Kulturna baština grada Popovače

Na području grada Popovače nalazi se 16 kulturnih dobara. 5 dobara pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 4 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 2 dobra pripadaju kategoriji etnografska građa, 2 dobra pripadaju kategoriji glazbeni instrument, a 1 dobro pripada kategoriji sakralni/religijski predmeti.

Sva dobra grada Popovače:

Arheološko nalazište Ciglenice

Arheološko nalazište Ciglenica nalazi se oko 500 m južno od autoceste Zagreb-Lipovac. Pokretni arheološki materijal nađen tijekom dosadašnjih istraživanja vrlo je bogat i raznolik. Svjedočanstva o arheološkim ostacima potječu iz druge polovice 19. stoljeća, kada se spominje lokacija rimskog naselja Varianis. Pored uobičajenih elemenata arhitekture, najbrojnija je keramika. Nađeni su i ulomci stakla, fina i gruba rimska keramika, mnogobrojne amforne nakupine olova, nekoliko tipova fibula, nakit i novac, elementi arhitekture te vanjskog i unutarnjeg uređenja prostora (opeke, tegule, tesere mozaika, freske, podna popločenja).

Lokacija: Osekovo
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-3656
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Srednje Selo

Arheološko nalazište Srednje Selo u Osekovu nalazi se na livadi ispod kuća u Srednjem Selu u naselju Osekovo. Riječ je o srednjovjekovnom gradištu nizinskog tipa s dvostrukim bedemom i jarkom između bedema pravokutnog tlocrta. Površina gradišta iznosi približno 1,6 hektara. Bedemi gradišta su jasno uočljivi i na dijelovima visoki i preko 1 metar. U vanjskim dijelovima gradišta nađena je manja količina keramike i lijepa, dok je na površini u okviru unutarnjeg bedema nađeno dosta keramike, lijepa i željezne šljake. Nađena grublja i fina keramika datira nalazište u 15. i 16. stoljeće i vrijeme turskih prodora u sjeverozapadnu Hrvatsku. Gradište je dio sustava obrane od Turaka izgrađeno u kasnom srednjem vijeku na sjevernom rubu Lonjskog polja.

Lokacija: Osekovo
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-5785
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Cjelina koju čine stari grad Moslavina (u arheološkom sloju) i tri dvorca Erdödy

Vlastelinstvo Moslavina stoljećima je bilo u vlasništvu grofovske obitelji Erdody, a prostor na kojem Erdodyevi tijekom stoljeća grade svoja tri dvorca poznat je po starom gradu Moslavini koji se spominje već 1294.g. Naselje i utvrđeni grad bili su vrlo značajno gospodarsko, crkveno i upravno središte. Temelji staroga grada Moslavine otkriveni su arheološkim istraživanjima tijekom 70-ih g. Prvi barokni dvorac u Moslavini sagrađen je u 18.st. kao četverokrilna, jednokatna građevina s dvorištem. Klasicistički dvorac podignut je u 19.st, a to je jednokatna građevina tlocrtne U forme. Treća građevina sagrađena je nakon klasicističkog dvorca kao jednokatna građevina izduljene pravokutne forme.

Lokacija: Popovača
Klasifikacija: profana graditeljska baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-3160
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Alojzija Gonzage

Crkva sv. Alojzija Gonzage u Popovači smještena je na uzvisini na istočnom ulazu u naselje. Sagrađena je prema projektu Stjepana Podhorskog iz 1935. godine. Građena je od kamena i pripada tipu građevina centralnog, heksagonalnog tlocrta s dodatkom pravokutnog svetišta na istočnoj i narteksa na zapadnoj strani, u čijoj se ravnini nalazi kvadratičan zvonik. Inventaru pripadaju glavni oltar iznad koje su postavljene skulpture sv. Ane i sv. Joakima, manji oltar BDM i propovjedaonica. Specifičnost crkve je vanjski izgled koji je rezultat gradnje nepravilnim, grubo obrađenim blokovima kamena. Župna crkva svrstava se među vrijedne sakralne objekte iz prve polovice dvadesetog stoljeća.

Lokacija: Popovača
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1935. god.
Autor: Stjepan Podhorski

Oznaka kulturnog dobra: Z-2918
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Ane

Župna crkva smještena je na povišenom platou koji dominira prema Lonjskom polju. Ograđena je zidanom ogradom i okružena poljima. Nakon osnutka župe u Osekovu u 17.st. pristupa se izgradnji nove crkve koja konačan oblik dobiva 1751. g. Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta s užim zaobljenim svetištem uz koje je sa sjeverne strane smještena sakristija. Prostoru lađe s južne je strane pridružena kapela, također polukružno zaključena, a pred zapadnim pročeljem je zvonik. Najkvalitetniji dio inventara je glavni oltar sv. Ane u svetištu, stilski na prijelazu iz rokokoa u klasicizam. U blizini crkve je jednokatnica župnog dvora iz 19. st.

Lokacija: Osekovo
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 17. st. do 18. st.

Važne novosti iz ZET-a >>>Ne kupujte kartu u tramvaju! Evo zašto…

Ponekad ga zovu i kvizom za plavuše. Izazov koji postavljamo pred vas je da točno odgovorite na svih sedam pitanja u najlakšem kvizu na svijetu! >>>Najlakši kviz na svijetu

Oznaka kulturnog dobra: Z-1920
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Antuna Padovanskog

Jednobrodna građevina s užim, poligonalno zaključenim svetištem i plitkim transeptom, čime dobiva tlocrt latinskog križa, velikih dimenzija, sagrađena je 1863.g. u oblicima historicizma (gotika) u središtu naselja i ograđena željeznom ogradom na postolju zidanom opekom. Na glavnom zapadnom pročelju je zvonik. Natkrivena je dvostrešnim krovom pokrivenim crijepom. Nadsvođena je križno-rebrastim svodom te mrežastim svodom nad apsidom. Karakteristika oblikovanja eksterijera je rastvaranje zidnih ploha visokim šiljatolučnim otvorima što se izmjenjuju sa stupnjevanim kontraforama. Župna crkva svojim oblikovanjem i dimenzijama ističe se kao vrijedan primjer historicističkog oblikovanja u duhu gotike na ovom području.

Lokacija: Voloder
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1863. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2837
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Ivana Krstitelja

Župna crkva sv. Ivana Krstitelja smještena je u središtu naselja ograđena zidanom cinkturom. Gradnja crkve započeta je 1756.g. Jednobrodna građevina pravokutnog tlocrta, s užim pravokutnim zaobljenim svetištem, pravokutnom sakristijom sjeverno uz svetište te manjim trijemom unutar kojeg je bočni ulaz smješten s južne strane lađe. Pod zapadnim pročeljem je zvonik. Unutarnji prostor lađe i svetišta svođen je baroknim križnim svodom. Glavni oltar u svetištu posvećen sv. Ivanu Krstitelju podignut je 1778. godine. Crkva ima sve karakteristike baroknog oblikovanja, a stupnjem očuvanosti i vrijednošću inventara svrstava se među najznačajnije primjere sakralnih objekata na moslavačkom području.

Lokacija: Gornja Jelenska
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1922
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Etnografska zbirka Od sjemena lana do platna i narodne nošnje

Stalna izložba Od sjemena lana do platna i narodne nošnje prikazuje put obrade lana od početne faze u kojoj se sjeme lana riljanjem odvaja od stabljike, zatim stupanje kojim se odvaja neprekinuto vlakno od krte stabljike, omekšavanje i čišćenje od pozdera pomoću grebena i trlice da bi se dobile mekane i svilenkaste niti koje su tako obrađene spremne za predenje na preslici ili kolovratu, do završne faze kad se pomoću vitla i raška ta pređa premata i snuje za tkanje na tkalačkome stanu. Zbirka je otvorena 24. 6. 2007. godine , a smještena je u Društvenome domu u Osekovu na adresi Trg Kraljice Hrvata b.b. Predmeti su većinom izrađeni u drugoj i trećoj četvrtini 20. stoljeća.

Lokacija: Osekovo
Klasifikacija: etnografska građa

Oznaka kulturnog dobra: Z-6553
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inventar kapele sv. Fabijana i Sebastijana

Inventar kapele sv. Fabijana i Sebastijana sastoji se od glavnog oltara sv. Fabijana i Sebastijana, 2 plastike anđela te 2 kaleža nastala u rasponu od 17. do 19. st. koji nose obilježja ranog i zrelog baroka te bidermajera. Osobito je zanimljiv oltar koji ima dvije kvalitetne skulpture te slikani antependij i stipes građen od drvenih greda na način narodnog graditeljstva. Navedena kulturna dobra dopunjuju arhitekturu, čija je vrijednost u sačuvanoj drvenoj tradicionalnoj gradnji te tako predstavlja jednu od rijetkih sačuvanih drvenih sakralnih građevina na ovom području.

Lokacija: Donja Gračenica
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1505
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kapela sv. Fabijana i Sebastijana

Drvena kapela podignuta je u središtu naselja 1718. g, a krajem 19.st. izvršena je pregradnja. Građevina pravokutnog tlocrta, poligonalno oblikovanog svetišnog dijela, s manjim zvonikom nad zapadnim pročeljem i pravokutnom nižom sakristijom. Građena je drvenim gredama i podzidana opekom. Unutrašnjost je natkrivena drvenim stropom otvorenog grednika, dok je prekriva kvadratična opeka. U unutrašnjosti je sačuvan vrijedan barokni inventar. Kapela je vrijedan primjer drvene sakralne arhitekture i jedan od rijetkih sačuvanih objekata pučkog graditeljstva te vrste na području Moslavine.

Lokacija: Donja Gračenica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1921
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Orgulje u crkvi sv. Ane

Manje mehaničke orgulje s 12 registra, jednim manualom i pedalom izradili su Josip Toplak i varaždinski majstor Mathias Tasser, završivši ih oko 1783/84. Orgulje su građene posve u baroknoj tradiciji, samo je Fagot-registar u Pedalu, u ono doba novotarija na domaćem području. Ormar je raščlanjena oblika s povišenim srednjim tornjem i dvama bočnim, nižima. Polja sa sviralama zatvara zavjesa profilirana u obliku rešetke s kružnim elementima na sjecištu. Rijedak su primjer do danas gotovo iskonski sačuvanih orgulja koje nose još sve organološke kvalitete neistraženih, iako poznatih domaćih graditelja. Njihova važnost premašuje okvire regije.

Lokacija: Osekovo
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1781. god.
Autor: Josip Toplak – graditelj
Mathias Tassner – graditelj

Oznaka kulturnog dobra: Z-1393
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Orgulje u crkvi sv. Antuna Padovanskog

Zagrebački graditelja Antun Šimenc gradio je orgulje u crkvi sv. Antuna Padovanskog 1863.g. Orgulje su mehaničke s 12 registara, 1 manaulom i pedalom. Pročelje prospekta raščlanjuju uski pilastri ukrašeni ukladama i završeni malim dekorativnim fijalama. Tri tornja završavaju šiljatim prelomljenim lukom, a istog je profila i onaj nad sviralama. Kućište je prebojano jednolično, žuto-zeleno, dok su uklade tamnije zelene. Dobra izvedba neogotičkog kućišta, dobro usklađenog s crkvenim inventarom, čine ove orgulje spomenikom kulture znatne umjetničke i ambijentalne vrijednosti.

Lokacija: Voloder
Klasifikacija: glazbeni instrument
Vrijeme nastanka: 1863. god.
Autor: Antun Šimenc – graditelj orgulja

Oznaka kulturnog dobra: Z-2415
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Tradicijska kuća, k. br. 217 (23)

Čardak u Donjem selu naselja Stružec, na broju 217 (23), prema predaji star je oko 300 godina. Bio je dio obiteljske zadruge Gregurek dok je danas u vlasništvu Stjepana Pikije. Pravokutnog je tlocrta, od tesane hrastove građe učvršćene drvenim klinovima, građen na „hrvatski ugao“. Konstrukcijska greda dugačka je 18 m, a širina kuće je oko 6 m. Čardak ima tri prostorije u prizemlju i tri na katu. Zidovi u prizemlju i na katu su od nabijene zemlje. Gospodarstvo sadrži još i dvije štale, kuvarnu, svinjac, garažu te bunar. Tradicijska kuća predstavlja vrijedan primjerak autohtone narodne arhitekture Moslavine te ima veliku etnološku vrijednost.

Lokacija: Stružec, Stružec 217 (23)
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4409
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Tradicijska kuća, Osekovo 190

Tradicijska kuća na kućnom broju 190 u Osekovu stara je oko 300 godina. Čardak je prije bio u vlasništvu obitelji Mikulić, a danas obitelji Pokas. Pravokutnog je tlocrta od tesane hrastove građe učvršćene drvenim klinovima. Konstrukcijska greda duga je 18 m. Originalne su drvene stepenice i raspored unutrašnjosti. Trijem je zatvoren, ukras na trijemu u kombinaciji je trokuta i rombova, a bojan je crvenom bojom. Krov je u lošem stanju, temelji su od opeke. Dio namještaja i starih predmeta iz ovog čardaka pohranjen je u Muzeju Moslavine u Kutini. Gospodarstvo sadrži još i kuvarnu i štale. Ovaj objekt jedan je od rijetko sačuvanih primjera autohtone arhitekture Moslavine.

Lokacija: Osekovo, k.br. 190
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4413
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Tradicijska okućnica, Zagrebačka 7

Tradicijsku okućnicu u Popovači, Zagrebačka 7, formiraju tipične stambeno gospodarske zgrade: kuća-drvena katnica „trijem“, bunar i drvena štala. Kuća katnica „trijem“ izduženog je tlocrtnog oblika, građena planjkama i natkrivena dvostrešnim, skošenim krovištem. Na pročelju između prizemlja i kata te kata i potkrovlja postavljeni su zaštitni krovići „krovci“. Detalji pročelja ukrašeni su geometrijskim motivima, tehnikom rezbarenja. Unutrašnjost kuće opremljena je predmetima i slikama iz ostavštine slikarice Zorke Sever. Zgrade su vrijedan dio narodnog graditeljstva, nastale na okućnici u stambenoj i gospodarskoj funkciji, životnom i prostornom ambijentu jedne obitelji.

Lokacija: Popovača, Zagrebačka 7
Klasifikacija: profana graditeljska baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-2836
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zavičajna zbirka Zorke Sever – etnografski predmeti

Slikarica Zorka Sever rođena je 29.3.1894. u Popovači kao Zorka pl. Getz. Izlagala je izbor iz svoje zbirke portreta u narodnoj nošnji na kojima je ovjekovječila motive s tradicijskog moslavačkog ruha. Prvu izložbu imala je 1928. godine u Daruvaru gdje je dobila prvu nagradu i diplomu. Nagrade je dobila i na Svjetskoj izložbi u Bruxellesu 1928. (Grand prix), na Gospodarskoj izložbi u Osijeku 1929. (prva nagrada i diploma) i na Svjetskoj izložbi u Barceloni 1929. (Grand prix). Likovno društvo „Moslavački krug“ Popovača, a u suradnji s Općinom Popovača, pokrenulo je 2003. g. projekt očuvanja kulturne baštine Moslavine. U obnovljenoj tradicijskoj stambenoj katnici (Z-2836) u središtu Popovače smještena je njena donatorska zbirka umjetničkih djela, uporabnih i dekorativnih predmeta, te etnografska zbirka. Upravo je etnografska zbirka najvrjedniji dio jer je sačuvala vrijedne elemente za proučavanje kulturnog nasljeđa Moslavine prve polovine 20. stoljeća.

Lokacija: Popovača
Klasifikacija: etnografska građa

Oznaka kulturnog dobra: Z-6558
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Sisku
Kontakt adresa KO: Ivana Meštrovića 28, 44000 Sisak

Telefon: 044/ 515-180

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska