Kulturna dobra grada Solin

Na području grada Solin nalazi se 15 kulturnih dobara. 10 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji arheološka građa, a 1 dobro pripada kategoriji profana graditeljska baština.

Sva dobra grada Solin:

  • Arheološka zbirka Matijević
  • Arheološka zona SolinaArheološki lokalitet RižiniceArheološko nalazište “Crkvine”Arheološko nalazište “Vodovod” – starohrvatsko grobljeArheološko nalazište crkva sv. Petra i Mojsija tzv. Šuplja crkvaArheološko nalazište DvorineArheološko nalazište MarusinacArheološko nalazište „Ilirska Salona“Četrnaest slika postaja Križnog putaGašpina mlinicaOltar iz crkvice sv. LukePoluotok Vranjic – ruralna cjelina i kopnena arheološka zona s hidroarheološkom zonomPovijesna jezgra SolinaUtvrda Gradina

    Arheološka zbirka Matijević

    Zbirka „Matijević“ nastaje već dugi niz godina. Dio zbrike bio je zaštićen 1997. godine. Većim dijelom je naslijeđena od prijašnjih naraštaja ove obitelji dok je drugi dio nastao prikupljanjem arheoloških nalaza po solinskoj okolici kao i spašavanjem istih s različitih deponija. Najvrjedniji dijelovi zbirke (natpisi, ulomci rimske kamene i ranokršćanske plastike) su gotovo u potpunosti objavljeni u domaćoj i stranoj stručnoj arheološkoj literaturi. Cijela zbirka je dostupna arheolozima i svim stručnjacima koje bi, s obzirom na svoj sadržaj, mogla interesirati. Ova izuzetno vrijedna zbirka svoje stalno mjesto pohrane mogla bi imati unutar najavljivanog solinskog gradskog muzeja.

    Lokacija: Solin
    Klasifikacija: arheološka građa

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4138
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološka zona Solina

    Salona je smještena pored ušća rijeke Jadro. Salona vrlo rano postaje uporište ilirskog plemena Dalmata. U 3. st. pr. Krista Salona postaje emporij isejskih Grka,a pod rimskom vlašću uskoro postaje glavni grad rimske provincije Dalmacije-Colonia Martia Iulia. Najstariji dio grada je Urbs Vetus ( terme, forum, kapitolij, kurija i teatar s hramom i trgom). Grad se širi na Urbs Occidentalis (zapadni grad s amfiteatrom iz 2. st.) i Urbs Orientalis (istočni grad s episkopalnim centarom). Manastirine su najvažniji lokalitet iz starokršćanskog razdoblja Salone s grobom sv.Dujma. Od srednjovjekovnih lokaliteta unutar arheološke zone Solina najvažniji su Gospin otok i utvrda Gradina.

    Lokacija: Solin
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 3 st.p.n.e.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3936
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološki lokalitet Rižinice

    Arheološki lokalitet Rižinice nalazi se sjeveroistočno od Solina uz današnju cestu koja vodi za Klis. Otkriće ovoga lokaliteta potaknuo je slučajan nalaz dijela zabata oltarne pregrade s natpisom „PRO DUCE TREPIME(ro)“. Ovaj nalaz, kao i podatak koji donosi Daniele Farlati, bili su don Frani Buliću putokaz da ubicira samostan koji je podigao knez Trpimir, a spominje se u Trpimirovoj darovnici. Društvo „Bihać“ započelo je sa istraživanjima 1895. godine. Crkva sa širokom polukružnom apsidom dužine je 16 m, a širine 7,40 m. Ovo je bila starokršćanska crkva (oratorij), sagrađena na temeljima antičke rustične vile, najvjerojatnije dobro očuvane do 9. stoljeća, kada ju je Trpimir obnovio za potrebe vjerovnika i adaptirao postavljanjem oltarne ograde. Pronađeno je 10 starohrvatskih grobova, ovalnog oblika, prekrivenih kamenim pločama. Nalazi u grobovima ukazuju na dug kontinuitet pokapanja: od antičkoga doba, starohrvatskog, pa sve do mletačkog. Arheološki lokalitet Rižinice još od kraja 19. stoljeća, zahvaljujući natpisu sa spomenom Trpimira, predstavlja jedan od najznačajnijih starohrvatskih lokaliteta. Novijim arheološkim nalazima Rižinice se potvrđuju ne samo kao starohrvatsko već i značajno antičko nalazište, o čemu svjedoče monumentalni ostatci antičke arhitekture.

    Lokacija: Solin
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6116
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište “Crkvine”

    Arheološko nalazište” Crkvine” nalazi se sjeverno od Solina u naselju Rupotini, na uzvisini koju okružuju dva potoka: Sv. Ilije i Suvaja, uz antičku komunikaciju koja je od Solina vodila prema Klisu. Kompleks je sastavljen od više cjelina, a središnja građevina je crkva dimenzija 8 x 5 m s polukružnom apsidom koja preko koljenastog utora prelazi u prezbiterij, na čijem su ulazu pronađeni tragovi oltarne ograde s bazama stupova. Zidovi su s unutrašnje strane ojačani pravokutnim lezenama, a na zapadnom pročelju se nalazi pravokutni narteks. U samoj crkvici i oko nje se nalaze srednjevjekovni grobovi s arheološkim nalazima koji se datiraju od 9. do 15. stoljeća. Nalazište je poznato javnosti još od 1908. godine kada je don Frane Bulić arheološkim istraživanjima pronašao crkvicu.

    Lokacija: Solin
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 1. st. do 15. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6278
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište “Vodovod” – starohrvatsko groblje

    Uz izvor rijeke Jadro i ostatke antičkog vodovoda, nalaze se ostaci starohrvatskog groblja. Grobovi su građeni od nepravilnog kamena na tupini, a pokriveni su kamenim pločama. Iznad grobova nalazi se sloj zemlje na kojima se nalaze nasadi borova. S obzirom na tip grobova koji su vidljivi u profilu zemljišta, najvjerojatnije se radi o starohrvatskom groblju sličnih karakteristika groblju na lokalitetu Majdan.

    Lokacija: Solin
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: RST-1378
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište crkva sv. Petra i Mojsija tzv. Šuplja crkva

    Lokalitet Šuplja crkva nalazi se na desnoj obali Jadra, sjeveroistočno od Gospina otoka, između ceste koja vodi do vrela Jadra, tvornice cementa Majdan i rijeke. Na lokalitetu se nalaze ostaci srednjovjekovne crkve sagrađene na ostacima ranokršćanske cementerijalne bazilike. Ranoromanička crkva iz 11. st. trobrodna je bazilika sa stupovima kojima korespondiraju, u istoj osi, lezene na unutrašnjem i vanjskom licu zida. Iz natpisa na oltarnoj pregradi doznajemo da je crkva bila posvećena svetom Petru i Mojsiju. U crkvi su pronađeni i brojni drugi dijelovi kamenog namještaja od kojih su najzanimljiviji četiri ulomka s prikazom ljudskog lika. Sistematska arheološka istraživanja još uvijek traju.

    Lokacija: Solin
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 11. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6095
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Dvorine

    Dvorine su naziv otoka u rijeci Jadro u neposrednoj blizini crkve Sv. Petra i Mojsija. Otok je danas pokriven pješčanim nanosom. Toponim Dvorine poznat je od starina, a upisan je i u katastar iz 19. st., te se prema postojanju okolnih spomenika opravdano pretpostavlja da ovakav naziv ukazuje na postojanje ostataka ruševina, koje su nekada bile vidljive na tom mjestu. Pretpostavlja se da se radi o arheološkim ostacima iz 10. – 11. st., moguće starohrvatske stambene arhitekture. Katić pretpostavlja da bi se tu moglo nalaziti jedno od gospodarskih imanja (curtis) hrvatskih kneževa.

    Lokacija: Solin
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 10. st. do 11. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6129
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište Marusinac

    Starokršćanski lokalitet Marusinac nalazi se na obroncima Kozjaka, sjeverozapadno od bedema antičke Salone.Na lokalitetu je početkom 4. stoljeća pokopan mučenik Anastazije, koji je u Salonu došao iz Akvileje. Osuđen je na smrt te je 26. kolovoza 304. godine bačen u salonitanski zaljev sa žrvnjem oko vrata. Rimska matrona Asklepija svojim je slugama naložila da njegovo tijelo u tajnosti izvuku iz mora te ga polože u sarkofag smješten u kripti apside obiteljskoga mauzoleja na Marusincu.
    Mauzolej je podignut početkom 4. stoljeća kao pravokutna građevina sa snažnim kontraforima na vanjskom plaštu i upisanom polukružnom apsidom. Prostor sa sarkofagom mučenika zidom je bio odvojen od ostalog dijela, gdje su poslije pokopani Asklepija i njezin suprug. U gornjem dijelu zdanja nalazio se kultni prostor namijenjen obavljanju privatnog kulta mrtvih i kulta mučenika. Upravo je pokop mučenika Anastazija potaknuo pokope i drugih kršćana na ovom prostoru.
    U prvoj polovici 5. stoljeća istočno od mauzoleja gradi se velika trobrodna bazilika, a sarkofag mučenika Anastazija prenosi se u njezino svetište, prezbiterij. Bazilika i mauzolej povezani su atrijem, koji je s tri strane uokviren trijemom. Uz baziliku posvećenu kultu mučenika Anastazija otkriveni su ostaci još jedne, sjeverne bazilike.

    Lokacija: Solin
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 4. st. do 6. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6578
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Arheološko nalazište „Ilirska Salona“

    Arheološko nalazište „Ilirska Salona“ u Solinu nalazi se na području Donje Rupotine, oko 2 km sjeveroistočno od bedema antičke Salonae uz prometnicu Solin – Klis. Radi se o prapovijesnom i antičkom naselju vrlo velikih dimenzija (duža je os elipse oko 1 km, a uža oko 100 m). Smješteno je na prevlaci koja se odvaja od planine Kozjak u smjeru istok – zapad prema tzv. Ilijinu potoku. Na prvi pogled to nije dobro utvrđen položaj, ali naselje je sa sjeverne i južne strane okruženo potocima-vododerinama. U sredini naselja nalazi se veći povišeni dio, neka vrsta „akropole“. Prometnica Solin – Klis presjekla je naselje po sredini dijeleći ga na dva dijela: zapadni, na kojemu se nalaze kuće (Grubišić – Žuro) s vrlo malo slobodnoga prostora, te istočni, koji je u cijelosti slobodan i neobrađen. Ilirska Salona bila je ograđena zidinama izgrađenima megalitskim blokovima, najbolje očuvanima, na južnoj strani. Tehnika gradnje zidina upućuje na prapovijesno razdoblje, ali nalazište je sigurno bilo naseljeno sve do kasnoantičkoga razdoblja. O tome nam svjedoče sporadični nalazi keramike i tegula te objekt, četvrtastoga tlocrta, na lokaciji „Stipetuša“(otprilike kat. čest. 2143/1, 2143/2). Početkom 20. st. don Frane Bulić na istoj je lokaciji otkrio nekoliko grobova sa stelama iz razdoblja kasnijega Carstva ne uočivši tada zidine Ilirske Salone. Dakle, za sada se prema dimenzijama i načinu utvrđivanja može zaključiti da je riječ o vrlo važnome naselju, najvjerojatnije ilirskome, sa zidinama iz 3. – 2. st. prije Krista. O svemu ostalome, obliku grada, rasporedu komunikacija, vratima te javnim i privatnim zdanjima ne može se govoriti bez temeljitoga raščišćavanja raslinja i nagomilanoga šuta te, naravno, arheoloških istraživanja. Ipak, bez obzira na izgled i strukturu naselja, sigurno je da je riječ o veoma važnoj aglomeraciji u neposrednoj blizini antičke Salone čijim bi se istraživanjem pridonijelo rješavanju nekih nedoumica u imenu i razvoju grada antičke Salone.

    Lokacija: Solin
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5994
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Četrnaest slika postaja Križnog puta

    Ciklus slika Križni put iz župne crkve sv. Martina u Vranjicu obuhvaća svih četrnaest postaja križnog puta. Uz njih nađena je i slika Gospe od sedam žalosti. Slike su potpisane, na poleđini nalazimo ime autora Ferdinanda Candelle, te dataciju 1846. godinu. Na jednom od okvira nađena je i naljepnica radnje za „popravljanje i uokvirivanje slika“ , i datacija 1890. godina. Naturalistički prikaz posljednjih Kristovih dana izveden je u tehnici ulja na platnu. Način slikanja odaje pučkog majstora koji doslovno slika temu unoseći u prizor obilje naturalističkih detalja. Apstrahirajući okolinu i sumirajući pejzažne i arhitektonske detalje autor se koncentrira na prikaz likova u bogatima draperijama koje maniristički ponavlja. U razradi ploha boje prisutan je grafizam, pojačan upotrebom čistih tonova boje. Grupa slika vrijedan je primjer pučkog slikarstva sredine 19. st.

    Lokacija: Vranjic
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: P-4890
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Gašpina mlinica

    Kompleks Gašpine mlinice smjestio se uz jedan od rukavaca rijeke Jadro nizvodno od Šuplje crkve. U srednjem vijeku su bili u vlasništvu biskupa i kraljeva. Ova mlinica nastala je početkom 18. st. (oko 1711.god.) te je od tada više puta pregrađivana i popravljana, naročito nakon velike poplave 1885. god.

    Lokacija: Solin
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: RST-1375, 494/92-17
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Oltar iz crkvice sv. Luke

    Drveni polikromirani i pozlaćeni oltar, iz 18. st. rad nepoznatog majstora, dim. 3,88 m x 1.80 m nalazi se u crkvici sv. Luke na groblju u Kučinama. Oltar je sastavljen od antependija, retabla s pilastrima, dvaju stupova s kapitelima i profiliranog zabata. Na zabatu su skulpture anđela svirača i golubica. Oltar je oslikan, a centralni motiv je vaza s cvijećem. Rezbarena ukrasna plastika uglavnom prati florealne motive, cvijeće i češere. Plohe oltara i stupova su marmorizirane. Oltar je lijep primjer lokalnog drvorezbarstva 18. st.

    Lokacija: Kučine
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 18. st.
    Autor: nepoznati autor 18. stoljeća

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3059
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Poluotok Vranjic – ruralna cjelina i kopnena arheološka zona s hidroarheološkom zonom

    Vranjic je smješten na poluotoku na krajnjem istočnom dijelu Kaštelanskog zaljeva sjeverno od Splita. Nekada otočić, jezičcem zemlje spojen je s kopnom, u rimsko doba bio je dio lučkog dijela antičke Salone. Kao samostalno naselje Vranjic se prvi put spominje u 11. st. Vranjic je karakteristično pučko naselje čije su gusto zbijene kuće formirale uske vijugave ulice prateći konfiguraciju terena i ovalni oblik poluotoka te ima istaknutu ambijentalnu vrijednost. Naselje izgrađeno na kopnenom arheološkom lokalitetu zajedno s hidroarheološkom zonom koja teče oko cijelog poluotoka čini jedinstvenu cjelinu.

    Lokacija: Vranjic
    Klasifikacija: arheološka baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6273
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Povijesna jezgra Solina

    Zaštićeno područje poznato je u arheološkoj znanosti kao antička Salona od prvih arheoloških istraživanja na ovom području početkom 19. st. Arheološkim istraživanjima dokazano je postojanje antičkog grada u okviru gradskih bedema, koji su većim dijelom poznati i otkriveni, kao i postojanje nekoliko arheoloških lokaliteta izvan gradskih bedema s bazilikalnim građevinama od ranokršćanskog razdoblja pa sve do propasti Salone. Od ovih lokaliteta u ovom zaštićenom području nalaze se Kapljuč, Manastirine i Marusinac.

    Lokacija: Solin
    Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina

    Oznaka kulturnog dobra: RST-0651-1972.
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Utvrda Gradina

    Srednjovjekovna utvrda na desnoj obali rijeke Jadra, 250 m sjeveroistočno od župne crkve Gospe od Otoka. Utvrda trapezoidnog oblika s četiri kule u kutovima, sagrađena je u kasnom srednjem vijeku. U sjeveroistočnom dijelu Gradine nalaze se ostaci crkve nepoznata titulara, sagrađene na temeljima građevine iz antike. Crkva je centralna građevina oblika nepravilnog kvadrata, unutar kojeg se nalazi osam stupova poredanih u obliku oktogona koji su držali centralnu kupolu, te još četiri stupa u kutovima. Svi stupovi su od egipatskog granita, a potječu iz rimskog vremena. Crkva je nastala u 6. st., ali je u 11. st. obnovljena i opremljena kamenim crkvenim namještajem čiji su ulomci pronađeni.

    Lokacija: Solin
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 6. st. do 11. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5924
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Splitu
    Kontakt adresa KO: Porinova bb, 21000 Split

    Telefon: 021/ 305 444

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska