Kulturna dobra grada Pregrade

Na području grada Pregrade nalazi se 22 kulturnih dobara. 7 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 6 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji običaji, obredi i svečanosti, a 1 dobro pripada kategoriji arheološka baština.

Sva dobra grada Pregrade:

  • Arheološko nalazište “Bušin-Bežanec”
  • Crkva Pohođenja Blažene Djevice MarijeCrkva sv. AneCrkva sv. DonataCrkva sv. LeonardaCrkva sv. MihaelaCrkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i župni dvorDvorac Bežanec, Valentinovo 55Dvorac DubravaDvorac Gorica, Gorička 15Kapela Kristovog raspećaKapela sv. Stjepana KraljaKompleks crkve sv. Mirka (Emerika), stari župni dvor i kapela Trpećeg IsusaKulturno-povijesna cjelina grada PregradaObičaj uskrsnog pucanja streljanja iz pištola u KosteluOrgulje u crkvi sv. EmerikaOrgulje u crkvi sv. MihovilaOrgulje u crkvi Uznesenja Blažene Djevice MarijeRodna kuća Janka LeskovaraSakralni inventar crkve Pohođenja Blažene Djevice MarijeSrednjovjekovna utvrda KostelgradZgrada stare gradske ljekarne, Stjepana Radića 19

    Arheološko nalazište “Bušin-Bežanec”

    Arheološko nalazište „Bušin-Bežanec“ nalazi se u sjevernom dijelu naselja Valentinovo, nedaleko od državne ceste DC 206. Smješteno je na prirodno uzvišenom platou od 199,3 m n/v, iznad zaštićenog kulturnog dobra „Dvorac Bežanec“ (Z-2228), na strateškom položaju s kojeg se moglo djelomično kontrolirati doline potoka Plemenšćine i Kosteljine. Lokalitet je otkriven prilikom rekognosciranja terena za potrebe izrade Studije o utjecaju na okoliš 2014. godine. Tom je prilikom s površine položaja prikupljeno više od 220 komada cijepanog litičkog materijala različitih vrsta kamena: rožnjaka, kvarcita, kalcedona i tufa. U nedostatku inih pokretnih arheoloških nalaza (ulomaka keramike i dr.) te većeg broja nalaza koji bi upućivali na mezolitičku tradiciju, nalazište se preliminarno datira u razdoblje postmezolitika.

    Lokacija: Valentinovo
    Klasifikacija: arheološka baština
    Vrijeme nastanka: 6000 god.p.n.e. do 2000 god.p.n.e.

    Oznaka kulturnog dobra: P-5318
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije

    Župna crkva Pohođenja Djevice Marije, smještena je na vrhu brijega u naselju Vinagora. Križnog tlocrta, pravokutne lađe s bočnim kapelama i poligonalnim svetištem, okružena je cinktorom. Sagrađena je u 18. st. na mjestu starije kapelice, dok je cinktor iz 19. st. Inventar crkve nastao je mahom u drugoj polovici 18. i početkom 19. st. Župni dvor iz 1858. g., smješten je istočno od crkve. Na pročelju je dvokatan, a sa zapadne strane ima samo jedan kat. Na gornjoj etaži nalazi se najveća, reprezentativna prostorija, palača.

    Lokacija: Vinagora
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3521
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Ane

    Jednobrodna crkva smještena na platou brijega sagrađena je sredinom 15. st., a od prvobitnog srednjovjekovnog izgleda sačuvala je gotičko svetište i lađu. Kasniji barokni sloj naknadno je uklonjen. Tlocrt crkve čine zvonik kvadratnog presjeka, pravokutna lađa, svetište s trostrano oblikovanim zaključkom kojeg podržavaju četiri kontrafora i pravokutna sakristija južno uz svetište. U središnjoj osi ispred glavnog, trokutno zaključenog pročelja smješten je zvonik u čijem se prizemlju nalazi ulaz u crkvu. Unutrašnji prostor lađe ima recentni tabulat, dok je svetište očuvalo gotički zvjezdasti svod čija se rebra oslanjaju na konzole.

    Lokacija: Gornja Plemenšćina
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2359
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Donata

    Jednobrodnu kapelu sa četverokutnim svetištem iza kojeg je sakristija zaključena ravnim zidom dao je 1730. g. podići Matija Marić, predsjednik županijskog suda u Varaždinu. Svetište i lađa bačvasto su svođeni. U istočnom dijelu lađe nalazi se jednostavno drveno pjevalište oslonjeno na dva drvena stupa. Glavno pročelje rustikalno izvedene kapele zaključeno je trokutastim zabatom iznad kojega se uzdiže zvonik na preslicu. U kapeli skromne vanjštine i dimenzija, posebnost je vidljiva u neobičnom provincijalnom izrazu pokretnog inventara koji se sastoji od glavnog oltara iz sredine 18. st., bočnih oltara sv. Notburge i sv. Ivana Nepomuka, slike BDM u okviru s dva mala anđela te propovjedaonice.

    Lokacija: Pavlovec Pregradski
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1730. god.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2082
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Leonarda

    Crkva je smještena na brijegu i orijentirana u smjeru sjever-jug. Građena je u 18. st., na mjestu starije kapele, ali je temeljito pregrađivana u 18. i 19. st., kada je i završena. Tlocrt se sastoji od prostora pjevališta, kvadratnog broda i nešto užeg kvadratnog svetišta sa segmentnom apsidom i prigrađenom sakristijom na zapadu. Iznad pročelja uzdiže se zvonik. Kasnobarokna koncepcija prostora, s centraliziranim travejem broda i svetišta uklapa se u stil građenja 1770-ih godina. U obnovi 19. st. zadržane su osnovne značajke prostora, ali su detalji klasicistički izvedeni. Dobro komponirane fasade, kao i izvedba detalja, govore o školovanoj radionici.

    Lokacija: Pregrada, Vrh Pregradski
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2364
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva sv. Mihaela

    Pravilno orijentirana crkva Svetog Mihaela nalazi se u naselju Sopot, jugozapadno od grada Pregrade. Pravokutne lađe s užim i nižim svetištem te masivnim zvonikom koji dominira vanjskim izgledom cijele crkve. Iako ima izgled građevine 17. stoljeća, pojedini dijelovi upućuju na to da bi mogla biti starijeg porijekla. U prilog tomu ide masivan i zatvoren zvonik s donjim dijelom od fino klesanog kamena građen u tradiciji obrambenih zvonika 16. stoljeća. Osobita je vrijednost crkve jedan od najcjelovitije očuvanih inventara 17. stoljeća.

    Lokacija: Sopot
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2092
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i župni dvor

    Najveća crkva u Hrvatskom zagorju, nalazi se na trgu u središtu Pregrade. Tlocrtnu osnovu čine ulazni dio flankiran s dva zvonika, ovalna lađa s plitkim bočnim kapelama, pravokutno svetište zaključeno stiješnjenom apsidom te oratorij i sakristija sjeverno i južno od svetišta. Vanjskim izgledom dominira konkavno glavno pročelje s dva bočna zvonika i središnjim dijelom, zaključenim trokutnim zabatom. Kasnobarokna, jednokatna kurija župnog dvora, pravokutnog tlocrta i naglašenih dimenzija, dovršena 1786. g., smještena je na kosom povišenom terenu iznad župne crkve. Među ostalim župnim kurijama Hrvatskog zagorja ističe se svojom reprezentativnošću, dimenzijama i složenošću prostorne koncepcije.

    Lokacija: Pregrada, Trg Gospe Kunagorske, Ulica grofova Keglevića 4
    Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2235
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Dvorac Bežanec, Valentinovo 55

    Smješten je na padini brežuljka istočno od ceste Zagreb – Pregrada. Sagradila ga je obitelj Keglević, vjerojatno u prvoj polovini 18. st., a nakon Keglevića vlasnici su bilii barun Kolenbach, potom barun Shlaum – Linden te obitelj Ottenfels-Geschwind. Barokno-klasicistička jednokatna, četverokrilna građevina s pravokutnim dvorištem u sredini. Prostorni koncept zasniva se na nizanju prostorija uz vanjske perimetralne zidove koje prate hodnici orijentirani prema dvorištu. Nekada su hodnici bili arkadno rastvoreni, međutim, nekvalitetnim intervencijama arkadni su otvori pretvoreni u prozore različitih oblika što je bitno narušilo sklad dvorišnih fasada odnosno ljepotu i ambijent dvorišta.

    Lokacija: Pregrada, Valentinovo 55
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2228
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Dvorac Dubrava

    Trokrilni dvorac s unutarnjim dvorištem dala je sagraditi obitelj Keglević, najvjerojatnije 1622. g. Tijekom stoljeća dvorac je doživio nekoliko preinaka, a od 19. st. nosi današnje historicističke karakteristike vidljive na pročeljima u obliku artikuliranih vijenaca, prozora s ravnim nadstrešnicama i plastičnih secesijskih motiva. Jednokatni dvor na dvorišnoj strani raščlanjen je arkadama u centralnoj osi na obje etaže, dok su krila raščlanjena arkadama samo u prizemnom dijelu. Dvor Dubrava zajedno s gospodarskim zgradama i ostacima perivoja vrijedan je primjer reprezentativne izgradnje koja koristi i razrađuje formu renesansnog kaštela.

    Lokacija: Pregrada, Dobrava 3
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5268
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Dvorac Gorica, Gorička 15

    Sagradili su ga Keglevići na prijelazu iz 16. u 17. st., u vrijeme napuštanja srednjovjekovnih burgova, na blagoj uzvisini nedaleko Pregrade. Jednokatna građevina, tlocrtnog oblika krnjeg slova „U“, s jednom ugaonom cilindričnom kulom, a s dvorišne strane rastvoren arkadama. Unutarnji prostor presvođen je bačvastim i križnim svodovima, opremljen namještajem iz doba historicizma i secesije. Katu se pristupa dvokrakim stubištem, prigrađenim s dvorišne strane kao samostalna prostorna jedinica. Za razliku od većine zagorskih dvoraca koji su barokizacijom bitno izmijenjeni, ovaj je sačuvao oblike prijelaznog ranobaroknog stila koji najčešće razrađuje formu renesansnog kaštela s ugaonim kulama.

    Lokacija: Pregrada, Gorička 15
    Klasifikacija: profana graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1907
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kapela Kristovog raspeća

    Grobljanska kapela Kristova Raspeća nalazi se na mjesnom groblju u Pregradi smještenom na blagoj uzvisini na istočnoj obali potoka Kosteljine. Gradnja kapele dovršena je oko 1880. g. Tlocrtno ima oblik kvadrata, a sastoji se od ulaznog natkritog trijema i unutrašnje prostorije za ispraćaj pokojnika. Kapela je arhitektonski oblikovana u duhu povijesnih stilova neogotičkog izraza, što je naročito vidljivo na natkritom ulaznom trijemu, koji se prema zapadu otvara s tri šiljasta neogotička luka. Iznad središnjeg, najvišeg luka uzdiže se zvonik na preslicu, rijedak u ovim krajevima. Na prednjoj strani preslice nalazi se polukružno zaključena niša u kojoj je raspelo.

    Lokacija: Pregrada
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4663
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kapela sv. Stjepana Kralja

    Pravilno orijentirana, jednobrodna kapela sv. Stjepana Kralja sagrađena je u 17. st., ali je kasnije u više navrata pregrađivana. Tlocrtnu osnovu čine ulazni dio, niži i uži od pravokutne lađe na koju se nastavlja poligonalno svetište i pravokutna sakristija sjeverno od njega.
    Jednostavnom vanjštinom kapele dominiraju glatke plohe pročelja. Glavno je zaključeno trokutnim zabatom s daščanom oplatom, a nad njim se uzdiže mali drveni zvonik sa šiljatom limenom kapom. Donjim dijelom pročelja dominira polukružni portal s profilacijama izvedenim u gotičkoj tradiciji. Preostali dijelovi glavnog oltara iz 1641.g. predstavljaju vjerojatno najstariji sačuvani oltarni inventar u Zagorju.

    Lokacija: Bregi Kostelski
    Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 17. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2634
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kompleks crkve sv. Mirka (Emerika), stari župni dvor i kapela Trpećeg Isusa

    Današnja jednobrodna, kasnobarokno–klasicistička građevina s poligonalnim svetištem, župna crkva sv Mirka (Emerika) u Kostelu, izgrađena je 1805. g. na mjestu starije crkve. U objektu je sačuvan inventar pretežno iz doba klasicizma. U povijesnim izvorima župna crkva sv. Emerika spominje se već 1334. g. Na kosini, sjeverozapadno od crkve smješten je župni dvor s početka 19. st. Kasnobarokna kapela Trpećeg (Ranjenog) Isusa s kraja 18. st. smještena je ispod župne crkve. Pravokutnog je svetišta s kružno koncipiranom lađom na koju se nadovezuje usko zapadno pročelje sa zvonikom. Sačuvan je kasnobarokno-klasicistički inventar.

    Lokacija: Kostel
    Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-2084
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Kulturno-povijesna cjelina grada Pregrada

    Smješten u SZ dijelu Hrvatske, grad Pregrada formira se još u srednjem vijeku uz povijesnu prometnicu koja povezuje Krapinu sa sjevernim područjima. Između potoka Kosteljine i masiva Kunagore, naselje je bilo vezano uz srednjovjekovni utvrđeni grad Kostelgrad, smješten sjeverno na vrhu gore. Uvijek značajni prometni uvjeti kao i upravna funkcija trgovišta (još u 16. stoljeću), razlog su razvoja i širenja grada sve do danas. Jezgru naselja i zonu najstrože zaštite čini prostrani Trg Gospe Kunagorske s dominantnom župnom crkvom, župnim dvorom i arheološkom zonom srednjovjekovne crkve i groblja.

    Lokacija: Pregrada
    Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
    Vrijeme nastanka: 15. st. do 21. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4803
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Običaj uskrsnog pucanja streljanja iz pištola u Kostelu

    Običaj uskrsnog pucanja streljanja iz pištole u Kostelu podno starog grada – kaštela Kostelgrada tradicija je temeljena na usmenoj predaji lokalnog stanovništva. Posjednici krapinsko – kostelgradskog vlastelinstva od 16. st., plemićka obitelj Keglević od Bužina uz obitelj Sekelja, i većinu velikaških obitelji, imala je vlastite naoružane postrojbe Svoj banderij Keglevići su, između ostalog, koristili i pri sudjelovanju u proslavama crkvenih blagdana i običaja toga kraja. Tako su i na slavljenju uskršnjih blagdana članovi banderija imali dužnosti pucanja iz oružja u slavu Isusovog uskrsnuća i čuvanja Isusovog groba. Tradicija proizašla iz tih povijesnih okolnosti ostala je duboko ukorijenjena kod stanovnika Kostela i, u skoro nepromijenjenom obliku, opstala do današnjih dana. Običaj uskrsnog pucanja streljanja, od priprema do zadnjeg dana pucanja na Bijelu nedjelju, dio je originalne tradicije i predanja stanovnika Kostela. Svi tradicijski elementi, poznati iz prošlosti, zadržali su se i danas. Jedino je obilaženja od kuće do kuće za Veliku subotu zamijenjeno otvorenjem „Kostelske Uskrsne pištole„. Na području Krapinsko – zagorske županije tijekom vremena, osnovana su mnoga druga kuburaška društva koja streljaju za uskrsne blagdane, no nemaju povijesnog uporišta za običaj, već su preuzeli običaj iz Kostela.

    Lokacija: Kostel
    Klasifikacija: običaji, obredi i svečanosti

    Oznaka kulturnog dobra: Z-5854
    Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje u crkvi sv. Emerika

    Orgulje je izradio zagrebački graditelj Paul Pumpp 1833. god. Imaju sedam registara, jedan manual i pedal op. 16. Opseg manuala je C-P, a pedala C-d1. Nakon dvije pregradnje sačuvano je nešto manje od polovice izvornih dijelova instrumenta. Kućište je u znatno boljem stanju nego instrument. To je bidermajerska kompozicija skladnih proporcija. Nad povišenim postoljem uzdiže se prospekt s dva kvadratična tornja i uvučenom, nižom spojnicom. Pročelje je tretirano plošno. Ormar je prebojan smeđe, trake profilacije su zelenkaste (pozlaćena bronca), dok su rezbarene zavjese i dekorativne vaze pozlaćene.

    Lokacija: Kostel
    Klasifikacija: glazbeni instrument
    Vrijeme nastanka: 1833. god.
    Autor: Paul Pumpp

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3150
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje u crkvi sv. Mihovila

    Gradi ih najvjerojatnije 1766. god. Simon Otonič iz Maribora, po štajerskome regionalnom tipu. Instrument je kvalitetne zvučnosti i uzorne klasične dispozicije. Mehaničkog je sustava s povlačnicama na probod, 6 registara i bez pedala. Ormar s postoljem ugrađen je u korsku ogradu. Prospekt završava u luk uzdignutim vijencem. Pročelje je raščlanjeno četirima plitkim pilastrima, dekoriranim uskim ukladama. Slikovita zavjesa u virtuozno izvedenim spletovima vitica i rokaja prekriva zvršetke svirala te izvire neposredno ispod vijenca trabeacije, spuštajući se niz bokove ormara. Ornamentalna rezbarija i mnogi dekorativni detalji upućuju na majstora solidna rezbarskog znanja.

    Lokacija: Sopot
    Klasifikacija: glazbeni instrument
    Vrijeme nastanka: 1766. god.
    Autor: Simon Otonič – graditelj

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1396
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Orgulje u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije

    Mehaničke orgulje sa 40 registara, tri manuala i jednim pedalom gradio je za zagrebačku katedralu 1834. g. Franjo Focht iz Pečuha. Zbog pogreške u konstrukciji ubrzo su prodane u Pregradu. Bile su prve orgulje te veličine u Hrvatskoj. Klasicistički prospekt s brojnim poljima i nižim spojnicama na visokom postolju istaknutog vijenca vertikalno je artikuliran četvrtastim pilastrima. Polja sa sviralama prekrivaju ornamentalne zavjese, a cjelinu zaključuje bogato raščlanjena trabeacija. Nad bočnim su poljima dekorativne vaze, a u sredini biskupovi simboli. U korsku ogradu ugrađene su svirale lažnog pozitiva, također bogato dekorirane. Ormar je prebojan u smeđe, a plastična dekoracija broncirana.

    Lokacija: Pregrada
    Klasifikacija: glazbeni instrument
    Vrijeme nastanka: 1834. god.
    Autor: Franjo Focht – graditelj

    Oznaka kulturnog dobra: Z-1394
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Rodna kuća Janka Leskovara

    Rodna kuća istaknutog hrvatskog književnika Janka Leskovara, nalazi se u selu Valentinovu, južno od Pregrade, u dolini rječice Kosteljine. Ova zidana jednokatnica, izgrađena je polovicom 19. st. Spada u kategoriju građanskih kuća s pripadajućim gospodarskim dijelom. Glavno pročelje je jednostavno obrađeno i artikulirano ritmom prozorskih otvora. Unutrašnjost zgrade nije se mijenjala, odnosno raspored prostorija ostao je isti kao i prilikom gradnje. Sačuvan je i originalni inventar (drveni ormar, pisaći stol i itd.) te izvorna stolarija.

    Lokacija: Valentinovo
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 19. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-4664
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Sakralni inventar crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije

    Vinagorska crkva na brijegu prvi put se spominje u 17. st. kao kapela župe Desinić, sagrađena oko čudotvornog kipa Bogorodice s djetetom, koji se danas nalazi u niši glavnog oltara. Nakon pregradnje tijekom 18. st. uslijedila je i barokizacija prostora raskošnim oslikom nastalim do 1777. i sakralnim inventarom.

    U ranijem vizitacijama, u vrijeme kad je crkva bila kapela spominje se oltar iz 1652., donesen iz Krapine te raskošan glavni oltar s gotičkim kipom Bogorodice, koji su dali pozlatiti Ladislav Ratkaj i Ivana Leopoldina od Velikog Tabora. I danas se u crkvi, na glavnom oltaru nalazi spomenuta Bogorodica sa samog početka 16. st., jedini preostali primjerak starije plastike.

    Danas su glavni oltar i oltari u bočnim kapelama kasnobarokna djela nastala u razdoblju od 1770-1775. Bočni oltari kod trijumfalnog luka i propovjedaonica iz prve su polovice 19. st., a krajem 19. i početkom 20. st. stigle su orgulje i ostali namještaj.
    Župa posjeduje i malu zbirku liturgijskog posuđa i ruha. Ističu se monstranca i kalež iz sredine 18. st. ukrašeni poludragim (?) kamenjem i iskucani bogatim vegetabilnim motivima.

    Lokacija: Vinagora
    Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
    Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.

    Oznaka kulturnog dobra: Z-6378
    Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Srednjovjekovna utvrda Kostelgrad

    Srednjovjekovna utvrda Kostelgrad nalazi se na obroncima Kunagore, iznad naselja Kostela kod Pregrade. Elipsoidnog tlocrta sagrađena je na zaravni brijega, a čine je dvokrilni palas okružen dvorištima te opasan obrambenim bedemom s tri male polukule i jednom baterijskom kulom. Danas je prisutna kao ruševina, s dobro sačuvanom baterijskom kulom. U povijesnim se izvorima prvi put spominje 1330.Vlasnici utvrde bili su Herman II. Celjski i Juraj Brandenburški koj je 1523. prodaje Petru II. Kegleviću. Prema pretpostavkama stručnjaka život u Kostelgradu se gasio polako. Smatra se da je sve do 18. stoljeća služio kao ljetna rezidencija obitelji Keglević.

    Lokacija: Kostel
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 14. st. do 18. st.

    Oznaka kulturnog dobra: P-4448
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh

    Zgrada stare gradske ljekarne, Stjepana Radića 19

    Ljekarna je smještena u samom središtu Pregrade, a osnovao ju je 1892. g. Adolf Alfons Thierry de Chateauvieux kao prvu kemijsko – farmaceutsku tvrtku u jugoistočnoj Europi, čije je ime navedeno na zabatu bočnog pročelja. Jednokatna zgrada s potkrovljem sagrađena je u secesijskom stilu. Pročelje s glavnim ulazom dekorativno je naglašeno arhitektonskom plastikom. Središnji je ulaz polukružnog završetka, a iznad njega, na prvom katu, nalazi se manji balkon. Prizemlje je naglašeno horizontalnim trakama, dok su prozori na prvom katu pravokutnog oblika i ukrašeni dekorativnom plastikom. Drveni namještaj u unutrašnjosti ljekarne ostao je izvoran, a izradio ga je pregradski majstor Gnus.

    Lokacija: Pregrada, Stjepana Radića 19
    Klasifikacija: profana graditeljska baština
    Vrijeme nastanka: 1892. god.
    Autor: građena prema projektu Gjure Carneluttia

    Oznaka kulturnog dobra: Z-3509
    Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
    Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

    Povratak na vrh
    Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Krapini
    Kontakt adresa KO: Magistratska 12, 49000 Krapina

    Telefon: 049/ 371-342

    Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

    Ne vidite cijenu autobusne karte?

    Korisni savjeti za putovanje autobusom

    Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

    Vicevi o putovanju

    Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska