Znamenitosti Paga – najiscrpniji vodič kroz kulturno-povijesnu baštinu

Pred vama je najdetaljniji vodič kroz znamenitosti Paga. Kulturno-povijesnu baštinu na području Paga sačinjavaju 28 kulturnih dobara. 10 dobara pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 4 dobra pripadaju kategoriji znanje i vještine, 4 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 3 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji etnografska građa, 2 dobra pripadaju kategoriji arheološka baština, 1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, 1 dobro pripada kategoriji ostalo, a 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina.

Znamenitosti Paga – kulturnu i povijesnu baštinu Paga sačinjavaju:

Arheološki ostaci građevina na otočiću Veliki Sikavac

Na otočiću Veliki Sikavac, smještenom jugoistočno od poluotoka Škamica, nalaze se arheološki ostaci dvije građevine. Jedna je nepravilna pravokutna građevina dimenzija oko 100×50 m na jugoistočnom dijelu otočića, koja se s njegove najviše sjeverozapadne točke spušta prema moru, pa se njezin jugoistočni zid nalazi na samoj hridinastoj obali. U čitavom opsegu građevine vide se ili naziru temeljni dijelovi zidova, ponegdje široki gotovo dva metra. Unutar građevine uočljivi su pravci zidova unutrašnje raspodjele prostora, ali i mogući ostaci ugaonih kula. Vrijeme nastanka i namjenu ove građevine nije moguće utvrditi bez arheoloških istraživanja. Pedesetak metara jugozapadno od spomenute građevine su ostaci jednobrodne crkvice s polukružnom apsidom. Apsida je sačuvana do visine jednog metra, južni i zapadni zid samo u temeljnoj stopi, dok je sjeverni zid većim dijelom sačuvan u visini od gotovo dva metra. Radi se vjerojatno o srednjovjekovnoj crkvici, nepoznatog titulara. Iz svega navedenog opravdano je pretpostaviti da građevine imaju svojstvo kulturnoga dobra, a preventivna zaštita donosi se i radi arheoloških istraživanja i izrade dokumentacije.

Lokacija: Vlašići
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-4525
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Benediktinski samostan i crkva sv. Margarete

Benediktinski samostan Sv. Margarite smješten je u sjeverozapadnom dijelu Paga uz gradske zidine i kulu Scrivanato. Samostanska zgrada prostrana je jednokatnica koja se nadovezuje na crkvu usmjerenu na maleni trg. Građena je kad i crkva u XV.st. po zasluzi paškog kanonika Jurja Slovinje čime je benediktinkama omogućeno preseljenje iz starog u novi Pag. Crkva je jednobrodna s polukružnom apsidom i dvije pačetvorinaste kapele, čime zadobiva oblik latinskog križa.Kapela Sv. Nikole obitelji Mišolić djelo je Jurja Dalmatinca. U dvorištu se čuva kruna zdenca iz 1353. godine, donesena iz Starog grada.U samostanu je sačuvan velik broj djela srednjovjekovne umjetnosti visoke umjetničke razine.

Lokacija: Pag, Koludraška
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-844
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Marijina Uznesenja u gradu (nova)

Župna crkva smještena je na glavnom gradskom trgu kojemu pročeljem oblikuje i zatvara sjevernu stranu. Lađe trobrodne bazilike završavaju s tri četvrtaste apside od kojih su bočne, kao i sakristija, presvođene gotičkim križnorebrastim svodovima. Lukovi u lađi imaju renesansna obilježja, i izrađeni su u radionici Marka Andrijića. Pročelje je jednostavno, s gotičkim portalom, renesansnom rozetom i svetačkim likovima u visokom reljefu. Crkvu su započeli graditi 1443. a 1446. gradnju preuzima Juraj Dalmatinac. Zvonik je podignut 1562. Crkva je restaurirana u XVIII. st. Karakteristika crkve je ispreplitanje kasnogotičkog i renesansnog stila koji se uočava i u unutrašnjosti i na fasadama.

Lokacija: Pag, Jurja Dalmatinca 001
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 18. st.
Autor: autor kapele sv. Arnira; Juraj Dimitrov
Pavao Dimitrov

Oznaka kulturnog dobra: Z-162
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Marijina Uznesenja u Starom Pagu

Crkva Uznesenja BDM u starom gradu Pagu trobrodna je bazilika romaničkoga sloga s trima polukružnim apsidama. Lađe su joj razdjeljene romaničkim stupovima i lukovima. Pročelje romaničko-gotičkih obilježja, sazdano je od klesanaca i razdjeljeno vijencima u tri polja, te ukrašeno kvalitetnom gotičkom plastikom, podigao je 1392.god. Pavao iz Sulmone. Unutrašnjost krasi vrijedan drveni glavni oltar furlanskoga podrijetla, s umetnutim ranorenesansnim skulpturama Petra de Riboldisa. Uz crkvu se nalaze ostaci franjevačkog samostana iz 1589.g. od kojega je sačuvano dvorište – klaustar sa cisternom i bunarskom krunom, ostaci dva samostanska krila i nedovršeni zvonik. Samostan je napušten krajem 19. st.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 11. st. do 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-163
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Frane

Redovnička crkva Sv. Frane ostatak je nekad velikog samostanskog sklopa koji se nalazio u istočnom dijelu grada Paga. To je jednobrodna izdužena pravokutna građevina s pravokutnom apsidom, koja predstavlja uobičajen tip propovjedničke crkve. Apsida je presvođena zrakastim rebrima. Na pročelju je skroman portal s trokutnim zabatom. Nad začelnim dijelom izdiže se zvonik na preslicu za dva zvona. Građena je od uslojenog klesanog kamena, a pročelje od finih klesanaca. Građena je u toku druge polovice 15. st., a sudeći po grbu paškog kneza Bartola Pesara koji se nalazi na pročelju dovršena je tek u prvoj polovici 16.st.Uz crkvu je stajao muški franjevački samostan, ukinut 1795.

Lokacija: Pag, Franjevački trg
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. god. do 16. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-843
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Jeronima i arheološki ostatci crkve sv. Ivana

Crkva Sv. Jeronima nalazi se u Vlašićima na otoku Pagu. Titular Sv. Jeronim-Sv. Ivan prvi puta se spominje u dokumentima iz 1292. godine. Papinski vizitator Priuli 1603. godine spominje dvojnu građevinu, crkvu Sv. Jeronima i kapelu-krstionicu Sv. Ivana. Crkva je funkcionirala kao dvojna građevina kroz cijeli srednji vijek, a možda sve i do pregradnje u 19. st.

Lokacija: Vlašići
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 5. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6630
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva sv. Jurja

Crkva posvećena najstarijem gradskom i otočkom patronu Sv. Jurju, jednobrodna je građevina pravokutnog tlocrta, s pravokutnom apsidom presvođenom zašiljenim bačvastim svodom. Vezan uz pročelje, sa sjeverne strane, stoji zvonik sačuvan izvorno do dvije trećine visine. Crkva je zidana uslojenim priklesanim kamenom, a glavno zapadno pročelje s trolisnim zabatom koji nadvisuje krovište je od pravilnih bijelih klesanaca. Crkvu su gradili domaći renesansni graditelji u drugoj pol. 15. stoljeća, u vrijeme izgradnje novog Paga, a specifičnim trolisnim pročeljem ubraja se u izdvojenu i značajnu grupu renesansnih ostvarenja u našim krajevima.

Lokacija: Pag, Vela ulica
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-842
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Drveni kip “Bogorodice s Djetetom”

Drveni, rezbareni, polikromirani i pozlaćeni kip Bogorodice s Djetetom čuva se u središnjoj niši glavnog oltara zborne crkve sv. Marije u Starom Gradu na Pagu. Kip Bogorodice s Djetetom, dimenzija 160 x 69 x 63cm, datira se u kraj 14.st., a rad je vještog gotičkog drvorezbara. Prema stilskim i tipološkim osobinama vjerojatno se radi o importu iz Italije. Bogorodica sjedi na drvenom postolju i desnom rukom pridržava malog Krista koji joj sjedi na desnom koljenu. U lijevoj ruci izvorno je vjerojatno držala cvijet ili plod. Krist podignutom desnom rukom blagoslivlja, a u ispruženoj lijevoj drži češljugara.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 14. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2859
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Drveni retabl sa slikom Gospe od Karmela

Drveni, rezbareni i polikromirani retabl u crkvi sv. Marije u Starom Pagu, čine dva kanelirana stupa koji nose trokutasti zabat. Prostor za sliku je polukružno završen i ukrašen glavicom anđela, na uglovima su dva anđela, a u središtu zabata poprsje Boga Oca. Slika Gospe od Karmela sa svecima i Dušama u Čistilištu (dimenzija 294x154cm, ulje na platnu) prikazuje Gospu koja pruža škapular anđelu, dva anđela je krune, a lijevo joj stoji sv. Šimun Štok. U sredini su: papa Pio V, sv. Frane Asiški, sv. Dominik, sv. Klara, sv. Katarina i sv. Apolonija, te dva nepoznata lika. U vrhu je golubica Duha Svetoga, a u dnu sv. Mihovil i Duše čistilišta. Slikara otkriva potpis: BALTHASAR D. ANNA. PINE.


Nije prvotravanjska šala: >>>Besplatna vožnja vlakom do kraja mjeseca

Najavljen štrajk upozorenja i potpuna obustava autobusnog prometa u cijeloj Hrvatskoj! Provjerite kad neće voziti autobusi >>>Uskoro opći štrajk vozača autobusa


Lokacija: Pag
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1600. god. do 1650. god.
Autor: Baldassare D Anne

Oznaka kulturnog dobra: Z-2860
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Drveni retabl sa slikom sv. Ante Padovanskog

Slika sv. Ante Padovanskog (dimenzije 284x147cm, ulje na platnu) nalazi se na drvenom, rezbarenom, polikromiranom retablu oltara u južnoj lađi crkve sv. Marije u Starom Pagu. Retabl tvore dva kanelirana stupa koji nose trokutasti zabat. Prostor za sliku je polukružno završen i ukrašen glavicom anđela, na uglovima su dva anđela, a u središtu zabata poprsje Boga Oca. U središtu slike je sv. Ante Padovanski koji lebdi na oblacima okružen anđelima. U desnoj ruci drži ljiljan, a u lijevoj knjigu na kojoj sjedi mali Isus. Ispod je naslikana padovanska bazilika, te još šest malih prizora, glavnih čudesa sv. Ante. Na kartuši iznad središnjeg prizora, je potpis: BALTHASAR D. ANNA. PIN.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1600. god. do 1650. god.
Autor: Baldassare D Anne

Oznaka kulturnog dobra: Z-2861
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Etnografska zbirka

Etnografsku zbirku iz grada Paga čini 26 odjevnih i ukrasnih predmeta okvirno datiranih od polovine 18.st. i početka 19.st. Tu su suknje ranorenesansnog oblikovanja, tradicijske tkanine-badene, ženske košulje ukrašene čipkom, žesnki haljetci i tkani ogrtači. Uz odjeću zbirka sadrži i ukrasne predmete –pobožni nakit. Zbirka je vrijedna za kulturnu povijesnt grada Paga i njegov idnetitet.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: etnografska građa

Oznaka kulturnog dobra: R-9
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Glavni oltar u Zbornoj crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije

Glavni oltar u Zbornoj crkvi Uznesenja Bj. Dj. Marije u Starom Gradu na Pagu (710 x 510 x 135 cm; drvo, rezbareno, polikromirano, pozlaćeno; prva polovica 17. stoljeća i 1433. godina) sastoji se od triju dijelova: predoltarnika, svetohraništa i nadgrađa (retabla) s atikom.
Dvostruki postamenti retabla, naknadno dodane konzole za kipove Sv. Frane Asiškog i Sv. Klare, prerađivana središnja niša i svetohranište koje se klasičnom tipologijom i načinom izrade ne uklapa u cjelinu, detalji su koji upućuju da je oltar nastao spajanjem različitih dijelova. Tipološke i stilske odlike oltara i skulpture govore da njegovog autora treba tražiti među drvorezbarima i graditeljima drvenih oltara iz područja mletačkog zaleđa i Furlanije.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1600. god. do 1650. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6368
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inventar Benediktinskog samostana sv. Margarete i crkve Marijina Navještenja

Inventar Benediktinskog samostana Sv. Margarete i crkve Marijina Navještenja (90 predmeta) obuhvaća umjetnine i predmete umjetničkog obrta nastale od 13.-19.st. Uprkos brojnim vjekovnim nedaćama benediktinke su od 13.st. do danas uspjele sačuvati umjetnine od kojih veliki dio potječe iz starog Paga. Ističu se vrijedni primjeri našeg srednjovjekovnog i ranorenesansnog zlatarstva (ophodni križ 13.st., brahijarij Sv. Klare 15.st., pokaznica Trna Kristove krune 15.st.), slika temperom na dasci “Bogorodica s Djetetom” 15.st.,, tri drvene “Gospe” (14. i 15.st.) od kojih se jedna pripisuje Petru de Riboldisu. Zasebnu cjelinu čine pergamene (36 listova) iz 13.-16.st. i niz baroknih slika.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 13. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-559
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inventar crkve Uznesenja Blažene Djevice Marije

Unutrašnjost crkve Uznesenja Marijina na Pagu bogato je ukrašena i u predstavlja izuzetnu vrijednost barokiziranog crkvenog interijera. Ističu se mramorni oltari iz 18.st., štukature na stropu (radionica braće Somazzi), slika Bogorodice sa Djetetom i svecima autora Sante Perande, prikazi „Misterija“ na 15 okruglih drvenih pločica u župnom uredu, gotičko raspelo iz 1413. Po broju i vrijednosti predmeta ističe se Riznica crkve u kojoj se čuvaju relikvijari iz 16.st., gotički procesijski križ sa likom sv. Jurja, brojni sviječnjaci (17.-18.st.), kandila, kanonske pločice.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 14. god. do 19. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5237
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kip sv. Nikole

Kip sv. Nikole iz radionice Paola Campse (atrib. B. Goja, KZD), treće desetljeće 16. stoljeća, čuva se u Zbornoj crkvi sv. Marije u Starom Gradu na Pagu. Svetac je prikazan frontalno u stojećem stavu i blagom kontrapostu. Uzdignutom desnom rukom blagoslivlja a u lijevoj drži knjigu na kojoj su tri kugle. Svetac je proćelav i ima kratku kovrčavu bradu. Odjeven je u haljinu i plašt s kapuljačom. Bogati nabori haljine prekrivaju mu stopala. Paški kip pokazuje izrazite sličnosti s kipom sv. Nikole s oltara sv. Heliodora (nekad posvećenog Sv. Martinu) iz crkve Uznesenja Bl. Dj. Marije na Torcellu izrađenom u radionici Paola Campse 1526. godine.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1520. god. do 1530. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-4783
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kip sv. Roka

Kip sv. Roka (drvo, rezbareno, polikromirano, nepoznati autor, 17.st., dimenzije kipa: 107 x 44 x 29cm). Sveti Roko je prikazan prema klasičnoj ikonografiji, odjeven u hodočasničku odjeću: kraću tuniku stegnutu u struku, oko ramena ima prebačen kratak plašt sa jakobovom kapicom na desnoj strani prsa. S lijeve strane, preko leđa, pada mu dugi sivi plašt. Na nogama ima čizme. O desnom boku mu visi tikvica. Duga, tamna kosa i brada oblikovane su širim uvojcima, a crna draperija pada u oštrijim naborima. Inkarnat je sivo-oker nijanse. Desnom rukom pokazuje ranu na bedru. Kip je pretrpio brojna oštećenja tako da su naknadno pronađeni pripadajući dijelovi kipa: pas (27 x 13cm) i šešir (16 x 5cm). Kip sv. Roka stoji na povišenoj bazi četvrtastog oblika (29 x 24 x 7cm), a trenutno je postavljen na oltaru sv. Križa u župnoj crkvi.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 17. st. do 17. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-5040
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kip sv. Sebastijana

Kip sv. Sebastijana prikazuje mladolikog sveca u punoj figuri, izvijenog tijela i glave nagnute na lijevu stranu. Obje ruke su mu zavezane za jednostavan stup iza leđa. Oko bokova mu je ovijena kratka draperija oštrijih linija. Kratka kosa oblikovana je kratkim i širokim uvojcima. Desna noga je podignuta i oslonjena na podnožje.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 1600. god. do 1700. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-5042
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kneževa palača, Trg Kralja Petra Krešimira IV

Sklop Kneževe palače u Pagu, tlocrtom u obliku slova L zatvara središnji gradski trg s jugoistočne strane. Građena je u drugoj pol. XV.st., od krupnih kvalitetnih klesanaca, u vrijeme graditeljskog zamaha stvaranja novog grada nakon 1443.god. Najvjerojatnije je djelo radionice Jurja Matejevog Dalmatinca. U XIX.st. doživljava znatne preinake, no još su vidljivi tragovi renesansnog arkadnog dvorišta, bifora i balkona. Sačuvan je u potpunosti reprezentativni portal s grbom kneza Tome Zorzija koji se pripisuje majstoru Ivanu Pribisaviću, dok se unutar dvorišta nalazi gotička bunarska kruna.Unutar kompleksa dvora nalazi se kula sa satom.

Lokacija: Pag, Trg Kralja Petra Krešimira IV
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-161
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kulturno-povijesna cjelina Pag

Današnja je povijesna jezgra građena od 1443.g. prema renesansnom ortogonalnom planu, po načelima urbanizma mediteranskog pojasa, što Pag svrstava među rijetke planirane gradove jadranskog otočja. Bio je opasan zidinama i kulama koje su tijekom 19.st. skoro u cijelosti srušene. Na križanju glavnih ulica u središtu grada formiran je pravokutni trg s reprezentativnim javnim građevinama iz 15.st.:župna crkva građena 1443.g. po uzoru na župnu crkvu u Starom gradu, nedovršeni biskupski dvor i kneževa palača. Sačuvano je nekoliko kuća iz 15.st. Veći dio zgrada podignut je u 16. i 17.st. Crkva Marijinog Navještenja, Sv.Frane i Sv.Jurja nose odlike renesansnog stila. Živuća je zajednica benediktinki u samostanu Sv. Margarite.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina
Vrijeme nastanka: 15. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5123
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Magazini soli

Paški magazini soli predstavljaju niz od devet monumentalnih skladišta koja su se smjestila jugoistočno od povijesne jezgre grada Paga.Do 1632 godine postojala su uz novonastali grad Pag samo dva magazina , a godine 1632 podignut je i treći.Godine 1845, Austrija je sagradila ostalih šest magazina po uzoru na stare mletačke.Svaka zgrada je duga 41,50, široka 11,30, a visoka 5,60 metara. Sve zajedno su mogle odjednom primiti 22.000 tona soli. Građevine su tipske, tlocrtno u obliku izduženog pravokutnika u nizu prislonjene jedna uz drugu i prekrivene dvostrešnim krovištima koja nose monumentalne drvene krovne konstrukcije

Lokacija: Pag
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 16. st. do 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2381
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Orgulje u crkvi Uznesenja Blažene Djevice Marije

Prema F. Buliću postoji vjerojatnost da su orgulje djelo P. Nakića. L. Šaban u nedostatku podataka pitanje autorstva ostavlja otvorenim smatrajući ih djelom nepoznata graditelja iz 18.st. Orgulje mehaničkog sustava, mnogim preinakama i popravcima velikim dijelom izmijenjene. Kućište jednostavne arhitektonske kompozicije prebojano u tri tipa marmorizacije a bogata plastična dekoracija pozlaćena. Snažni pilastri na bokovima završavaju stiliziranim kompozitnim kapitelima. Izvijena linija otvora za svirale naglašena profiliranim okvirom s glavicom krilatog anđela u tjemenu luka. Skupina od tri anđela na vrhu prospekta nježne fizionomije i odmjerenih proporcija ukazuje na vještog majstora.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st.
Autor: Petar Nakić? – graditelj orgulja

Oznaka kulturnog dobra: Z-2421
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Ostaci crkve sv. Martina

Crkva Sv. Martina u Starom Gradu prvi put se spominje 1300. godine u jednoj kratkoj kronici, a već 1579. godine je ruševina. Zidovi crkve sačuvani su u visini od jednog metra na istočnom bočnom zidu pa do tri metra visine na jednom dijelu apside i desnog bočnog zida. Apsida je široka 2,50 metra, a duboka 1,5 metar. Ostaci sedre ukazuju na to da je bila presvođena. Dužina od apside pa do kraja vidljivih ostataka uzdužnih zidova iznosi oko 8 metara. Širina crkve iznosi oko 4,45 metara, a debljina zidova je oko 60 cm. Tehnika zidanja uslojenim- relativno fino obrađenim kamenom, karakteristična je za razdoblje romanike

Lokacija: Pag
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 12. st. do 13. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-4536
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Palača Mirković – rodna kuća kipara Ivana Mirkovića, Ivana Mirkovića 001

Trokatna stambena zgrada s dvostrešnim krovom i pripadajućim gospodarskim dijelovima dio je uličnog niza. Sagrađena je u drugoj pol. XV.st. kao reprezentativna palača paške plemičke obitelji Mirković. Tlocrtno ima oblik slova L, i do drugog kata je građena krupnim klesancima a dalje pritesancima. U prizemlju ima kolni ulaz s s nadvojem šiljato oblikovanim, a unutar dvorišta je bunar s profiliranom krunom. Na dvorišnom pročelju ugrađena su dva renesansna grba. Tu se rodio kipar Ivan Mirković.

Lokacija: Pag, Ivana Mirkovića 001
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 15. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-348
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Paška čipka

Šivana paška čipka nije se mijenjala od vremena renesanse do kraja 19.stoljeća. Javlja se na prostoru grada Paga i dio je tradicionalnog tekstilnog rukotvorstva. Osnovni motiv je gotički četverolist. Čipkom se oblikovalo oglavlje tradicijske nošnje grada Paga. Benediktinke samostana sv.Margarite u Pagu čipku su koristile za potrebe liturgijskog ruha, a i same su podučavale paškinje vezu, pa su 1840.godine pokrenule i školu učenja čipkarstva.
Paška čipka je, zajedno s lepoglavskom i hvarskom čipkom, uvrštena 2009. godine na UNESCO-vu Reprezentativnu listu nematerijalne kulturne baštine čovječanstva.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: znanje i vještine
Vrijeme nastanka: 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1834
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro
Paška čipka je pod zaštitom UNESCO-a!

Povratak na vrh

Paški teg

Izraz „paški teg“ podrazumijeva na srednje čakavskom govoru „paški rad“, tj. izraz u čipkarstvu i pojmu matrice rane renesanse čipke geometrijskog raporta. On je izraz koji je ostao u stilu i fakturi starinskog ukrasa koji se razvio iz raspela.“Teg“ kao dijalektalni izraz je dio nematerijalne kulturne baštine, i s njime povezujemo povijesnu građu vezanu za otok Pag.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: znanje i vještine

Oznaka kulturnog dobra: Z-1831
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Pokrivaca

„Pokrivaca“ je žensko oglavlje koje se pisanim dokumentima spominje još u Vinodolskom zakoniku 1288. godine. Oglavlje je dio tradicijske nošnje užeg jadranskog kulturnog areala i znak je dostojanstva. Pokrivaca se odnosi na paško oglavlje, pravokutna marama, veće dužine a manje širine, koji se ovija oko glave, često s spuštenim okrajkom koji se širi na zatiljku. Nosi se u svečanim prilikama kada je bijele boje.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: znanje i vještine

Oznaka kulturnog dobra: Z-1832
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Tradicionalna proizvodnja paškog sira

Tradiconalnim postupkom proizvodnje paškog sira zadržane su tehnologije još od prije doseljenja Hrvata na otok. Proces se sastoji od mužnje, sirenja i dozrijevanja sira. Proizvodi se samo od mlijeka paških ovaca. Zbog klimatskih uvjeta i trava izloženim poslolici koje služe ishrani ovaca dobiva se kvalitetno mlijeko. Mužnja se odvijala na otvorenom djelu pojate. Nakon toga mlijeko se nosilo u konobu, na sirenje. Kod sirenja dodavalo se prirodno sirišće od janjećeg želuca koji se dobro osolio, kojem se dodavalo mlijeko. Potom se sir stavlja u salamuru, na zrenje. Sirevi se polažu na drvene police. Redovno se okreće zbog ravnomjerno sušenja. Sir se sušio od pet mjeseci do godinu dana.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: znanje i vještine

Oznaka kulturnog dobra: Z-3366
Vrsta: nematerijalno kulturno dobro
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zbirka paške čipke

Zbrika paške čipke u posjedu benediktinskog Samostana sv. Margarite na Pagu sadrži ukupno 127 predmeta što uključuje košulje sa paškim tegom, čipke, liturgijski tekstil s aplikacijama od paške čipke, uporabne predmete s aplikacijama od paške čipke te pojedinačne uzorke paške čipke. Sve košulje izrađene su na tradicionalan način ali svaka pojedina donosi individualnu obradu zadanog motiva. Čipka kao proizvod ukomponiran kao modni detalj, postala je simbol prestiža i statusa, a krajem 19. i poč. 20.st. postaje dekor interijera te se izrađuje kao samostalni ukras. Predmeti objedinjeni u ovoj Zbirci datiraju se u period og kraja 18.st do polovice 20.st.

Lokacija: Pag
Klasifikacija: etnografska građa
Vrijeme nastanka: 18. st. do 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-2526
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Zadru
Kontakt adresa KO: I. Smiljanića 3, 23000 Zadar

Telefon: 023/ 211-129

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska