antuna
Bratovštinska crkva sv. Antuna Opata jednobrodna je gotička kapela, gotovo kvadratnog tlocrta, ravnog začelja. Zidana pravilnim kamenim klesancima i prekrivena krovom od kamenih škrilja. Jednostavno pročelje zaključeno kamenom preslicom s jednim lukom za zvono. Unutrašnjost presvođena šiljatim svodom. Zidne slike prve četvrtine 15. st. prikazuju Bogorodicu s Djetetom i svecima na apsidalnom zidu, te scene iz legende o sv. Antunu Opatu na bočnim zidovima.
Lokacija: Barban
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-2198
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Margarete
Crkva sv. Margarete na Gubavici jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta s upisanom apsidom, otvorenog krovišta. Zidana je manjim kamenim klesancima slaganim u pravilne redove. Jednostavno pročelje razvedeno je ulaznim otvorom zaključenim polukružnim kamenim nadvratnikom, iznutra oblikovanim u šiljasti luk. U apsidi, ispod recentnijeg naliča nalaze se ostatci zidnih slika koje se prema stilskim karakteristikama mogu datirati na kraj 15. ili početak 16. stoljeća.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Lokacija: Barban
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. god. do 16. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2478
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Stari Gočan (Gradina)
Arheološko nalazište Stari Gočan (Galzana, Golzana, Golčan, Gradina) nalazi se na uzvisini između Barbana i Savičente. Vidljivi su ostaci prapovijesne gradine eliptična oblika s obrambenim zidom od velikih kamenih blokova. U IV. st počinje se graditi utvrđenje sa zidinama i četvrtastim kulama, te većom samostojećom kulom u centru. Izvan zidina istražena su dva sakralna objekta sa izbočenim polukružnim apsidama datirana u predromaniku i romaniku. Brojnost i karakter pronađenog arheološkog materijala svjedoči o važnosti nalazišta za proučavanje života srednjovjekovnog naselja sa pretežno slavenskim stanovništvom.
Lokacija: Barban
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-3267
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slika „Bogorodica s djetetom i svecima“
Slika „Bogorodica s djetetom i svecima“ nepoznatog slikara, rađena tehnikom ulja na platnu, dimenzija 182×116 cm, datirana u 17.–18. stoljeće.
Pronađena je na potkrovlju župne crkve Sv. Nikole u Barbanu i nema podataka o njezinoj izvornoj poziciji. Slika je izduženog pravokutnog formata, polukružno zaključena, uokvirena jednostavnim profiliranim ukrasnim okvirom.
U likovnoj kvaliteti izraza naslućuje se utjecaj venecijanskih majstora.
Lokacija: Barban
Klasifikacija: likovna umjetnost
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.
Autor: nepoznati slikar
Oznaka kulturnog dobra: P-5130
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Ivana Krstitelja (sv. Ivanac nad Rašom)
Crkva sv. Ivana Krstitelja, podignuta na groblju nedaleko od naselja Medančići, jednobrodna je romanička građevina s izbočenom polukružnom apsidom prekrivenom škrilama. Zapadno pročelje, s naglašenom središnjom osi, rezultat je naknadne intervencije kada je crkva produžena i povišena. Jednostavni ulazni portal nadvišen je malim okulusom uokvirenim kamenim okvirom. Preslica je izvedena kao stepenasto zaključena monofora nad kojom je postolje za križ.. Pod crkve u cijelosti je prekriven kamenim pločama. U kameno popločenje ugrađen je vrijedan niz nadgrobnih ploča iz 18. stoljeća s uklesanim simbolima zanata pokojnika. Crkva je izvana i iznutra ožbukana debelim slojem cementne žbuke koja joj je umanjila spomeničku vrijednost, međutim unatoč svim kasnijim građevinskim intervencijama crkva još uvijek posjeduje spomeničke karakteristike.
Lokacija: Sutivanac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: P-5306
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinacno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Tradicijska pučka igra “Pljočkanje”
Pljočkanje je stara pučka igra pastirska igra kojom su pastiri, uglavnom djeca, kratila vrijeme čuvajući stoku. Do kraja 50-tih godina prošlog stoljeća bila je vrlo živa i u praksi. Kroz povijest igra se nije znatno mijenjala do početka 90-tih godina. Tada se javljaju prvi pisani pravilnici, teren se ograđuje i u svrhu očuvanja okoliša (suhozida) kamene pljočke u natjecateljskom dijelu polako zamjenjuju aluminijske ili tokarene kamene pljočke. Razvoj pljočkanja kroz Istarski pljočkarski Savez odvija se u dva smjera: jedan je natjecateljski (turnirski) gdje se igra na označenom terenu, sistem bodovanja kroz turnire i s aluminijskim pljočkama, igraju samo članovi klubova koji se prijave, postoje suci i dr , a drugi smjer je očuvanje tradicijskog načina igre. Ovaj drugi – tradicijski način (po starinsko) pljočka se na feštama povodom blagdana. Igra pljočkanje ime je dobila po glavnom rekvizitu – pljočki – plosnati kamen veličine dlana, debljine cca 2-4 cm. Uz pljočku potreban je i jedan kamen veličine šake zvan pljočkaš, bulin ili balin. U nešto starije vrijeme pljočke koje su se bacale nalazile bi se na licu mjesta gdje se igralo, a danas ih se doveze na mjesto igranja. Pljočka oblikuje klesanjem jedan kamen o drugi dok ne se dobije željeni oblik i veličina. Nekada se pljočkalo se na neoznačenom (neograđenom) prostoru na polju, kampanji, ili na putevima, a danas na prostoru (obično zajednička javna livada, ili neki sl. teren. Igra se od proljeća do kasne jeseni, odnosno nekada za vrijeme dok je trajala ispaša. Za igru je potrebno najmanje dvoje igrača, a može se igrati i u parovima, trojkama ili četvorkama. Pljočkanje započinje tako da se igrom par – nepar ili dogovorom odredi tko će prvi bacati, hitati pljočke. Bulin se baca na teren a zatim se odredi udaljenost (podvuče se crta) s koje ga se gađa. Kada su pljočkala manja djeca onda je to bilo 5 do 6 koraka, a starija 7 do 8 koraka. Cilj igre je pljočku baciti što bliže bulinu i tako dobiti punat, bod. Potrebno je sakupiti onoliko bodova, punti, koliko je dogovoreno na početku igre. Pojedinac ili ekipa koja to postigne dobiva partidu. Najčešće se igralo na 11 ili 13 punti, a iznimno na 15 ili 21. Kako bi se točno odredilo kome pripada punat, mjeri se udaljenost pljočke od bulina metodom nogu pred nogu ili štapićem. Osim što važno pljočku baciti što bliže bulinu, nastoji se i protivničku pljočku zbiti tj. izgurati što dalje. Uz to postoje i određene situacije u igri kao: zajahati kada pljočka padne na bulin, šeko ili jušto u glavu kada se bulin ili druga pljočka pogode u sredinu.
Lokacija: Barban
Klasifikacija: običaji, obredi i svečanosti
Oznaka kulturnog dobra: Z-6705
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Konjička igra Trka na prstenac
Trka na prstenac je konjička igra, koju se svake treće nedjelje (petak, subota, nedjelja) u kolovozu organizira u naselju Barban, po uzoru na viteško nadmetanje priređivano za crkveni katolički blagdan Duhova s kraja 17. i početka 18. stoljeća. Trka na prstenac obnovljena je 14. kolovoza 1976. g., otkada se redovito održava svake godine. Na proziv imena i prezimena, natjecatelj je došao na mjesto početka utrke, a krenuo bi, na znak trube, u punome galopu, prema mjestu gdje je bio obješen prstenac. Prstenac se sastoji od dva koncentrična metalna koluta, međusobno križno spojena („unakriž“) tako da unutarnji prsten ostaje prazan, a vanjski i unutarnji prsten međusobno čine četiri polja, odnosno ima ukupno pet polja. Pri ovješenju otvori su smješteni tako da po jedan ostaje iznad i ispod, a ostala dva lijevo i desno od središta prstena. Pogodak u sredinu sridu donosi tri boda punta, iznad sredine dva boda punta, ispod jedan i sa strane po pola boda punta. Pogodak i broj bodova potvrđuju suci, pred kojih se jahač s prstencem na koplju mora vratiti čim se zaustavi. Prstenac se na koplju mora donijeti pred suce. Ako prstenac ispadne s koplja prije dolaska do sudaca, takmičar ostaje bez bodova. Svi natjecatelji stazu prolaze tri puta, te na kraju onaj s najviše bodova postaje slavodobitnik.
Lokacija: Barban
Klasifikacija: običaji, obredi i svečanosti
Oznaka kulturnog dobra: Z-6711
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kontakt podaci o konzervatorskom odjelu
Nadležni KO: Konzervatorski odjel u Puli
Kontakt adresa KO: Ul. Grada Graza 2, 52100 Pula
Telefon: 052/ 375-660
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska