Na području grada Virovitice nalaze se 23 kulturna dobra. 10 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 3 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji knjižnična građa, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji arhivska građa, 1 dobro pripada kategoriji ostalo, 1 dobro pripada kategoriji sakralna graditeljska baština, a 1 dobro pripada kategoriji likovna umjetnost.
Kulturnu baštinu grada Virovitice čine:
- Arheološka zona Kiškorija sjever
- Arheološka zona Veliki cimer
- Arheološka zona Đurađ zapad
- Arheološko nalazište Batalije
- Arheološko nalazište Brekinja
- Arheološko nalazište Kiškorija jug
- Arheološko nalazište Korija
- Arheološko nalazište Đota
- Arheološko nalazište Đurađ istok
- Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u Virovitici
- Dvorac Pejačević, Trg bana Josipa Jelačića
- Gradski muzej Virovitica – muzejska građa
- Inventar crkve sv. Roka
- Knjižni fond knjižnice franjevačkoga samostana
- Knjižnica samostana sv. Roka
- Kompleks arheološkog nalazišta unutar gradskog područja
- Kulturno-povijesna cjelina grada Virovitice
- Orgulje u crkvi sv. Roka
- Palača Pejačević, Trg kralja Zvonimira 1
- Samostan i samostanska crkva sv. Roka
- Slike iz franjevačkog samostana sv. Roka
- Zgrada stare apoteke, Trg kralja Zvonimira
- Židovsko groblje
Arheološka zona Kiškorija sjever
Arheološka zona Kiškorija sjever kod Virovitice jedno je od najvećih i najznačajnijih prapovijesnih nalazišta sjeverne Hrvatske, te jedno od rijetkih naselja mlađeg željeznog doba na kojemu su provedena arheološka istraživanja većeg opsega, pri čemu prednjači veličinom istražene površine, kao i vrijednošću nalaza. Sagledavanje šireg konteksta unutar naselja omogućilo je prepoznavanje užih, obiteljski organiziranih cjelina sa stambenim objektima i ostalim infrastrukturnim sadržajima u zasebnom dvorištu. Time ovo naselje postaje modelom u proučavanju infrastrukture naselja mlađeg željeznog doba za čitavo područje južne Panonije.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13 st.p.n.e. do 1 st.p.n.e.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5780
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološka zona Veliki cimer
Na južnom izlazu iz naselja Jasenaš nedaleko Virovitice, oko 2,5 km južnije od kbr. 82, s istočne strane ceste, nalazi se zemljište „Veliki cimer“. Konfiguracija terena prilikom oktrića 80-tih god. 20. st. ukazala je izduženi tell u čijem je središtu uočen omanji plato koji dominira okolicom. Nalazište je obrastao gustim šumskim raslinjem. Do sada prikupljeni ulomci keramike upućuju na postojanje naselja koje je pripadalo nosiocima lasinjske kulture u razdoblju eneolitika (bakrenog doba), a više podataka pribavit će buduća arheološka istraživanja.
Lokacija: Jasenaš
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 4000 god.p.n.e. do 3300 god.p.n.e.
Oznaka kulturnog dobra: ROS-666
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Arheološka zona Đurađ zapad
Na području arheološke zone Đurađ zapad kod Virovitice utvrđeni su ostaci dvaju prapovijesnih naselja, od kojih jedno pripada mlađem kamenom, a drugo ranom brončanom dobu. Time je uvelike obogaćena arheološka slika virovitičkog kraja, čemu na poseban način pridonose inače vrlo rijetki i stoga osobito dragocjeni podaci o njegovoj naseljenosti tijekom ranog brončanog doba.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 5520 god.p.n.e. do 1940 god.p.n.e.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5851
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Batalije
Na području arheološkog nalazišta Batalije kod Virovitice pronađeni su ostaci prapovijesnog naselja koji svjedoče o prisutnosti bakrenodobne lasinjske kulture u srednjoj Podravini. Podaci dobiveni dosadašnjim arheološkim istraživanjima pridonose poznavanju arheološke topografije lasinjske kulture u Hrvatskoj, proširujući spoznaje o njezinoj prisutnosti i manifestacijama ovisno o specifičnim kulturno-geografskim uvjetima. Neistraženi arheološki ostaci na preostalom području nalazišta pružaju potencijalan izvor novih dragocjenih podataka za proučavanje spomenute kulture u okviru srednjeg eneolitika u cjelini.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 3700 god.p.n.e. do 3400 god.p.n.e.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5681
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Brekinja
Arheološko nalazište Brekinja kod Virovitice jedno je od većih istraženih nalazišta mlađeg kamenog doba u sjevernoj Hrvatskoj. Njegovim istraživanjem pribavljeni su vrijedni podaci o životu populacije starčevačke kulture u Podravini. Predmetno nalazište upotpunjuje arheološku sliku starčevačkih naselja, koja se grupiraju u nizu duž rijeka i potoka kao prirodnih i ključnih prapovijesnih komunikacija. Potvrđujući dosadašnje spoznaje, rezultati istraživanja ovog nalazišta ujedno ih i obogaćuju novim bitnim elementima za proučavanje i poznavanje spomenute kulturne manifestacije u cjelini.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 5520 god.p.n.e. do 5210 god.p.n.e.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5775
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Kiškorija jug
Arheološko nalazište Kiškorija jug ubraja se među najznačajnija nalazišta u Podravini. Ono omogućuje uvid u arheološku sliku ruralnog načina života u antici i ranom srednjem vijeku, koji je još uvijek nedovoljno poznat, ne samo na promatranom području, nego i na prostoru čitave Hrvatske. Stoga su podaci dobiveni zaštitnim istraživanjima ovog nalazišta od izuzetne važnosti za arheološku struku u cjelini.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 2. st. do 9. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5682
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Korija
Na arheološkom nalazištu Korija kod Virovitice dokumentirani su ostaci prapovijesnog naselja srednjeg bakrenog doba koje je pripadalo nosiocima lasinjske kulture. Arheološki podaci dobiveni zaštitnim istraživanjima obogatili su dosadašnje spoznaje o naseljenosti virovitičkog kraja u razdoblju prapovijesti, kao i spoznaje o naseljima lasinjske kulture u Podravini, čime su upotpunili arheološku sliku ove kulture na području Hrvatske. Neistraženi dio nalazišta potencijalan je izvor novih podataka, dragocjenih za arheološku struku u cjelini.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 3700 god.p.n.e. do 1500. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5779
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Arheološko nalazište Đota
Nalazište Đota smješteno je sjeverno od Virovitice, zapadno od ceste Virovitica-Barcs i istočno od Zapadne obilaznice Virovitice. Na povišenoj, pjeskovitoj gredi okruženoj niskim i plavnim područjem prilikom arheološkog rekognosciranja trase Obilaznice 2005. god. prikupljeni su prapovijesni i srednjovjekovni nalazi. Zaštitnim arheološkim istraživanjima dokumentirani su ostaci naselja iz ranog i kasnog brončanog doba, starijeg željeznog doba, te ranog srednjeg vijeka. Obilje pokretnih nalaza otkriva pojedinosti o životu nekadašnjih stanovnika ovog područja, koje je danas prekriveno oranicama, znatno obogaćujući arheološku sliku virovitičkog kraja.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 23 st.p.n.e. do 11. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5504
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Đurađ istok
Arheološko nalazište Đurađ istok kod Virovitice jedno je od značajnijih arheoloških nalazišta u srednjoj Podravini. Ono pruža nove dragocjene podatke o naseljavanju virovitičkog kraja tijekom starijeg željeznog doba i ranog srednjeg vijeka. Svojim smještajem čini prostornu poveznicu između nizinskih naselja široke podravske ravnice i brdskih naselja na prvim sjevernim obroncima Bilogore, odakle je put vodio dalje prema unutrašnjosti; tako naselje na položaju Đurađ istok postaje dijelom važne prometne komunikacije korištene od razdoblja prapovijesti do danas.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 8 st.p.n.e. do 10. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5895
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Cjelina arhivskih fondova i zbirki u posjedu Državnog arhiva u Virovitici
Arhivsko gradivo Državnog arhiva u Virovitici kao cjelina za koju je Rješenjem Hrvatskog državnog arhiva od 16. rujna 2011. (klasa: UP/I-612-06/11-27/10, ur. broj: 565-08/3-11-3) utvrđeno da ima svojstvo kulturnog dobra – sveukupno 196 arhivskih fondova i zbirki:
– u ukupnoj količini od 991,6 dužnih metara arhivskoga gradiva,
– nastala u razdoblju od 1858. do 2007. godine,
– čuva se u spremišnim prostorima u Virovitici – Trg bana Josipa Jelačića 24,
– pod signaturama: HR-DAVT: 1-196.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: arhivska građa
Vrijeme nastanka: 1858. god. do 2007. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5642
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dvorac Pejačević, Trg bana Josipa Jelačića
Dvorac u Virovitici počeo je graditi Antun III. grof Pejačević, sin Josipa II. tijekom druge pol. 18. st. Već ruševna srednjovjekovna utvrda srušena je tijekom 1798. i 1799.g. i na njezinu mjestu je od 1800. do 1804.g. sagrađen današnji dvorac prema nacrtima bečkog arhitekta N. Rotha. Glavno pročelje dvorca okrenuto je prema gradskom trgu, crkvi i dominantnoj baroknoj osi. Dvorac je jednokatna zgrada, tlocrtno u obliku izduženog pravokutnika, s plitkim rizalitima na bočnim stranama i s osobito naglašenim središnjim rizalitom na sjevernom i južnom pročelju. Altana, postavljena točno u osi prilaznog mosta je terasa glavnog salona dvorca i istodobno ima ulogu ulaza u dvorac.
Lokacija: Virovitica, Trg bana Josipa Jelačića
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1800. god. do 1804. god.
Autor: N. Roth
Oznaka kulturnog dobra: Z-381
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Gradski muzej Virovitica – muzejska građa
Gradski muzej Virovitica, osnovan 1953. g., smješten je u dvorcu Pejačević, sagrađenome početkom 19. st.
Fundus broji oko 5 000 predmeta, od kojih je gotovo 900 izloženo u stalnom postavu, koji prikazuje život virovitičkog kraja od mlađega kamenog doba do kraja 20. st.
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine donijelo je rješenja o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra za sljedeće zbirke Muzeja: Likovnu zbirku, Zbirku donacija Branislava Glumca, Etnografsku zbirku, Arheološku zbirku,Sakralna zbirku, Zbirku građanskih obrta i gospodarstva, Zbirku namještaja i posoblja i Zbirku varia.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: muzejska građa
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4057
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Inventar crkve sv. Roka
Inventar franjevačke crkve sv. Roka ujednačenih je stilskih karakteristika, nastao sredinom 18. st. ide u red vrlo kvalitetnih inventara barokne umjetnosti. Inventar čine sljedeći predmeti: glavni oltar sv. Roka, oltar Blažene Djevice Marije, oltar sv. Franje, oltar sv. Katarine, faldistorium – sedilija, sakristijski ormari, veliki tabernakul ormar, 2 sakristijska tabernakul ormara, ormarić s praonikom, lamperija s jednokrilnim vratima, lamperija s ispovjedaonicom, šest svijećnjaka, postaje Križnoga puta, oltar Braće laika, oltar sv. Josipa, oltar sv. Ivana Nepomuka, oltar sv. Antuna Padovanskog, oltar sv. Ane, propovjedaonica, luster.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2293
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Knjižni fond knjižnice franjevačkoga samostana
Knjižnica Franjevačkog samostana u Virovitici danas broji otprilike 2000 svezaka. Osnovnim karakteristikama knjižnoga fonda ova knjižnica vrlo je slična drugim franjevačkim knjižnicama na području Slavonije.
Ministarstvo kulture, Uprava za zaštitu kulturne baštine donijelo je rješenje o utvrđivanju svojstva kulturnoga dobra za Zbirku stranih knjiga 16. st. i inkunabulu Biblia integra summata iz knjižnoga fonda ove knjižnice.
Zbirka stranih knjiga 16. st. se sastoji od 14 jedinica (sveska) s 15 naslova (djela) koja su nastala u razdoblju od 1519. do 1600. Zbirka posjeduje broje priručnike, literature za propovjednike, medicinsku knjige, Euklidove radove iz područja geometrije. Gotovo sve knjige su na latinskom jeziku, a iz građe je vidljivo da Zbirka sadrži djela podjednako iz podrčja teologije, pastorala, filozofije, kršćanske duhovnosti, matematike, povijesti, medicinskih znanosti i prakse, te općeg obrazovanja što govori o svestranosti i ulaganju u obrazovanje franjevaca.
Inkunabula iz 1495. g. tiskana je goticom i latinskim jezikom, nastala je u Baselu, ima korice od velina – pergamene ispisane tekstom. Primjerak ove inkunabule je nepotpun jer mu nedostaje naslovnica i prva stranica teksta. Budući da je knjiga bila oštećena od vlage i na mnogim mjestima imala oštećeni knjižni blok, 2014. godine su izvedeni konzervatorsko-restauratorski radovi. Virovitička inkunabula svjedoči o povijesti, djelovanju i ulozi franjevaca ne samo unutar Provincije sv. Ćirila i Metoda, već i virovitičkog kraja kojem stoljećima pripada, te je značajan doprinos korpusu inkunabula u hrvatskim knjižnicama kao dijelu nacionalne, ali i europske kulturne baštine.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6616
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Knjižnica samostana sv. Roka
Knjižnica franjevačkog samostana u Virovitici prema osnovnim karakteristikama i broju knjižnog fonda može se usporediti s drugim franjevačkim knjižnicama na području Slavonije, što je vjerojatno rezultat planske nabave i opremanja samostanskih knjižnica. Knjižna građa je tiskana u razdoblju od 15. do 19. st. kao i znatan broj građe tiskane u 20. st. Knjižnica pokazuje posebnost jer posjeduje sadržajno raznovrstan fond građe s područja znanosti, umjetnosti, religije, filozofije, povijesti, prava, književnosti… Jezgru knjižnice čine knjige tiskane krajem 17. i prve polovine 18. stoljeća tj. iz vremena nastanka knjižnice. Posebno treba istaknuti fond knjiga iz stare hrvatske književnosti.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: knjižnična građa
Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: ROS-154
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kompleks arheološkog nalazišta unutar gradskog područja
U središnjem i sjeveroistočnom dijelu Virovitice otkriveni su srednjovjekovni arheološki nalazi: tragovi starije tvrđave u temeljima Dvorca, nekropole u Basaričekovoj ulici, veće građevine i nekropole u Gundulićevoj ulici, a od pokretnih nalaza uočeni su ulomci raznovrsne keramike, novac (banovci), prstenje, razni željezni predmeti i komadići stakla. Prema arheološkim nalazima i povijesnim izvorima, grad se razvijao počevši od 13. st., te formirao svoju i danas prepoznatljivu jezgru tijekom srednjeg vijeka.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 16. st.
Oznaka kulturnog dobra: ROS-667
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna cjelina grada Virovitice
Srednjovjekovna Virovitica bila je smještena uz važnu prometnicu iz rimskog doba. Najstariji dokument u kojem se spominje je povelja hercega Kolomana iz 1234.g. Pol.15.st. podignuta je vlastelinska utvrda. Od tada se na istoj lokaciji smjenjuju razni oblici utvrda sve do današnjeg dvorca Pejačević. Pod Turcima je od 1552. do 1684.g. Samostani franjevaca i dominikanaca podignuti su još u 13.st.Godine 1750. Marija Terezija tvrđavu predaje virovitičkoj županiji, a ona 1752. barunu Marku Pejačeviću. U morfogenezi naselja opažaju se karakteristični povijesni el. očuvani i njegovoj urbano-arh. strukturi koji u suvremenom tkivu središta tvore koherentnu cjelinu.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 1234. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2799
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Roka
Orgulje u crkvi sv. Roka građene su oko 1900. godine, velike orgulje pneumatskog sistema imaju 20 registara, 2 manuela i pedalu i djelo su tvrtke Rieger. Prema mišljenju muzikologa, jedne su od najboljih Riegerovih djela sačuvanih u Podravini. Dvodijelno komponirano kućište s po jednim krilom sa svake strane pročelnog prozora, stepenasto se spušta prema kućištu. Kućište je bogato dekorirano s finim detaljima, meko oblikovanih kartuša i akroterija. Stolarija je prebojana jednolično roza, dijelovi profilacija su sivi ili crveni, a plastična dekoracija je pozlaćena.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1900. god.
Autor: Tvrtka Rieger
Oznaka kulturnog dobra: Z-2876
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Palača Pejačević, Trg kralja Zvonimira 1
Palača Pejačević je jednokatna uglovnica smještena u centru grada. Izgrađena je početkom 18. stoljeća. Njena izvorna namjena je bila konjička vojarna. Istraživanjima je utvrđeno pet razvojnih faza građevine. Prva od početka 18. st. do 1757.g.Druga od 1757. do1791.g. Treća nakon 1791.g. prenamjena građevine iz konjičke vojarne u gradsku palaču. 1887.g ječetvrta faza kada se događaju velike pregradnje i nadogradnja kata. Od 1945. je peta faza.Građevina ima tlocrt u obliku slova L sa prigrađenim jednokatnim krilom na jugo-zapadnoj strani. Građena je opekom. Sa dvorišne strane otvorena arkadama. Sve prostorije prizemlja, kao i trijem, nadsvođene su bačvastim svodovima od opeke.
Lokacija: Virovitica, Trg kralja Zvonimira 1
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4089
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Samostan i samostanska crkva sv. Roka
Franjevci su 1740.g. počeli graditi novu župnu crkvu Sv Roka koja je dovršena 1752.g. Ovu samostansku župnu crkvu dao je podići Ljudevit grof Patačić koji je postao župan Virovitičke županije 1745.g. Godine 1757. Viroviticu je zadesio potres te je župna crkva bila znatno oštećena. Crkva je jednobrodna prostrana barokna građevina s četverokutnim svetištem i arhitektonski raščlanjenim glavnim pročeljem. S južne strane smješten je prema trgu pobočni, visoki zvonik, a sa sjeverne strane jednokatni, barokni franjevački samostan pravokutnog, gotovo kvadratičnog tlocrta sa unutarnjim dvorištem. Crkva i samostan građeni su opekom. Zvonik crkve pokriven je krovom baroknih oblika od bakrenog lima.
Lokacija: Virovitica, Trg kralja Zvonimira
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1740. god. do 1752. god.
Autor: Herman Bolle ; Holzinger, Jožef – Kipar (18. st.)
Oznaka kulturnog dobra: Z-383
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Slike iz franjevačkog samostana sv. Roka
Slike iz samostana sv. Roka u Virovitici nastale su u 18. stoljeću i vjerojatno su djelo franjevačkih slikara laika koji su boravili u samostanu 60-ih i 70-ih godina 18. stoljeća, osim slike Sv. Barbare koju je naslikao Matthias Anton Schiffer 1803. godine (dim. 92 x 66 cm). Ostale slike su: Navještenje, Sv. Ivan Evanđelist , Sv. Franjo Asiški i Sveta Tri kralja. Slike su stilski i morfološki ujednačene i većina ih nije signirana, odlikuje ih meka modelacija forme, topli kolorit i blaga psihologizacija likova.
Lokacija: Virovitica
Klasifikacija: likovna umjetnost
Vrijeme nastanka: 18. st.
Autor: Mathias Anton Schiffer (Slika sv. Barbare)
Oznaka kulturnog dobra: P-4964
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Zgrada stare apoteke, Trg kralja Zvonimira
Jednokatnica stare apoteke u Virovitici pravokutnog je tlocrta, izgrađena uz zapadni dio franjevačkog samostana. Građevina je locirana uzdužno na Trgu kralja Zvonimira, u pravcu istok-zapad.Ova kasnobarokna jednokatnica sastavni je dio kompleksa franjevačkog samostana. Posjeduje očuvani majstorski rađen namještaj s elementima romantične dekoracije. U ovoj zgradi je gotovo 200 godina djelovala apoteka. Franjevci su u 18. st. bili istovremeno i župnici i liječnici i ljekarnici. Građevina je građena opekom starog formata, a pokrivena je četverostrešnim drvenim krovištem sa biber crijepom. Pročelja su jednostavno obrađena.
Lokacija: Virovitica, Trg kralja Zvonimira
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-382
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Židovsko groblje
Židovsko groblje u Virovitici osnovano je 1868. godine, a 1870. sagrađena je mrtvačnica, odnosno stan za čuvara groblja. Na groblju na kojem su pokopani Židovi-Aškenazi, danas je očuvano oko 186 grobnih mjesta, najstariji spomenik datira iz 1870. godine. Spomenici su pisani na hebrejskom, njemačkom i hrvatskom jeziku. Način na koji je mrtvačnica arhitektonski oblikovana tipičan je za arhitekturu židovskih sakralnih objekata, kao i organizacija interijera u kojem je vršeno obredno pranje i obredna liturgija. Mrtvačnica je u jednoj fazi dograđena jer je služila kao stambeni prostor.
Lokacija: Virovitica, Ulica E. Šlomovića
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 1868. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3347
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Požegi
Kontakt adresa KO: M Peića 3, 34000 Požega
Telefon: 034/ 273-362
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska