Na području grada Slatine nalazi se 15 kulturnih dobara. 8 dobara pripadaju kategoriji arheološka baština, 3 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji tradicijski obrti, 1 dobro pripada kategoriji muzejska građa, a 1 dobro pripada kategoriji ostalo.
Sva dobra grada Slatine:
- Arheološka zona Hruščik – Brodišće Arheološka zona Veliko polje – PotočaniArheološka zona Veliko polje – Trnovača – BerezineArheološko nalazište “Lipik”Arheološko nalazište BobovišteArheološko nalazište LipaArheološko nalazište LugArheološko nalazište Turski gradCrkva sv. BarbareCrkva sv. JosipaCrkva sv. TrojiceTradicijski krznarski obrt Vlatka GriblaTradicijski užarski obrt Antuna KnezaZavičajni muzej Slatina – muzejska građaŽitnica
Arheološka zona Hruščik – Brodišće
Arheološka zona Hruščik – Brodišće kod Sladojevaca dragocjen je izvor arheoloških podataka o prapovijesnom, antičkom i srednjovjekovnom životu na prostoru današnje Slatine. Daljnja istraživanja pružit će nove podatke o infrastrukturi naselja iz različitih razdoblja ljudske prošlosti i tako obogatiti sveukupne spoznaje o načinu na koji su se ljudi tijekom prapovijesti i povijesti snalazili u zatečenom okolišu te ga prilagođavali svojim potrebama.
Lokacija: Sladojevci
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13 st.p.n.e. do 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6681
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološka zona Veliko polje – Potočani
Arheološka zona Veliko polje – Potočani čuva dragocjene arheološke ostatke iz više razdoblja – prapovijesti, antike i srednjeg vijeka. Do sada provedena istraživanja omogućila su ispitivanje infrastrukture inače slabo poznatih ranorimskih naselja autohtonog panonsko-keltskog stanovništva u Podravini, smještenih na glavnom komunikacijskom pravcu koji je od prapovijesti do srednjeg vijeka povezivao jugoistočno-alpski prostor s Podunavljem.
Lokacija: Slatina
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 11 st.p.n.e. do 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6540
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Arheološka zona Veliko polje – Trnovača – Berezine
Na području arheološke zone Veliko polje-Trnovača-Berezine dokumentirani su arheološki ostaci naselja i groblja iz mlađe faze kulture polja sa žarama kasnog brončanog doba (11.-10. st. pr. Kr.), dva paljevinska groba iz starijeg željeznog doba, naselja panonske plemenske zajednice Andizeta iz mlađeg željeznog doba (2.-1. st. pr. Kr.), koje je nastavilo živjeti i nakon rimskog osvajanja te je potrajalo do u prvu polovicu 2. st., te ostaci manjeg srednjovjekovnog naselja iz 10.-12. st.
Lokacija: Slatina
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 11 st.p.n.e. do 12. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6523
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište “Lipik”
Jugozapadno do sela Bakić nedaleko Sladojevaca, na zemljištu „Lipik“, cca 1 km od seoskog groblja, nalazi se gradište većih dimenzija obraslo šumskim raslinjem. Gradište čini plato okružen šancem s nasipom. Šanac je kanalom spojen s potokom Čađavica, odakle se opskrbljivao vodom. Na površini nisu uočeni tragovi arhitekture, ali se usporedbom s konfiguracijom drugih sličnih gradišta pretpostavlja da je postojala, o čemu će više reći buduća arheološka istraživanja.
Lokacija: Bakić
Klasifikacija: arheološka baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-5180
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Bobovište
Na nalazištu Bobovište kod Slatine otkriveni su arheološki ostaci naselja iz kasnog brončanog doba, kao i tragovi većinom uništenog naselja iz kasnog srednjeg vijeka. Unutar kasnobrončanodobnog naselja prilikom zaštitnih istraživanja na trasi Zaobilaznice Slatine dokumentirani su stambeni i drugi objekti, uz veću količinu pokretnih nalaza, a na istočnom rubu naselja zabilježeno je nekoliko paljevinskih grobova. Prapovijesni horizont pripada virovitičkoj grupi kulture polja sa žarama (13.-12. st. pr. Kr.).
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Lokacija: Slatina
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13 st.p.n.e. do 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6541
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Lipa
Arheološko nalazište Lipa smješteno je na zapadnoj obali rijeke Čađavice kod Sladojevaca. Prvi keramički nalazi 2009. god. posvjedočili su o postojanju manjeg srednjovjekovnog naselja na ovalnom uzvišenju prekrivenom oranicama. Zaštitnim istraživanjima 2010. god. dokumentirani su ostaci stambenih i drugih objekata, uz pokretne keramičke, litičke i koštane nalaze. Naselje je dio mreže naselja podignutih na širem području grada Slatine tijekom srednjeg vijeka, čiji arheološki ostaci čine vrijedan izvor podataka o životu nekadašnjih stanovnika ovog kraja.
Lokacija: Sladojevci
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 9. st. do 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6740
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Lug
Arheološko nalazište Lug smješteno je na zapadnoj obali rijeke Čađavice kod naselja Sladojevci nedaleko Slatine. Prilikom arheoloških istraživanja dokumentirani su ostaci različitih objekata s brojnim pokretnim nalazima (keramikom, kućnim lijepom, kamenim alatkama, troskom). Nalazište je vrijedan izvor podataka o antičkoj kulturi te njezinim regionalnim i lokalnim manifestacijama koje su bile specifičnost svakog pojedinog prostora. Tragovi antičkog naselja svjedoče o nekadašnjem životu na ovom lokalitetu i iz njih se arheološki mogu iščitati detalji vezani uz svakodnevicu, navike i običaje tadašnjeg stanovništva.
Lokacija: Sladojevci
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 1. st. do 5. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6739
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Arheološko nalazište Turski grad
Arheološko nalazište Turski grad kod Medinaca smješteno je sa zapadne strane ceste Slatina-Medinci, sjeverno od Novog Naselja. Na sjeveru ga omeđuje rječica Jova, a na zapadu kanal koji iz rječice Jove teče prema jugu. Uočavaju se dva umjetno načinjena, povišena zemljana platoa i šanac koji prolazi između njih, te ih okružuje. Ovakva konfiguracija upućuje na ostatke jednog od srednjovjekovnih gradišta, kakve prepoznajemo u bližoj i daljoj okolici, npr. na nalazištima Turski grad u Sopju i Lipik kod Sladojevaca.
Lokacija: Medinci
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 9. st. do 15. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2897
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Barbare
Crkva sv. Barbare u Sladojevcima sagrađena je na prijelazu iz 18. u 19.st.sa stilskim odlikama kasnog baroka. Jednobrodna građevina sa zvonikom na glavnom pročelju, pravokutnom apsidom i prigrađenom sakristijom uz južni dio svetišta, obnovljena je 1983.g. Građena je opekom, pokrivena dvostrešnim krovom i biber crijepom. Lađa je nadsvođena baldahinskim svodom, kao i sakristija i svetište. Na zapadnom dijelu lađe je bogato konkavno izvedeno pjevalište koje stoji na dva stuba s kapitelima.Svodovi crkve oslikani su scenama čiji su likovi obučeni u narodne nošnje ovog kraja.Glavno pročelje je jednostavno obrađeno s istaknutim zvonikom koji je u prizemlju otvoren u trijem koji otvara tri arkade.
Lokacija: Sladojevci
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-378
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Josipa
Župna crkva sv. Josipa sagrađena je 1911. godine u neogotičkom stilu prema nacrtima Vilima Rauschera. Prvobitni zvonik izgrađen 1890. godine uklopljen je u novu crkvu. Građevinske radove je izveo graditelj Ante Slaviček iz Osijeka. Crkva je trobrodna. Srednji brod zaključen je poligonalnom apsidom. Na uličnom pročelju građevine ukomponiran je zvonik koji je razdjelnim vijencima podijeljen u tri etaže, pokriven je krovom u obliku osmerostrane piramide sa pokrovom od lima. Srednja lađa crkve je pokrivena dvostrešnim drvenim krovištem, sa pokrovom od crijepa. Vanjski zidni plašt pojačan je kontraforima. Pročelja su izvedena u fasadnoj opeci s profilacijama, vijencima i soklom u žbuci.
Lokacija: Slatina, Trg sv. Josipa
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1911. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4542
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Trojice
Crkva sv. Trojice u Gornjem Miholjcu sagrađena je 1793.g. u stilu kasnog baroka, kao jednobrodna građevina sa zvonikom na glavnom pročelju i polukružnom apsidom. Čitava crkvena parcela, elipsastog oblika, ograđena je starom zidanom baroknom ogradom.Crkva je građena opekom, pokrivena drvenim dvostrešnim krovom sa pokrovom limom. Lađa je nadsvođena baldahinskim svodom, a apsida polukalotom. Svetište osvjetljavaju tri prozorska otvora. Zvonik ja postavljen na masovne stupove nadsvođene arkadama koje tvore trijem. Bogato profilirani kordonski vijenac u centralnom dijelu je polukružno povijen.Zvonik završava baroknom lukovicom sa laternom. Bočna pročelja ukrašena su lezenama.
Lokacija: Gornji Miholjac
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1793. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-371
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tradicijski krznarski obrt Vlatka Gribla
Tradicijski krznarski obrt Vlatka Gribla nalazi se u središtu Slatine. Obitelj Gribl bavi se štavljenjem kože i krzna, te krojenjem i šivanjem proizvoda od kože i krzna divljih životinja poput zeca, kune, tvora, manje divlje svinje, lisce, te kože domaćih životinja poput teleće, jareće, janjeće i sl. Poslovni prostor izgleda kao i prije pedeset godina kao jedinstven sklop stambenih i gospodarskih zgrada iz prve polovice 20. st. Radnja ima dva dijela – skladišni i proizvodni dio. U svome radu koriste se tradicijskim metodama i alatom.
Lokacija: Slatina
Klasifikacija: tradicijski obrti
Vrijeme nastanka: 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3611
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Tradicijski užarski obrt Antuna Kneza
Tradicijski užarski obrt Antuna Kneza jedan je od posljednjih aktivnih u Slavoniji. Sirovinu za izradu užadi Antun Knez je sam pripremao ili je kupovao izgrebenanu konoplju od seljaka ili od posrednika. Osušena konoplja se stupala na stupama, mikala na grebenu, na taj način su dobili fino povesmo, najlošiju kudjelju. Sav materijal se koristio za izradu užadi. Konoplja je bila smotana u rajsne, to je bila mjera koju su vagali prije početka izrade. Od jedne rajsne izradilo bi se deset štrangi ili pet povodaca od kojih su se dalje na razne načine dobivali užarski proizvodi – užad, pletene ogrlice za vezivanje stoke oko vrata, razni konopci, povodci i sl.
Lokacija: Slatina
Klasifikacija: tradicijski obrti
Oznaka kulturnog dobra: Z-3612
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Zavičajni muzej Slatina – muzejska građa
Zaštićenu muzejsku građu Zavičajnog muzeja Slatina čini Etnografska zbirka, Školska zbirka, Zbirka fotografija, Zbirka razglednica, Arheološka zbirka i Zbirka Kelemen.
Etnografska zbirka obuhvaća proizvode seljačkog stanovništva ili njihove uporabne predmete s kraja 19. i prve polovice 20. st.
Školska zbirka predstavlja autentičan izvor građe i podataka o slatinskim školama te pokazuje njihov rast i razvoj.
Zbirka fotografija neizostavna je stepenica u proučavanju slatinske prošlosti, koja pokazuje mijene grada i ljudi, njihove navike, razlike i sličnosti između gradskog života, njihovoga stanovanja, odijevanja, i seoskog načina života.
Razglednice iz Zbirke zazglednica svjedok su urbanističkog razvoja Slatine i podsjećanje na njezin kulturni identitet.
Arheološka zbirka čuva predmete koji pripadaju vremenskome razdoblju od prapovijesti do kasnoga srednjeg vijeka. Prikupljeni nalazi svjedoče o dugoj naseljenosti panonskoga dijela Hrvatske i donose nove spoznaje o materijalnoj ostavštini prijašnjih stanovnika ovoga područja.
Okosnicu Zbirke Kelemen čine predmeti uglednoga glazbenika, svjetski poznatoga skladatelja i rođenoga Slatinčanina Milka Kelemena. Danas najveći dio Zbirke čine predmeti koji su tijekom 2012. i 2013. godine supružnici Kelemen donirali Gradu Slatini, a Grad predao Zavičajnom muzeju Slatina na čuvanje, obradu i prezentaciju.
Lokacija: Slatina
Klasifikacija: muzejska građa
Vrijeme nastanka: 19. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4291
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Žitnica
Žitnica u Gornjem Miholjcu je prostrana poljoprivredna građevina izgrađena u stilu neogotike. Bila je sastavni dio pustare Višnjica. Poljoprivredno dobro odn. pustara Višnjica prvi put se spominje 1846. g. u dokumentu u kojem grofovi Pejačevići imanje prodaju njemačkoj kneževskoj obitelji Schaumburg-Lippe. Kasnije su vlasnici postali obitelj Drašković koja je vrlo brzo od imanja stvorila jedno od najbogatijih i najrazvijenijih dobara u ovom dijelu Slavonije. U drugoj polovini 20.st. imanje je pod upravom IPK Osijek, a početkom 2005.g. postaje privatno vlasništvo. Žitnica je još uvijek ostala u vlasništvu Grada Slatine.
Građevina žitnice je dvokatnica izduženog pravokutnog tlocrta. Građena je opekom, pokrivena drvenim dvostrešnim krovištem sa pokrovom “lastavica” crijepom. Pročelja nisu ožbukana, već su ukrašena stepenastim istacima od opeke, pilastrima sa bazama i kapitelima, te šiljastim neogotičkim lukovima. Unutrašnjost svake etaže je jedinstven prostor. Stropovi su drveni grednici sa vidljivim gredama koje pridržavaju pravilno raspoređeni drveni stubovi sa “rukama”.
Lokacija: Gornji Miholjac, Gornji Miholjac
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5564
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Požegi
Kontakt adresa KO: M Peića 3, 34000 Požega
Telefon: 034/ 273-362
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska