Kulturna dobra grada Zlatar

Na području grada Zlatar nalazi se 18 kulturnih dobara. 5 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 5 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 2 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, a 1 dobro pripada kategoriji sakralni/religijski predmeti.

Sva dobra grada Zlatar:

  • Crkva sv. Jakova
  • Crkva sv. JurjaCrkva sv. Marije SnježneCrkva Uznesenja Blažene Djevice MarijeCrkve sv. MartinaDvorac BorkovecKulturno-povijesna cjelina grada ZlataraKurija Keglević, Sajmišna 3Kurija ŠćrbinecKurija župnog dvoraKurija, RatkovecOrgulje u crkvi sv. JakovaOrgulje u crkvi Uznesenja MarijinaSakralni inventar u crkvi Uznesenja Blažene Djevice MarijeSokolski dom, Zagrebačka 7Srednjovjekovna utvrda “Belecgrad”Srednjovjekovna utvrda “Oštrc”Župni dvor

    Crkva sv. Jakova

    Srednjovjekovna barokizirana jednobrodna crkva sv. Jakova nalazi se na brijegu iznad naselja Donja Batina, Grad Zlatar. Povijesni izvori spominju ju tek g. 1639., no prema konstruktivnim elementima kao i po sačuvanom kamenom okviru vanjskih vrata sakristije evidentno je da je nastala u srednjem vijeku. Kapela je glavnim pročeljem okrenuta prema sjeverozapadu, a tlocrtnu osnovu čine zvonik kvadratnog presjeka, pravokutna lađa, nepravilno, trapezoidno svetište i kvadratna sakristija s njegove južne strane. Vanjština crkve jednostavno je oblikovana. Ispred glavnog, trokutno zaključenog pročelja nalazi se masivno tijelo zvonika, koje je djelomično uzidano u pročelni zid.

    Lokacija: Donja Batina-dio(1-216)
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 15. st. do 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2223
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Jurja

    Jednobrodna crkva sv. Jurja, pravilne orijentacije, nalazi se na uzdignutom platou u zaseoku sjeverno od naselja Belec. Primjer je sukcesivne graditeljske djelatnosti na jednom objektu i prilagođavanja prostora zahtjevima vremena. Najstariji, romanički dio očuvan je u tornju, gotički u lađi i svetištu, dok je sakristija barokna. Ubraja se među one rijetke spomenike kontinentalne Hrvatske koji su barem djelomično sačuvali romanički sloj.
    Zidne slikarije koje su fragmentarno očuvane potječu iz tri različita vremenska razdoblja: prve polovine 14. st., 15. st., dok su slikarije slabije kvalitete nastale potkraj 17. st.

    Lokacija: Belec
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 14. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2083
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Marije Snježne

    Pravilno orijentirana župna crkva sv. Marije Snježne nalazi se na povišenom platou u Belcu. U svojim temeljima je gotička jednobrodna građevina s užim poligonalnim svetištem, barokizirana tijekom prve polovine 18. st. Nakon kompletne rekonstrukcije i opremanja crkve godine 1763. uslijedila je izgradnja okolnog cinktora s ugaonim četvrtastim tornjićima i arkadno rastvorenim unutrašnjim trijemom (dovršenim samo uz sjevernu i dio istočne strane). Njezina unutrašnjost u kontrastu je s vanjskim mirnim izgledom. Iluzionističke zidne slike Ivana Rangera i raskošni oltari daju toj crkvi izgled potpuno zasićenog baroknog prostora iz sredine XVIII st., u čemu je i glavna kvaliteta crkve.

    Lokacija: Belec
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 14. st. do 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4324
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije

    Današnja crkva rezultat je dviju pregradnji starije crkve iz 17. st.: prve iz 18. st., kada je dogradnjom tornja, broda, sakristije i dvije bočne kapele crkva dobila oblik grčkog križa što je njezina posebnost te druge velike obnove pod vodstvom Hermana Bolléa u 19. st. prilikom koje je srušena stara sakristija s južne te sagrađena nova na sjeveru i kada su prigrađene prostorije sa svake strane ulaza u crkvu. Unutrašnjost crkve oslikana je prizorima iz Marijinog života koje je 1934. izveo J. Andres. Inventar je iz 18. i 19. stoljeća od čega je najvredniji zrelobarokni glavni oltar J. Holzingera, koji ide u red najistaknutijih djela baroknog kiparstva Hrvatskog zagorja.

    Lokacija: Zlatar, Trg Slobode
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. god. do 19. god.
    Autor: obnova

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2220
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkve sv. Martina

    Pravilno orijentirana crkva smještena u naselju, prvi put se spominje 1334. g. Tlocrt joj čini jedan brod, pravokutno svetište sa sakristijom i zvonik smješten na glavnom pročelju. Prizemlje zvonika ima funkciju malog predvorja iz kojeg se ulazi u prostor pravokutne lađe zaključene ravnim drvenim stropom. Vanjsko oplošje oblikovano je jednostavno, s plitkim rizalitnim istakom s glavnim potalom iznad kojeg je polukružna luneta te oslikom sv. Kristofora na južnom bočnom pročelju. Unutrašnjost crkve oslikana je iznimno vrijednim fresko ciklusom, podijeljenim u tri zone, gotičkih stilskih karakteristika, koji se može datirati u sredinu 15. st.

    Lokacija: Martinšćina
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 14. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2224
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Dvorac Borkovec

    Dvorac je sagrađen 1795. g. na povišenom položaju SI od Zlatara, kao jednokatna građevina pravokutnog tlocrta, zaključena dvostrešnim krovištem. Prostorno je simetrično koncipiran s predvorjem u sredini koje seže do začelnog perimetralnog zida dok su s obje strane po dvije prostorije. U dnu predvorja je trokrako stubište koje vodi na kat, gdje se u osnovi ponavlja tlocrtni raspored prizemlja s tim da je središnja zona znatno šira u odnosu na prizemnu.
    Vanjština dvorca jednostavno je oblikovana. Glavno je pročelje artikulirano rasterom plitkih traka koje formiraju dva niza pravokutnih polja različitih dimenzija koja se protežu kroz dvije etaže.


    Najavljen štrajk upozorenja i potpuna obustava autobusnog prometa u cijeloj Hrvatskoj! Provjerite kad neće voziti autobusi >>>Uskoro opći štrajk vozača autobusa

    Na vrh jedne od njih umjesto u japankama popeti se možete automobilom! >>>Deset najviših hrvatskih planina


    Lokacija: Borkovec, Borkovec
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1795. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2366
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kulturno-povijesna cjelina grada Zlatara

    Naselje Zlatar počelo se formirati krajem 16. stoljeća kada su taj prostor naselile izbjeglice prebjegle pred Turcima. Njegov daljnji razvoj usmjerila je povlastica kralja Leopolda I. iz 1659. g. kojom je dopustio održavanje sajma te premještanje župe iz Martinšćine 1699. godine. U 18. stoljeću ubrzano se razvijao te je postupno postajao upravnim i trgovačkim središtem istočnog dijela Hrvatskog zagorja. Danas je to naselje gradskih obilježja koje u svojem povijesnom središtu uz baroknu župnu crkvu i kuriju Keglević ima očuvanu građevnu strukturu s kraja 19. i prve polovice 20. stoljeća, a čini ju niz malogradskih kuća podignutih uz glavnu ulicu te reprezentativne zgrade župnog dvora i Sokolane.

    Lokacija: Zlatar
    Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6130
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kurija Keglević, Sajmišna 3

    Jednokatnica pravokutnog tlocrta s četveroslivnim krovom, smještena je u samom središtu Zlatara, nasuprot župnoj crkvi, uvučena od trga i odijeljena vrtom. Oblikovanje vanjskog zidnog plašta odudara od do tada uobičajene sheme različitog tretiranja zona prizemlja i kata, tako da pročelja imaju lezenama naglašene osi, tvoreći polja s prozorskim otvorima, dok je horizontalna podjela izostala. Kat je istaknut bogatijom dekoracijom prozora s motivom draperije sa zvončićima i okvirima sa zaglavnim kamenom. Građena vjerojatno krajem 18. st., značajan je primjer baroknog jednokrilnog dvorca koji donosi određene promjene u do tada ustaljenu shemu oblikovanja dvoraca ove tipološke skupine.

    Lokacija: Zlatar, Sajmišna 3
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1783
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kurija Šćrbinec

    Jednokatnica pravokutnog tlocrta. Neki gotički elementi (kameno zavojito stubište i dovratnik) i strijelnice daju joj obilježje jednog od najstarijih dvoraca Hrvatskog zagorja. Spominje se u vrijeme kralja Matije Korvina (II. pol. 15. st.), a od 17. st. nalazi se u posjedu današnjih vlasnika obitelji Kiš-Šaulovečki. Dvor je bio često pregrađivan, a vrlo je uočljiva adaptacija u duhu neogotike

    Lokacija: Šćrbinec
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5007
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kurija župnog dvora

    Slobodnostojeća katnica župnog dvora u Zlataru smještena je na brežuljku SZ od župne crkve. Sagrađena je 1870. g. na mjestu ranije drvene. Pravokutnog je tlocrta sa središnjim hodnikom duž kojega se nižu ostale prostorije. Najveća od pet soba na katu je „palača“ smještena u sredini pročelne strane. Glavnim pročeljem s pet prozorskih osi orijentirana je prema crkvi i središtu naselja. Bočna pročelja imaju po dvije prozorske osi, a začelni otvori danas su asimetrično raspoređeni. Krovište je dvostrešno sa zabatnim skošenjima. Gabaritima i dekoracijom primjer je stambene arhitekture 19. st. koja se postupno razvila iz tipa kasnobarokne kurije. Opremljena je historicističkim namještajem.

    Lokacija: Zlatar, Juraja Žerjavića 2
    Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1870. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4104
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kurija, Ratkovec

    Kuriju je krajem 18. ili početkom 19. st. podigla obitelj Jelačić na svom imanju Ratkovec, uz cestu između Zlatara i Martinščine. Jednokatna kompaktna građevina ima tlocrt u obliku zbijenog slova „L“ s nesimetričnim rasporedom prostorija prizemlja i kata. Sva su pročelja dekorirana plitkim razdjelnim trakama, a ispod prozorskih okvira izvedeni su stilizirani tekstilni motivi s obješenim resama. Glavno peteroosno pročelje ima ulaz u središnjoj osi, a na katu mali balkon. Zabatna pročelja imaju dodatni prozor i po dva okulusa u zoni tavana. Ističe se svojim skladnim volumenom, barokno artikuliranim pročeljima te očuvanim izvornim prostornim konceptom i elementima konstrukcije.

    Lokacija: Ratkovec, Ratkovec
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1903
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje u crkvi sv. Jakova

    Pozitiv s 5 registara iz 1829. g. djelo je varaždinskog graditelja Gottharda Steiningera. Premda je instrument u lošem stanju, crvotočnih drvenih svirala, sačuvala se njegova probodna mehanika. Kao jedno od posljednjih graditeljevih djela zaslužuje da ga se sačuva i obnovi. U zračnici se nalazi cedulja koja potvrđuje autorstvo. Posebno je lijepo, skladno komponirano kućište s dva četvrtasta visoka tornja u prospektu, koji zatvaraju nisku spojnicu. Kosinu svirala u bočnim poljima prekriva virtuozno rezbarena lisnata dekoracija, a piramidu spojnice, u uglovima simetrično raspoređena dva cvijeta ljiljana. Kompozicija ormara u cjelini je smirena i suzdržana, u stilskim okvirima 19. st.

    Lokacija: Donja Batina-dio(1-216)
    Klasifikacija: glazbeni instrument
    Vrijeme nastanka: 1829. god.
    Autor: Gotthard Steininger

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3309
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje u crkvi Uznesenja Marijina

    Orgulje s 9 registara, 1 manualom i pedalom djelo su Ferdinanda Heferera iz 1889. godine. Orgulje su vrijedno ostvarenje lijepa i nosiva zvuka u prostoru crkve. Opseg manuala je C-f3, a pedala C-f. Godine 2009. orgulje su restaurirane u radionici Heferer. Kućište orgulja zanimljivo je kako po proporcijama tako i po bogatoj dekoraciji. Cijela kompozicija stremi u visinu. Uska i visoka polja sa sviralama bočno naglašena vitkim kaneliranim pilastrima, obrati u trabeaciji i nad njom, segmenti raskinuta gređa zabata te dekorativna vaza srednjeg tornja na visokoj bazi, stvaraju dojam visoke piramide. Vješto su rezbarene zavjese nad sviralama u obliku bujnih lisnatih vitica s cvjetovima. Kućište je prebojano smeđe dok je dekorativna plastika pozlaćena.

    Lokacija: Zlatar
    Klasifikacija: glazbeni instrument
    Vrijeme nastanka: 1889. god.
    Autor: Ferdinand Heferer

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5440
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Sakralni inventar u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije

    Izuzetan značaj crkvi daje oprema unutrašnjeg prostora. Između bogatog namještaja, liturgijskog posuđa, orgulja, velikih vitraja koji osvjetljavaju prostrani prostor, bočnog oltara sv. Fabijana i Sebastijana i dijelova nekadašnjeg oltara sv. Križa, ističe se glavni oltar Uznesenja Marijina kao remek-djelo oltarne umjetnosti zrelog baroka, kojega 1797. izrađuje Josip Holzinger. Zidne površine u potpunosti su prekrivene oslikom ornamentalnih i figurativnih motiva te ciklusom Josipa Andresa iz 1934. koji prikazuje Marijin život od rođenja do Uznesenja u 25 prizora. Oslik kojim je crkva prvotno bila oslikana nedugo nakon izgradnje, danas ja sačuvan samo fragmentarno u sjevernoj kapeli.

    Lokacija: Zlatar
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 21. st.
    Autor: Jakov Bizjak; Josip Andres (slikar zdnog oslika); Josip Holzinger

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5556
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Sokolski dom, Zagrebačka 7

    Sokolski dom u Zlataru sagrađen je 1910. g. zahvaljujući donaciji dr. Jurja Žerjavića, marijabistričkog župnika. Prizemna je građevina tipa „zgrade s dvoranom“, pravokutne osnove zaključena dvostrešnim krovištem, s ulazom u središtu uže, zabatne strane. Pročelja s ikonografskom plastikom, sokolskim simbolima, koji se pojavljuju u medaljonu iznad ulaznog portala, nad rubnim prozorima, ugaonim pilastrima te freske na zidovima dvorane koje je izradio Bogumil Car 1914. g. daju ovom objektu dodatnu kiparsku i slikarsku vrijednost. Inspiriran idejom «zdravog duha u zdravom tijelu», primjer je svojevrsnog „Gesamtkunstwerk“-a u kojem se isprepliću elementi secesije i neoklasicizma.

    Lokacija: Zlatar, Zagrebačka 7
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1910. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1784
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Srednjovjekovna utvrda “Belecgrad”

    Ostaci srednjovjekovne utvrde „“Belecgrad““ nalaze se na jugozapadnim obroncima Ivanščice, na oko 3 km sjeverno od današnjeg naselja Belec. Trapezoidnog tlocrta položena je u smjeru sjeverozapad-jugoistok na hrptu brijega od 580 m n/v, nepristupačnom sa sjeverne, istočne i južne strane. Jezgru utvrde činio je dvokatni palas u krajnjem sjevernom djelu, objekt na istočnoj strani i obrambeni bedemi. Gradnja utvrde datira se na prijelaz 13. u 14. st. U povijesnim izvorima prvi put se spominje 1334., kao „castrum Belech“. Napuštena je polovicom 18. st. Po svojoj unutarnjoj organizaciji pripada skupini jednostavnijih utvrda, dok je svojim prostornim položajem imala bitno strateško značenje i ubraja se, kao središnja, u granične utvrde smještene na južnoj strani najduže i najviše planine u sjevernoj Hrvatskoj.

    Lokacija: Zlatar
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 13. st. do 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: P-5332
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Srednjovjekovna utvrda “Oštrc”

    Ruševni ostaci srednjovjekovne utvrde „Oštrc““ nalaze se na jugozapadnim obroncima Ivanšćice, 2 km od Lobora. Ovalnog tlocrta sagrađena je na 746 m n/v, a sastojala se od stambenog objekta, sjeverne kružne i južne četverougaone branič-kule te vanjskog obrambenog zida. U povijesnim izvorima prvi put se spominje od 1330. g., kada je bila u vlasništvu Gissingovca. U kasnijim razdobljima vlasnici su joj među inima bili i Celjski, Vitovci, Ivaniš Korvin i Keglevići koji su utvrdu napustili u prvoj polovici XVII st. Spada u manje utvrde na području Krapinsko-zagorske županije koja je svojim prostornim položajem imala bitno strateško značenje.

    Lokacija: Zlatar
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 14. st. do 17. st.

    Oznaka kulturnog dobra: P-5302
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Župni dvor

    Jednokatna kurija župnog dvora smještena je jugoistočno od kapele sv. Jurja u naselju Belec. Sagrađena sredinom 18. st., pravokutnog tlocrta, svoj izvorni oblik sačuvala je do danas. Unutarnje prostorije su organizirane oko središnjeg predvorja koje spaja pročelje i začelje. U prizemlju se bočno od hodnika, a uz glavno pročelje nalazi po jedna veća prostorija, dok su uz začelje smještene manje prostorije i stube za kat. Najveća prostorija kata, palača, smještena je u sjeverozapadnom uglu. U svim prostorijama kata, osim u palači, sačuvan je štuko ukras na svodovima. Unatoč skromnoj i jednostavnoj vanjštini, vrijedan je primjer barokne kurijalne arhitekture.

    Lokacija: Belec
    Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2766
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Krapini
    Kontakt adresa KO: Magistratska 12, 49000 Krapina

    Telefon: 049/ 371-342

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska