Na području grada Zaprešić nalazi se 15 kulturnih dobara. 8 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 4 dobra pripadaju kategoriji ostalo, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, a 1 dobro pripada kategoriji baština vrtne arhitekture.
Sva dobra grada Zaprešić:
- Crkva sv. Petra Dvorac LužnicaDvorac Novi dvori u ZaprešićuKapela sv. Ivana KrstiteljaKompleks Novi dvori u ZaprešićuKuća Marof, Novi dvori ZaprešićKukuružarnik s hambarom u Kompleksu Novih dvora u ZaprešićuPerivoj u Novim dvorima u ZaprešićuStambeno-gospodarska zgrada, Novi dvori ZaprešićTradicijska kuća, Pavla Lončara 14Tvornica Karbon, Maršala Tita 94Velika staja u Novim dvorima kraj ZaprešićaZgrada Muzeja Matija Skurjeni, Novi dvori ZaprešićZgrada nekadašnjega đačkog doma, Novi dvori ZaprešićZgrada vršilnice, Novi dvori Zaprešić
Crkva sv. Petra
Župna crkva sv. Petra u Zaprešiću smještena je na istočnom rubu naselja, u neposrednoj blizini glavne prometnice Zagreb – Zaprešić. Sagrađena je 1869. godine na mjestu drvene kapele. Crkva je jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta zaključena poligonalnom apsidom te tornjem iznad glavnoga pročelja. Neogotičke stilske karakteristike očituju se u vanjskom oblikovanju pročelja te svodnoj konstrukciji lađe i svetišta. Jedinstven unutrašnji prostor lađe i svetišta svođen je križnim svodom s petama lukova oslonjenima na stepenasto profilirane kamene konzolice smještene na bočnim zidovima.
Lokacija: Zaprešić
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1869. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5884
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dvorac Lužnica
Dvorac je smješten na prostranom imanju, sjeverno od ceste koja vodi iz Zaprešića u smjeru Laduća. Sagradila ga je obitelj Rauch u posljednjoj četvrtini 18. st. Riječ je o trokrilnom jednokatnom dvorcu tlocrtnog U oblika sa četiri ugaone cilindrične kule. Usprkos reminiscencijama na renesansne kaštele, prostorni koncept kao i arhitektonska dekoracija pročelja su barokni. Dvorac Lužnica primjer je baroknog dvorca visoke arhitektonske i ambijentalne vrijednosti koja ga plasira među najznačajnije primjere ove tipološke skupine u kontinentalnoj Hrvatskoj. Značaju pridonosi očuvana oprema interijera te njegov pejzažno koncipirani perivoj s ribnjakom kao tipični element vlastelinskog posjeda.
Lokacija: Lužnica
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2789
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Dvorac Novi dvori u Zaprešiću
Dvorac je smješten u središtu prostranog imanja Novi Dvori. Riječ je o jednokatnom objektu izduljene pravokutne osnove s dvostrešnim krovištem. Nastao je dogradnjama malene kurije iz 17. stoljeća, a oblikovanje pročelja sredinom 19. stoljeća u stilu romantičnog historicizma s reminiscencama na gotički stil smatra se njegovom posljednjom značajnom građevnom fazom. Prostorna struktura dijela dvorca datira iz 18. stoljeća o čemu svjedoče konstruktivni elementi podruma i prizemlja. Dvorac zajedno s perivojem, alejom s gospodarskim građevinama, kapelom i grobnicom obitelji Jelačić predstavlja cjelinu visokih ambijentalnih i arhitektonskih, povijesnih i kulturoloških vrijednosti, čime nadilazi lokalne i regionalne okvire te zauzima značajno mjesto u presjeku povijesnih vlastelinskih posjeda od nacionalnog značaja. Sam dvorac svjedočanstvo je života na ovom imanju odnosno potreba i kulture življenja njegovih vlasnika kao i arhitektonskih odnosno stilskih stremljenja i dosega 18. i 19. stoljeća.
Lokacija: Zaprešić
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5231
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Kapela sv. Ivana Krstitelja
Kapela sv. Ivana Krstitelja u Jablanovcu smještena je u središtu naselja, uz cestu Zagreb-Bistra. Prema pisanim izvorima sagrađena je u 17. stoljeću na mjestu starije drvene kapele, a današnji izgled dobila je u drugoj polovini 19. stoljeća, kada je proširena i dograđena. Jednobrodna kapela zaključena je poligonalnim svetištem, a iznad ulazne osi glavnoga pročelja izdiže se zvonik zaključen piramidalnom limenom kapom. Jedini plastički akcent jednostavno obrađenih zidnih ploha su rustikalni kvadri na rubovima glavnoga pročelja te kameni okvir portala sa zaglavnim kamenom u središtu polukružnoga luka. Visokoj arhitektonskoj vrijednosti kapele doprinosi očuvano svetište svođeno dubokom bačvom zasječenom susvodnicama.
Lokacija: Jablanovec
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5879
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kompleks Novi dvori u Zaprešiću
Sjeverozapadno od Zaprešića nalazi se kompleks Novi dvori. Gospodarski prostor kroz koji prolazi aleja kestena vodi do perivojno uređenog predjela s dvorcem i kapelom Sv. Josipa. Dvorac je jednokatna građevina izduljene pravokutne osnove zaključena dvostrešnim krovištem. Njegova ranohistoricistička pročelja oblikovana su sredinom 19. stoljeća, međutim, prostorna struktura datira iz 18. stoljeća o čemu svjedoče konstruktivni elementi podruma i prizemlja. U dvorcu je od sredine 19. st. do svoje smrti živio ban Josip Jelačić. U šumskom dijelu imanja smještena je grobnica obitelji Jelačić koja je 1884. g. sagrađena prema projektu Hermana Bollea.
Lokacija: Zaprešić
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Autor: Hermann Bollé – Autor grobnice (1884)
Antun Mesić – Kovački majstor
Ignac Franz – Klesarski i kiparski rado
Ivan Kottal – Klesarski i kiparski rado
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Oznaka kulturnog dobra: Z-2072
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kuća Marof, Novi dvori Zaprešić
Kuća Marof smještena je u istočnom dijelu prilazne aleje, u nizu gospodarskih zgrada južno od dvorca. Sagrađena je na prijelazu 19. u 20. stoljeće. Prizemna stambena zgrada s podrumom zaključena je dvostrešnim krovištem pokrivenim utorenim crijepom. Nosivi obodni zidovi građeni su opekom, krovišna konstrukcija je drvena. Pročelja su ožbukana, a glavno zapadno pročelje rastvoreno je nizom pet vertikalnih pravokutnih prozorskih otvora uokvirenih plitkim istaknutim okvirom u žbuci. Na zabatnim pročeljima naknadno su dograđeni ulazni trjemovi. Prostor je organiziran unutar pravokutne tlocrtne osnove; tri veće sobe okrenute su prema zapadu, dok su manje pomoćne prostorije orijentirane na dvorišnu stranu s pristupom iz južnoga hodnika. Podrum je svođen pruskim svodom na traverze, a prizemne prostorije su zaključene ravnim stropom. Kuća ima ambijentalnu vrijednost unutar gospodarskoga sklopa u prilaznoj aleji u čijoj su neposrednoj blizini smještene zgrade kukuružarnika i žitnice.
Lokacija: Zaprešić
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5234
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Kukuružarnik s hambarom u Kompleksu Novih dvora u Zaprešiću
Kukuružarnik s hambarom u sklopu Kompleksa Novih dvora u Zaprešiću gospodarska je zgrada koja zajedno s ostalim gospodarskim zgradama Kompleksa predstavlja izuzetno rijetke primjerke arhitektonskih objekata sjeverne Hrvatske građenih u gospodarske svrhe feudalnog posjeda druge pol. 18. i prve pol. 19. st.
Objekt se sastoji od središnjeg višeg dijela (hambar) i dva niža krilna dijela (kukuružarnik). Središnji dio, hambar, prije urušavanja bio je građen sistemom obodnih zidova od opeke, a danas nedostajuća međukatna konstrukcija bio je drveni grednik. Krilni dijelovi (kukuružarnik) imaju konstrukciju stupova na lučnim temeljima i zidani su opekom. Ispuna je bila od horizontalnih drvenih greda i vertikalnih gusto raspoređenih letvica. Krovište kukuružarnika je dvostrešno, pokriveno biber crijepom. Zidovi i stupovi pročelja bili su žbukani glatkom žbukom.
Objekt ima visoku arhitektonsku, povijesno-dokumentarnu i ambijentalnu vrijednost. Kao dio nekadašnjeg gospodarstva, uz ostale sačuvane gospodarske objekte Kompleksa Novih dvora, kukuružarnik s hambarom svjedoči o feudalnoj ekonomici tog razdoblja u sjevernoj Hrvatskoj te je nerazdvojni dio stambeno-gospodarske te parkovne cjeline oblikujući vizuru pristupne aleje prema dvorcu.
Lokacija: Zaprešić, Aleja Đure Jelačića
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 19. god.
Oznaka kulturnog dobra: P-5230
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Perivoj u Novim dvorima u Zaprešiću
Perivoj nastaje sredinom 19. stoljeća, najvjerojatnije početkom pedesetih godina, nakon obnove dvorca kada ban Jelačić postaje vlasnik Novih Dvora. Najstariji i jedini kartografski prikaz perivoja je katastarska karta iz 1862., što je samo tri godine nakon Jelačićeve smrti, pa on sasvim sigurno odgovara slici perivoja za banova života. Perivoj nosi obilježja romantičarske parkovne arhitekture sredinom 19. stoljeća. Danas se mogu prepoznati po egzotičnim vrstama drveća kao što su gimnoklad, trnovac, srebrnolisni javor, crvena bukva i dr. Barun Josip Neustadter napisao je 1861. godine da u perivoju ima dalija, ruža, limuna i drugoga ukrasnoga grmlja. Romatničarskom ugođaju pridonosile su i puzavice po pročeljima dvorca, koje su se očuvale sve do sredine 20. stoljeća. Ulaz u perivoj obilježen je kamenim portalom do kojeg vodi 200 metara duga aleja divljih kestena. Ekstrovertiranost je važno obilježje perivoja, što razumijeva brojnost i raznolikost vizura i veduta, usmjerenih prema dvorcu i kapeli, ali i prema sjevernim obroncima Zagrebačke gore.
Lokacija: Zaprešić
Klasifikacija: baština vrtne arhitekture
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5233
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Stambeno-gospodarska zgrada, Novi dvori Zaprešić
Stambeno-gospodarska zgrada smještena je u istočnom dijelu prilazne aleje kao posljednja u nizu gospodarskih zgrada koje formiraju linearnu prostornu kompoziciju uz aleju južno od dvorca. Sagrađena je u prvoj polovini 19. stoljeća. Prizemna zgrada s podrumom zaključena je dvostrešnim krovištem pokrivenim biber crijepom. Nosivi obodni zidovi građeni su opekom, krovišna konstrukcija je drvena. Pročelja su ožbukana glatkom žbukom bez dekorativnih elemenata i arhitektonske plastike. Glavno zapadno pročelje raščlanjeno je nizom pravokutnih prozorskih osi. Prostor je organiziran unutar izdužene pravokutne tlocrtne osnove. Podrum je svođen bačvastim svodom, a prizemne prostorije su zaključene ravnim stropom. Stambeno-gospodarska zgrada ima arhitektonsku i ambijentalnu vrijednost unutar gospodarskoga sklopa u prilaznoj aleji.
Lokacija: Zaprešić
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5226
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Tradicijska kuća, Pavla Lončara 14
Prizemna drvena stambena kuća sagrađena 1900. g. smještena je u središtu naselja. Na dovratniku glavnih ulaznih vratiju zapadnog pročelja urezana je godina izgradnje i ime vlasnika Stefana Vinceka. Na parceli se nalaze pripadajući objekti starinski koš kuružnjak, bunar te sjenik i niska stambena kućica.
Lokacija: Zaprešić, Pavla Lončara 14
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1900. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2303
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tvornica Karbon, Maršala Tita 94
Tvornica Karbon u Zaprešiću primjer je industrijskog sklopa iz početka 20. stoljeća smješten između željezničke pruge i Ulice maršala Tita koja predstavlja glavnu gradsku prometnicu i jedan od glavnih prilaza samom središtu grada iz smjera juga.
Najznačajnije građevine industrijskog sklopa, vodotoranj i stambeno-poslovna zgrada uz glavnu cestu pripadaju prvotnom sklopu, dok je ostatak industrijskih građevina izgrađenih tijekom šezdesetih i sedamdesetih godina 20. stoljeća bez urbanističko-arhitektonske i povijesne vrijednosti.
Inventarizacijom i vrednovanjem postojećeg stanja na području tvornice Karbon utvrđeno je da vodotoranj zajedno s trostranim natpisom Karbon i ulično pročelje stambeno-poslovne zgrade obzirom na graditeljska i oblikovna obilježja te stupanj očuvanosti izvorne supstance, posjeduju obilježja industrijske urbanističko-arhitektonske baštine vrijedne očuvanja. Dodatnu i naročito veliku vrijednost ima vodotoranj tvornice Karbon kao rani i rijetki primjer specifične industrijske baštine.
Lokacija: Zaprešić, Maršala Tita 94
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 1920. god. do 1930. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6576
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Velika staja u Novim dvorima kraj Zaprešića
Velika staja smještena je uz prilaznu aleju graditeljsko-krajobraznog sklopa “Novi dvori” kraj Zaprešića. U neposrednoj blizini nalazi se vršilnica te ostale gospodarske građevine.
Nekadašnja staja za smještaj konja sagrađena je krajem 18. stoljeća. To je prizemna građevina izduženoga pravokutnog tlocrta orijentirana bočnim pročeljima u smjeru sjeveroistok-jugozapad. Građena je od opeke i kamena te zaključena dvostrešnim krovištem s pokrovom od biber crijepa (prvotno šindra.) Jednostavno oblikovana duža pročelja bez izrazitih stilskih karakteristika očituju u svom donjem dijelu asimetričan raspored prozorskih i vratnih otvora. Stropnu konstrukciju čine drveni grednici. Danas je u funkciji skladišta.
Velika staja u Novim dvorima u većini je sačuvala svoju izvornu konstrukciju, arhitektonske elemente i stilske detalje te ima kulturno-povijesnu i ambijentalnu vrijednost. Zajedno s ostalim gospodarskim zgradama, obližnjim dvorcem s kapelom sv. Josipa i grobnicom obitelji Jelačić smještenima u perivoju čini vrijedan povijesni graditeljsko-krajobrazni kompleks zaprešićkog kraja.
Lokacija: Zaprešić
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5229
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Zgrada Muzeja Matija Skurjeni, Novi dvori Zaprešić
Zgrada Muzeja Matija Skurjeni smještena je južno od dvorca, u istočnom dijelu prilazne aleje, nekadašnjem gospodarskom dvorištu. Sagrađena je u prvoj polovini 19. stoljeće kao spremište plodina (žitnica), a 1987. godine adaptirana je u galerijski prostor. Zgrada je višekatnica (prizemlje, dvije etaže i potkrovlje) pravokutne tlocrtne. Ožbukana pročelja koloristički su podijeljena u raster pravokutnih polja unutar kojih su smješteni prozorski otvori. Zgrada Muzeja Matija Skurjeni u kompleksu Novi dvori ima arhitektonsku, povijesnu i ambijentalnu vrijednost.
Lokacija: Zaprešić
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5228
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Zgrada nekadašnjega đačkog doma, Novi dvori Zaprešić
Zgrada nekadašnjega đačkoga doma smještena je u perivoju sjeverno od dvorca. Sagrađena je 1960. godine prema projektu arhitekta Vjenceslava Richtera, jednoga od najznačajnijih predstavnika hrvatske poslijeratne moderne arhitekture. Riječ je o zgradi razvedene tlocrtne kompozicije koja svojim tipološkim i morfološkim obilježjima predstavlja arhitektonsku sintaksu moderne, prezentnu u ideji konstruktivizma i funkcionalizma te jednostavnim i čistim oblicima, armiranobetonskim međukatnim konstrukcijama, ravnim krovovima, pročeljima obrađenima glatkom žbukom i rastvorenima velikim ostakljenim prozorskim površinama.
Lokacija: Zaprešić
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1960. god.
Autor: Vjenceslav Richter
Oznaka kulturnog dobra: P-5227
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Zgrada vršilnice, Novi dvori Zaprešić
Vršilnica, gospodarska zgrada kružnog tlocrta zaključena stožastim krovištem s bočnim krilima pravokutne tlocrtne osnove, sagrađena je u drugoj polovici 18. stoljeća. Zidana je kamenom i opekom. Krovište nad centralnim kružnim dijelom je šatorasto s centralnim jarbolom i troetažnim sustavom razupirača te pokrovom od šindre. Bočna krila – parme – bila su građena sustavom nosivih obodnih stupova, dok su međuprostori bili zatvoreni drvenim prečkama. Danas su ti otvori između stupova koji nose krovište zatvoreni pregradama od opečnog veza – ziegel gitterima. Vršilnica na imanju Novi Dvori Zaprešićki ima visoku arhitektonsku i povijesnu vrijednost jer predstavlja gotovo jedini primjer u cijelosti sačuvane građevine ovoga tipa ne samo u regiji nego i u kontinentalnoj Hrvatskoj. Skladnim volumenom oplemenjuje prostor u kojem se nalazi što pridonosi njenom ambijentalnom značaju.
Lokacija: Zaprešić
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-5232
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Zagrebu
Kontakt adresa KO: Mesnička 49, 10000 Zagreb
Telefon: 01/ 4851-522
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska