Na području grada Pregrade nalazi se 22 kulturnih dobara. 7 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 6 dobara pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji običaji, obredi i svečanosti, a 1 dobro pripada kategoriji arheološka baština.
Sva dobra grada Pregrade:
- Arheološko nalazište “Bušin-Bežanec” Crkva Pohođenja Blažene Djevice MarijeCrkva sv. AneCrkva sv. DonataCrkva sv. LeonardaCrkva sv. MihaelaCrkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i župni dvorDvorac Bežanec, Valentinovo 55Dvorac DubravaDvorac Gorica, Gorička 15Kapela Kristovog raspećaKapela sv. Stjepana KraljaKompleks crkve sv. Mirka (Emerika), stari župni dvor i kapela Trpećeg IsusaKulturno-povijesna cjelina grada PregradaObičaj uskrsnog pucanja streljanja iz pištola u KosteluOrgulje u crkvi sv. EmerikaOrgulje u crkvi sv. MihovilaOrgulje u crkvi Uznesenja Blažene Djevice MarijeRodna kuća Janka LeskovaraSakralni inventar crkve Pohođenja Blažene Djevice MarijeSrednjovjekovna utvrda KostelgradZgrada stare gradske ljekarne, Stjepana Radića 19
Arheološko nalazište “Bušin-Bežanec”
Arheološko nalazište „Bušin-Bežanec“ nalazi se u sjevernom dijelu naselja Valentinovo, nedaleko od državne ceste DC 206. Smješteno je na prirodno uzvišenom platou od 199,3 m n/v, iznad zaštićenog kulturnog dobra „Dvorac Bežanec“ (Z-2228), na strateškom položaju s kojeg se moglo djelomično kontrolirati doline potoka Plemenšćine i Kosteljine. Lokalitet je otkriven prilikom rekognosciranja terena za potrebe izrade Studije o utjecaju na okoliš 2014. godine. Tom je prilikom s površine položaja prikupljeno više od 220 komada cijepanog litičkog materijala različitih vrsta kamena: rožnjaka, kvarcita, kalcedona i tufa. U nedostatku inih pokretnih arheoloških nalaza (ulomaka keramike i dr.) te većeg broja nalaza koji bi upućivali na mezolitičku tradiciju, nalazište se preliminarno datira u razdoblje postmezolitika.
Lokacija: Valentinovo
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 6000 god.p.n.e. do 2000 god.p.n.e.
Oznaka kulturnog dobra: P-5318
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Crkva Pohođenja Blažene Djevice Marije
Župna crkva Pohođenja Djevice Marije, smještena je na vrhu brijega u naselju Vinagora. Križnog tlocrta, pravokutne lađe s bočnim kapelama i poligonalnim svetištem, okružena je cinktorom. Sagrađena je u 18. st. na mjestu starije kapelice, dok je cinktor iz 19. st. Inventar crkve nastao je mahom u drugoj polovici 18. i početkom 19. st. Župni dvor iz 1858. g., smješten je istočno od crkve. Na pročelju je dvokatan, a sa zapadne strane ima samo jedan kat. Na gornjoj etaži nalazi se najveća, reprezentativna prostorija, palača.
Lokacija: Vinagora
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-3521
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh [adrotate group=”1″]
Crkva sv. Ane
Jednobrodna crkva smještena na platou brijega sagrađena je sredinom 15. st., a od prvobitnog srednjovjekovnog izgleda sačuvala je gotičko svetište i lađu. Kasniji barokni sloj naknadno je uklonjen. Tlocrt crkve čine zvonik kvadratnog presjeka, pravokutna lađa, svetište s trostrano oblikovanim zaključkom kojeg podržavaju četiri kontrafora i pravokutna sakristija južno uz svetište. U središnjoj osi ispred glavnog, trokutno zaključenog pročelja smješten je zvonik u čijem se prizemlju nalazi ulaz u crkvu. Unutrašnji prostor lađe ima recentni tabulat, dok je svetište očuvalo gotički zvjezdasti svod čija se rebra oslanjaju na konzole.
Lokacija: Gornja Plemenšćina
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2359
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Donata
Jednobrodnu kapelu sa četverokutnim svetištem iza kojeg je sakristija zaključena ravnim zidom dao je 1730. g. podići Matija Marić, predsjednik županijskog suda u Varaždinu. Svetište i lađa bačvasto su svođeni. U istočnom dijelu lađe nalazi se jednostavno drveno pjevalište oslonjeno na dva drvena stupa. Glavno pročelje rustikalno izvedene kapele zaključeno je trokutastim zabatom iznad kojega se uzdiže zvonik na preslicu. U kapeli skromne vanjštine i dimenzija, posebnost je vidljiva u neobičnom provincijalnom izrazu pokretnog inventara koji se sastoji od glavnog oltara iz sredine 18. st., bočnih oltara sv. Notburge i sv. Ivana Nepomuka, slike BDM u okviru s dva mala anđela te propovjedaonice.
Lokacija: Pavlovec Pregradski
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1730. god.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2082
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Leonarda
Crkva je smještena na brijegu i orijentirana u smjeru sjever-jug. Građena je u 18. st., na mjestu starije kapele, ali je temeljito pregrađivana u 18. i 19. st., kada je i završena. Tlocrt se sastoji od prostora pjevališta, kvadratnog broda i nešto užeg kvadratnog svetišta sa segmentnom apsidom i prigrađenom sakristijom na zapadu. Iznad pročelja uzdiže se zvonik. Kasnobarokna koncepcija prostora, s centraliziranim travejem broda i svetišta uklapa se u stil građenja 1770-ih godina. U obnovi 19. st. zadržane su osnovne značajke prostora, ali su detalji klasicistički izvedeni. Dobro komponirane fasade, kao i izvedba detalja, govore o školovanoj radionici.
Lokacija: Pregrada, Vrh Pregradski
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2364
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva sv. Mihaela
Pravilno orijentirana crkva Svetog Mihaela nalazi se u naselju Sopot, jugozapadno od grada Pregrade. Pravokutne lađe s užim i nižim svetištem te masivnim zvonikom koji dominira vanjskim izgledom cijele crkve. Iako ima izgled građevine 17. stoljeća, pojedini dijelovi upućuju na to da bi mogla biti starijeg porijekla. U prilog tomu ide masivan i zatvoren zvonik s donjim dijelom od fino klesanog kamena građen u tradiciji obrambenih zvonika 16. stoljeća. Osobita je vrijednost crkve jedan od najcjelovitije očuvanih inventara 17. stoljeća.
Lokacija: Sopot
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-2092
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije i župni dvor
Najveća crkva u Hrvatskom zagorju, nalazi se na trgu u središtu Pregrade. Tlocrtnu osnovu čine ulazni dio flankiran s dva zvonika, ovalna lađa s plitkim bočnim kapelama, pravokutno svetište zaključeno stiješnjenom apsidom te oratorij i sakristija sjeverno i južno od svetišta. Vanjskim izgledom dominira konkavno glavno pročelje s dva bočna zvonika i središnjim dijelom, zaključenim trokutnim zabatom. Kasnobarokna, jednokatna kurija župnog dvora, pravokutnog tlocrta i naglašenih dimenzija, dovršena 1786. g., smještena je na kosom povišenom terenu iznad župne crkve. Među ostalim župnim kurijama Hrvatskog zagorja ističe se svojom reprezentativnošću, dimenzijama i složenošću prostorne koncepcije.
Lokacija: Pregrada, Trg Gospe Kunagorske, Ulica grofova Keglevića 4
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Tražite smještaj? >>>Provjerite ponudu i rezervirajte odmah!
Pogodnost za više od 100.000 putnika >>>Za 9,95 eura mjesečno ovim javnim prijevozom neograničeno po cijeloj Hrvatskoj
Oznaka kulturnog dobra: Z-2235
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dvorac Bežanec, Valentinovo 55
Smješten je na padini brežuljka istočno od ceste Zagreb – Pregrada. Sagradila ga je obitelj Keglević, vjerojatno u prvoj polovini 18. st., a nakon Keglevića vlasnici su bilii barun Kolenbach, potom barun Shlaum – Linden te obitelj Ottenfels-Geschwind. Barokno-klasicistička jednokatna, četverokrilna građevina s pravokutnim dvorištem u sredini. Prostorni koncept zasniva se na nizanju prostorija uz vanjske perimetralne zidove koje prate hodnici orijentirani prema dvorištu. Nekada su hodnici bili arkadno rastvoreni, međutim, nekvalitetnim intervencijama arkadni su otvori pretvoreni u prozore različitih oblika što je bitno narušilo sklad dvorišnih fasada odnosno ljepotu i ambijent dvorišta.
Lokacija: Pregrada, Valentinovo 55
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2228
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dvorac Dubrava
Trokrilni dvorac s unutarnjim dvorištem dala je sagraditi obitelj Keglević, najvjerojatnije 1622. g. Tijekom stoljeća dvorac je doživio nekoliko preinaka, a od 19. st. nosi današnje historicističke karakteristike vidljive na pročeljima u obliku artikuliranih vijenaca, prozora s ravnim nadstrešnicama i plastičnih secesijskih motiva. Jednokatni dvor na dvorišnoj strani raščlanjen je arkadama u centralnoj osi na obje etaže, dok su krila raščlanjena arkadama samo u prizemnom dijelu. Dvor Dubrava zajedno s gospodarskim zgradama i ostacima perivoja vrijedan je primjer reprezentativne izgradnje koja koristi i razrađuje formu renesansnog kaštela.
Lokacija: Pregrada, Dobrava 3
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-5268
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Dvorac Gorica, Gorička 15
Sagradili su ga Keglevići na prijelazu iz 16. u 17. st., u vrijeme napuštanja srednjovjekovnih burgova, na blagoj uzvisini nedaleko Pregrade. Jednokatna građevina, tlocrtnog oblika krnjeg slova „U“, s jednom ugaonom cilindričnom kulom, a s dvorišne strane rastvoren arkadama. Unutarnji prostor presvođen je bačvastim i križnim svodovima, opremljen namještajem iz doba historicizma i secesije. Katu se pristupa dvokrakim stubištem, prigrađenim s dvorišne strane kao samostalna prostorna jedinica. Za razliku od većine zagorskih dvoraca koji su barokizacijom bitno izmijenjeni, ovaj je sačuvao oblike prijelaznog ranobaroknog stila koji najčešće razrađuje formu renesansnog kaštela s ugaonim kulama.
Lokacija: Pregrada, Gorička 15
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-1907
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kapela Kristovog raspeća
Grobljanska kapela Kristova Raspeća nalazi se na mjesnom groblju u Pregradi smještenom na blagoj uzvisini na istočnoj obali potoka Kosteljine. Gradnja kapele dovršena je oko 1880. g. Tlocrtno ima oblik kvadrata, a sastoji se od ulaznog natkritog trijema i unutrašnje prostorije za ispraćaj pokojnika. Kapela je arhitektonski oblikovana u duhu povijesnih stilova neogotičkog izraza, što je naročito vidljivo na natkritom ulaznom trijemu, koji se prema zapadu otvara s tri šiljasta neogotička luka. Iznad središnjeg, najvišeg luka uzdiže se zvonik na preslicu, rijedak u ovim krajevima. Na prednjoj strani preslice nalazi se polukružno zaključena niša u kojoj je raspelo.
Lokacija: Pregrada
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Oznaka kulturnog dobra: Z-4663
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kapela sv. Stjepana Kralja
Pravilno orijentirana, jednobrodna kapela sv. Stjepana Kralja sagrađena je u 17. st., ali je kasnije u više navrata pregrađivana. Tlocrtnu osnovu čine ulazni dio, niži i uži od pravokutne lađe na koju se nastavlja poligonalno svetište i pravokutna sakristija sjeverno od njega.
Jednostavnom vanjštinom kapele dominiraju glatke plohe pročelja. Glavno je zaključeno trokutnim zabatom s daščanom oplatom, a nad njim se uzdiže mali drveni zvonik sa šiljatom limenom kapom. Donjim dijelom pročelja dominira polukružni portal s profilacijama izvedenim u gotičkoj tradiciji. Preostali dijelovi glavnog oltara iz 1641.g. predstavljaju vjerojatno najstariji sačuvani oltarni inventar u Zagorju.
Lokacija: Bregi Kostelski
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2634
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kompleks crkve sv. Mirka (Emerika), stari župni dvor i kapela Trpećeg Isusa
Današnja jednobrodna, kasnobarokno–klasicistička građevina s poligonalnim svetištem, župna crkva sv Mirka (Emerika) u Kostelu, izgrađena je 1805. g. na mjestu starije crkve. U objektu je sačuvan inventar pretežno iz doba klasicizma. U povijesnim izvorima župna crkva sv. Emerika spominje se već 1334. g. Na kosini, sjeverozapadno od crkve smješten je župni dvor s početka 19. st. Kasnobarokna kapela Trpećeg (Ranjenog) Isusa s kraja 18. st. smještena je ispod župne crkve. Pravokutnog je svetišta s kružno koncipiranom lađom na koju se nadovezuje usko zapadno pročelje sa zvonikom. Sačuvan je kasnobarokno-klasicistički inventar.
Lokacija: Kostel
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-2084
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Kulturno-povijesna cjelina grada Pregrada
Smješten u SZ dijelu Hrvatske, grad Pregrada formira se još u srednjem vijeku uz povijesnu prometnicu koja povezuje Krapinu sa sjevernim područjima. Između potoka Kosteljine i masiva Kunagore, naselje je bilo vezano uz srednjovjekovni utvrđeni grad Kostelgrad, smješten sjeverno na vrhu gore. Uvijek značajni prometni uvjeti kao i upravna funkcija trgovišta (još u 16. stoljeću), razlog su razvoja i širenja grada sve do danas. Jezgru naselja i zonu najstrože zaštite čini prostrani Trg Gospe Kunagorske s dominantnom župnom crkvom, župnim dvorom i arheološkom zonom srednjovjekovne crkve i groblja.
Lokacija: Pregrada
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 15. st. do 21. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4803
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Običaj uskrsnog pucanja streljanja iz pištola u Kostelu
Običaj uskrsnog pucanja streljanja iz pištole u Kostelu podno starog grada – kaštela Kostelgrada tradicija je temeljena na usmenoj predaji lokalnog stanovništva. Posjednici krapinsko – kostelgradskog vlastelinstva od 16. st., plemićka obitelj Keglević od Bužina uz obitelj Sekelja, i većinu velikaških obitelji, imala je vlastite naoružane postrojbe Svoj banderij Keglevići su, između ostalog, koristili i pri sudjelovanju u proslavama crkvenih blagdana i običaja toga kraja. Tako su i na slavljenju uskršnjih blagdana članovi banderija imali dužnosti pucanja iz oružja u slavu Isusovog uskrsnuća i čuvanja Isusovog groba. Tradicija proizašla iz tih povijesnih okolnosti ostala je duboko ukorijenjena kod stanovnika Kostela i, u skoro nepromijenjenom obliku, opstala do današnjih dana. Običaj uskrsnog pucanja streljanja, od priprema do zadnjeg dana pucanja na Bijelu nedjelju, dio je originalne tradicije i predanja stanovnika Kostela. Svi tradicijski elementi, poznati iz prošlosti, zadržali su se i danas. Jedino je obilaženja od kuće do kuće za Veliku subotu zamijenjeno otvorenjem „Kostelske Uskrsne pištole„. Na području Krapinsko – zagorske županije tijekom vremena, osnovana su mnoga druga kuburaška društva koja streljaju za uskrsne blagdane, no nemaju povijesnog uporišta za običaj, već su preuzeli običaj iz Kostela.
Lokacija: Kostel
Klasifikacija: običaji, obredi i svečanosti
Oznaka kulturnog dobra: Z-5854
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Emerika
Orgulje je izradio zagrebački graditelj Paul Pumpp 1833. god. Imaju sedam registara, jedan manual i pedal op. 16. Opseg manuala je C-P, a pedala C-d1. Nakon dvije pregradnje sačuvano je nešto manje od polovice izvornih dijelova instrumenta. Kućište je u znatno boljem stanju nego instrument. To je bidermajerska kompozicija skladnih proporcija. Nad povišenim postoljem uzdiže se prospekt s dva kvadratična tornja i uvučenom, nižom spojnicom. Pročelje je tretirano plošno. Ormar je prebojan smeđe, trake profilacije su zelenkaste (pozlaćena bronca), dok su rezbarene zavjese i dekorativne vaze pozlaćene.
Lokacija: Kostel
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1833. god.
Autor: Paul Pumpp
Oznaka kulturnog dobra: Z-3150
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi sv. Mihovila
Gradi ih najvjerojatnije 1766. god. Simon Otonič iz Maribora, po štajerskome regionalnom tipu. Instrument je kvalitetne zvučnosti i uzorne klasične dispozicije. Mehaničkog je sustava s povlačnicama na probod, 6 registara i bez pedala. Ormar s postoljem ugrađen je u korsku ogradu. Prospekt završava u luk uzdignutim vijencem. Pročelje je raščlanjeno četirima plitkim pilastrima, dekoriranim uskim ukladama. Slikovita zavjesa u virtuozno izvedenim spletovima vitica i rokaja prekriva zvršetke svirala te izvire neposredno ispod vijenca trabeacije, spuštajući se niz bokove ormara. Ornamentalna rezbarija i mnogi dekorativni detalji upućuju na majstora solidna rezbarskog znanja.
Lokacija: Sopot
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1766. god.
Autor: Simon Otonič – graditelj
Oznaka kulturnog dobra: Z-1396
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Orgulje u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije
Mehaničke orgulje sa 40 registara, tri manuala i jednim pedalom gradio je za zagrebačku katedralu 1834. g. Franjo Focht iz Pečuha. Zbog pogreške u konstrukciji ubrzo su prodane u Pregradu. Bile su prve orgulje te veličine u Hrvatskoj. Klasicistički prospekt s brojnim poljima i nižim spojnicama na visokom postolju istaknutog vijenca vertikalno je artikuliran četvrtastim pilastrima. Polja sa sviralama prekrivaju ornamentalne zavjese, a cjelinu zaključuje bogato raščlanjena trabeacija. Nad bočnim su poljima dekorativne vaze, a u sredini biskupovi simboli. U korsku ogradu ugrađene su svirale lažnog pozitiva, također bogato dekorirane. Ormar je prebojan u smeđe, a plastična dekoracija broncirana.
Lokacija: Pregrada
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1834. god.
Autor: Franjo Focht – graditelj
Oznaka kulturnog dobra: Z-1394
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Rodna kuća Janka Leskovara
Rodna kuća istaknutog hrvatskog književnika Janka Leskovara, nalazi se u selu Valentinovu, južno od Pregrade, u dolini rječice Kosteljine. Ova zidana jednokatnica, izgrađena je polovicom 19. st. Spada u kategoriju građanskih kuća s pripadajućim gospodarskim dijelom. Glavno pročelje je jednostavno obrađeno i artikulirano ritmom prozorskih otvora. Unutrašnjost zgrade nije se mijenjala, odnosno raspored prostorija ostao je isti kao i prilikom gradnje. Sačuvan je i originalni inventar (drveni ormar, pisaći stol i itd.) te izvorna stolarija.
Lokacija: Valentinovo
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 19. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-4664
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Sakralni inventar crkve Pohođenja Blažene Djevice Marije
Vinagorska crkva na brijegu prvi put se spominje u 17. st. kao kapela župe Desinić, sagrađena oko čudotvornog kipa Bogorodice s djetetom, koji se danas nalazi u niši glavnog oltara. Nakon pregradnje tijekom 18. st. uslijedila je i barokizacija prostora raskošnim oslikom nastalim do 1777. i sakralnim inventarom.
U ranijem vizitacijama, u vrijeme kad je crkva bila kapela spominje se oltar iz 1652., donesen iz Krapine te raskošan glavni oltar s gotičkim kipom Bogorodice, koji su dali pozlatiti Ladislav Ratkaj i Ivana Leopoldina od Velikog Tabora. I danas se u crkvi, na glavnom oltaru nalazi spomenuta Bogorodica sa samog početka 16. st., jedini preostali primjerak starije plastike.
Danas su glavni oltar i oltari u bočnim kapelama kasnobarokna djela nastala u razdoblju od 1770-1775. Bočni oltari kod trijumfalnog luka i propovjedaonica iz prve su polovice 19. st., a krajem 19. i početkom 20. st. stigle su orgulje i ostali namještaj.
Župa posjeduje i malu zbirku liturgijskog posuđa i ruha. Ističu se monstranca i kalež iz sredine 18. st. ukrašeni poludragim (?) kamenjem i iskucani bogatim vegetabilnim motivima.
Lokacija: Vinagora
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.
Oznaka kulturnog dobra: Z-6378
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Srednjovjekovna utvrda Kostelgrad
Srednjovjekovna utvrda Kostelgrad nalazi se na obroncima Kunagore, iznad naselja Kostela kod Pregrade. Elipsoidnog tlocrta sagrađena je na zaravni brijega, a čine je dvokrilni palas okružen dvorištima te opasan obrambenim bedemom s tri male polukule i jednom baterijskom kulom. Danas je prisutna kao ruševina, s dobro sačuvanom baterijskom kulom. U povijesnim se izvorima prvi put spominje 1330.Vlasnici utvrde bili su Herman II. Celjski i Juraj Brandenburški koj je 1523. prodaje Petru II. Kegleviću. Prema pretpostavkama stručnjaka život u Kostelgradu se gasio polako. Smatra se da je sve do 18. stoljeća služio kao ljetna rezidencija obitelji Keglević.
Lokacija: Kostel
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st. do 18. st.
Oznaka kulturnog dobra: P-4448
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro
Zgrada stare gradske ljekarne, Stjepana Radića 19
Ljekarna je smještena u samom središtu Pregrade, a osnovao ju je 1892. g. Adolf Alfons Thierry de Chateauvieux kao prvu kemijsko – farmaceutsku tvrtku u jugoistočnoj Europi, čije je ime navedeno na zabatu bočnog pročelja. Jednokatna zgrada s potkrovljem sagrađena je u secesijskom stilu. Pročelje s glavnim ulazom dekorativno je naglašeno arhitektonskom plastikom. Središnji je ulaz polukružnog završetka, a iznad njega, na prvom katu, nalazi se manji balkon. Prizemlje je naglašeno horizontalnim trakama, dok su prozori na prvom katu pravokutnog oblika i ukrašeni dekorativnom plastikom. Drveni namještaj u unutrašnjosti ljekarne ostao je izvoran, a izradio ga je pregradski majstor Gnus.
Lokacija: Pregrada, Stjepana Radića 19
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1892. god.
Autor: građena prema projektu Gjure Carneluttia
Oznaka kulturnog dobra: Z-3509
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Krapini
Kontakt adresa KO: Magistratska 12, 49000 Krapina
Telefon: 049/ 371-342
Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusomNe vidite cijenu autobusne karte?
Korisni savjeti za putovanje autobusom
Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju
Vicevi o putovanju
Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska