Znamenitosti Našica – najiscrpniji vodič kroz kulturno-povijesnu baštinu

Pred vama je najdetaljniji vodič kroz znamenitosti Našica. Kulturno-povijesnu baštinu na području grada Našice sačinjava 40 kulturnih dobara. 22 kategoriji arheološka baština, 4 dobra pripadaju kategoriji profana graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji muzejska građa, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralna graditeljska baština, 2 dobra pripadaju kategoriji knjižnična građa, 2 dobra pripadaju kategoriji sakralni/religijski predmeti, 1 dobro pripada kategoriji glazbeni instrument, 1 dobro pripada kategoriji ostalo, 1 dobro pripada kategoriji kulturno-povijesna cjelina, 1 dobro pripada kategoriji etnografska građa, 1 dobro pripada kategoriji sakralno-profana graditeljska baština, a 1 dobro pripada kategoriji arheološka građa.

Znamenitosti grada Našice – kulturnu i povijesnu baštinu Našica sačinjavaju:

Arheološko nalazište “Arenda”

Arheološki lokalitet „Arenda“ otkriven je prilikom rekognosciranja – terenskog pregleda, u okviru trase magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac. Radi se o lokalitetu koji je smješten na blagom uzvišenju zapadno od Našičke rijeke, a istočno od Postaje Velimirovac. Prisutni su arheološki nalazi neolitika/eneolitika, brončanog doba i srednjeg vijeka. Na površini oranica pronađeni su ulomci keramike i kameni artefakti koji uz topografski smještaj upućuju na postojanje naselja, te govore u prilog postojanju značajnog arheološkog potencijala tog nalazišta. Stoga je potrebno preventivno zaštititi lokalitet u svrhu očuvanja kulturne baštine koja se nalazi na tom mjestu.

Lokacija: Velimirovac
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-5472
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište “Gaić”

Arheološki lokalitet „Gaić“ otkriven je prilikom terenskog pregleda trase magistralnog plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac. Radi se o lokalitetu koji je smješten na blagom povišenju pokraj naselja Zoljan jugoistočno od Našičke rijeke, a zapadno od šume Gaić. Prisutni su arheološki nalazi koji se datiraju u srednji vijek, a na površini oranica i livada su pronađeni ulomci keramike i opeka koji uz topografski smještaj upućuju na postojanje naselja, te govore u prilog postojanju značajnog arheološkog potencijala tog nalazišta.

Lokacija: Zoljan
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-5469
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh [adrotate group=”1″]

Arheološko nalazište “Kućišta”

Arheološki lokalitet Kućišta kod Velike Londžice se nalazi na trasi MG plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac na području grada Našica. Lokalitet se nalazi na blagoj istočnoj padini brežuljka Jerguzovac, južno od Velike Londžice i istočno od poljskog puta, a danas se na tom položaju nalaze oranice, voćnjaci i šumarak. Površinskim pregledom na tom području pronađeni su ulomci srednjovjekovne keramike, a nakon toga su otvorena dva iskopna polja. Unutar jednog polja je definirana samo jedna promjena, odnosno ukop nepravilnog oblika u kojem izuzevši tragova gara nema drugih tragova ljudske aktivnosti. U drugom iskopnom polju nisu pronađeni tragovi koji bi upućivali na tragove ljudskih aktivnosti. U nastavku je trasa bila zarasla u gustu šikaru i drveće što je onemogućavalo daljnji iskop, a zbog takvog stanja, nedostatka nalaza i loših vremenskih uvjeta, odlučeno je da se taj dio neće istraživati.

Lokacija: Londžica
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-5473
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište “Mala Londžica”

Arheološki lokalitet Kućišta kod Velike Londžice se nalazi na trasi MG plinovoda Slobodnica – Donji Miholjac na području grada Našica. Lokalitet se nalazi na vrhu i jugoistočnoj padini brijega koji se nalazi istočno od željezničke pruge. Na toj padini su prilikom površinskog pregleda pronađeni nalazi kod kojih se posebno ističe litika i keramika, a materijal je datiran u razdoblje neolitika i eneolitka. Od nalaza se najviše ističu dva manja ukopa koji su bili zapunjeni zemljom sive boje s primjesama gara i lijepa te su u njima pronađeni keramički ulomci koji se okvirno mogu datirati u prapovijest, a među kojima dominira posuđe grublje fakture, s tim da je jedan ulomak ukrašen kanelurama. Značajniji tragovi naseljavanja nisu registrirani, ali nalazi upućuju na zaključak da je u blizini egzistiralo prapovijesno naselje koje trasa plinovoda presijeca u njegovom rubnom dijelu. Sadašnja namjena prostora je višestruka i ovdje se nalaze oranice i voćnjaci.

Lokacija: Londžica
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-5467
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište “Malo polje”

Lokalitet se nalazi na brežuljkastom predjelu istočno od južnog dijela naselja Velika Londžica. Terenskim pregledom na tom području pronađena je keramika, litika i opeka koja se može datirati u široko vremensko razdoblje: od neolitika/eneolitika, brončanog doba, željeznog doba (laten) sve do srednjeg vijeka. Od arheoloških nalaza se najviše ističe 14 jama, od kojih je njih osam smješteno u južnom dijelu terena te su sadržavale materijal eneolitičke badenske kulture, a u preostalih šest jama koje su se nalazile u sjevernom dijelu terena je pronađen materijal eneolitičke lasinjske kulture. Također, istraženo je 8 ukopa od kojih je 6 sadržavalo materijal koji odgovara lasinjkoj kulturi. Od pokretnih nalaza dominiraju ulomci kuhinjskog posuđa koji nisu ukrašeni, ali se posebno ističu tri ulomka koji su omogućili kulturološku determinaciju nalazišta. Tako jedan ulomak predstavlja dio lasinjske zdjele koju karakterizira crna boja, fino polirana površina i ukras koncentrične kružnice u kombinaciji s redom sitnih uboda, a koji su ispunjeni bijelom inkrustacijom.

Istoj kulturi se može pripisati i manji ulomak keramike sa sačuvanim dijelom reda sitnih uboda gustog rasporeda, koji je također fino poliran i crne boje. Na kraju imamo nekoliko ulomaka jedne posude koja se veže uz B 2 fazu badenske kulture, a na to upućuje ukras urezane mreže uokviren redom uboda. Najvjerojatnije ovo nalazište predstavlja sam rub većeg prapovijesnog naselja badenske i lasinjske kulture, ali nije isključena ni mogućnost postojanja naselja iz još nekih prapovijesnih razdoblja jer rezultati istraživanja upućuju na veliki arheološki potencijal ovog lokaliteta, posebno značajnog za prapovijest.

Lokacija: Londžica
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-5466
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište “Paulj”

Lokalitet „Marinović Brdo – Paulj“ se nalazi na istočnoj strani ceste Londžica – Našice, odnosno na istaknutom brijegu u jugoistočnom dijelu sela Marinović Brdo. Radi se o istaknutom brijegu u jugoistočnom dijelu sela Marinović Brdo, a na sjevernoj strani lokaliteta se nalazi šuma i potok, dok je na južnoj strani također šuma. Za vrijeme arheoloških istraživanja na ovom položaju nisu pronađeni nalazi, ali na temelju površinskih nalaza koji su pronađeni terenskim pregledom, među kojim dominira srednjovjekovna keramika, ali i zbog kvalitetnog geografskog položaja što uključuje povišen položaj, blizinu vode te mogućnost bavljenja stočarstvom i ratarstvom, ovaj lokalitet vjerojatno pruža mogućnost većeg arheološkog potencijala. Također, treba dodati i to da je u okolici ovog lokaliteta poznat veći broj nalazišta koji upućuju na kontinuitet naseljavanja ovog područja kroz dugo vremensko razdoblje, a upravo s tim bi se moglo računati i na lokalitetu Paulj.

Lokacija: Londžica
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-5468
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište “Sobice”

Lokalitet zauzima istaknute položaje istočno i sjeveroistočno od sela Gradac Našički gdje su terenskim pregledom tog područja pronađeni fragmenti keramike, ljep i litika, a materijal se okvirno može datirati u razdoblje prapovijesti i srednjeg vijeka.Veliki problem kod istraživanja je predstavljala činjenica da se dobar dio nalazišta nalazi na brdovitom i šumovitom krajoliku što je uz neriješene pravno imovinske odnose s privatnim vlasnicima šume dodatno ograničavalo istraživanja. Strojno su otvorena 4 iskopna polja u širini od 5 m, a uz to su na ostatku trase iskolčene 22 probne sonde koje su postavljene na pozicije prikladne za rad. Od nalaza treba istaknuti ulomke keramičkih posuda, kućni ljep i komad litike.

Keramika je gruba, naseobinska, tamnonarančaste do tamnosive boje, rađena je od loše pročišćene gline te je veoma fragmentirana. Kod ukrasa se javljaju plastične trake ukrašene utiskivanjem prsta te horizontalne istake na ramenu posude. Što se tiče plastičnih traka s otiskom prsta, radi se o načinu ukrašavanja koji se javlja od prapovijesti do srednjeg i novog vijeka, a uz to treba naglasiti da ni nalazi grube neukrašene keramike nisu pogodni za određivanje vremenskog razdoblja. Jedino bi se horizontalne istake na ramenu posuda mogle povezati s brončanodobnom keramičkom produkcijom, iako je mali broj tako dekoriranih fragmenata. Iako je izostala veća količina nalaza, ali i struktura koje bi bile indikator naseobinskog karaktera ovog položaja, postojeći nalazi i idealan strateški položaj na povišenom položaju povrh komunikacije koja je sigurno i ranije bila u uporabi te je sigurno pratila rijeku, upućuju na to da se ovdje možda radi o kontrolnoj točki s koje se kontrolirao promet, a samo naselje je moglo biti pozicionirano na uzvisini istočno od nalazišta.

Lokacija: Gradac Našički
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-5470
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Bare

MARTIN „Bare“ srednjovjekovno arheološko nalazište koji se nalazi na trasi ceste L3 – obilaznice Našica od 1,450 do 1,600 km, u dužini od 150 m. Površinski ostaci srednjovjekovnog naselja otkriveni su na blago povišenom zemljištu , južno od ceste Našice – Orahovica na sjevernoj obali potoka Vrela što predstavlja izuzetno povoljan položaj za izgradnju selišta. Sakupljeni ulomci keramičkog posuđa sive i crvenkaste boje s oštro profiliranim obodom i urezanim pojedinačnim paralelnim vodoravnim crtama, te ulomci sa zelenkastom glazurom ukazuju na postojanje seoskih objekata u nizu, za koje se pretpostavlja da su dio ruralnog kompleksa istovremeno sa templarskom crkvicom Sv. Martina. Sakupljeni materijal okvirno se može datirati u vrijeme od 13. do 16. stoljeća.

Lokacija: Martin
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-6379
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Baštine

Arheološko nalazište nalazi se na zemljištu „Baštine“, jugoistočno i istočno uz templarsku crkvu Sv. Martina, a sjeverno od ceste Našice – Orahovica. Na južnoj strani brežuljci „Baštine“, nadovezuju se na sjeverni obalni dio potoka Vrela, gdje su otkriveni ostaci niza selišta unutar ruralnog templarskog kompleksa. Površinski nalazi pripadaju posuđu kasnog srednjeg vijeka, a ima nalaza koji upućuju i na antičko nalazište. Na ovom lokalitetu valja očekivati i ostatke groblja, jer je logično da su stanovnike okolnih selišta ukapali blizu crkve. Arheološki nalazi se okvirno mogu datirati u razdoblje između 13. i 16. stoljeća kada se i razvijao templarski posjed na ovim prostorima.

Lokacija: Martin
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-6312
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Grbavica

Prapovijesno i srednjovjekovno arheološko nalazište koji se nalazi na trasi ceste L1- obilaznice Našica od 4350 do 4450 km, u dužini od 100m na prirodnom strateškom položaju ispod istaknute glavice brežuljka Grbavica koja se blago spušta na zapadnu obalu Našičke rijeke. Na površini je pronađena srednjovjekovna keramika, koju karakteriziraju raščlanjeni jednostavni obodi i ukrašavanje češljastim valovnicama, po čemu se može datirati u 9. do 10. st. Pronađena je i nešto starija keramika i kamene alatke koje pripadaju razdoblju kasnog neolitika i eneolitika (približno od 3500. – 2200. godine prije Krista).

Lokacija: Zoljan
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 3500 god.p.n.e. do 1000. god.

Oznaka kulturnog dobra: P-4772
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Grbavica I

MARTIN „Grbavica I“ srednjovjekovno arheološko nalazište koji se nalazi na trasi ceste L3 – obilaznice Našica od 1200 do 1300 km u dužini od 100m, a rasprostire se na slijedećim katastarskim česticama: 295/1, 296/1, 296/2, 296/4, 296/5, 297/2, 298/2, 298/3, 298/4, 298/5 sve k.o. Martin. Arheološko nalazište nalazi se na blago povišenom zemljištu, istočno od zemljišta „Bare“. Sa sjeverne strane omeđuje ga cesta Našice-Orahovica i objekt u ulici bana J. Jelačića 161, a južno od potoka Vrela. U ovoj dolini otkriveni su u nizu, na nekoliko mjesta ostaci srednjovjekovne keramike, sive do crvene i blijede oker boje, raščlanjenih profila, a mogu se okvirno datirati u razdoblje od 13. do 16. st. Usitnjenost površinskih nalaza ukazuje na izuzetnu ugroženost ovog nalazišta dosadašnjom površinskom obradom zemljišta.

Lokacija: Martin
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-6252
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Grbavica II

MARTIN, Grbavica II, srednjovjekovno arheološko nalazište nalazi se na trasi ceste L3 – obilaznice Našica od 1050. do 1150. km, u dužini od 200 m. Arheološko nalazište nalazi se na blago povišenom zemljištu, poput brežuljka, južno od ceste Našice – Orahovica i stambenog objekta u ulici bana J. Jelačića 125, na obalnom dijelu potoka Vrela. Na površini otkriveni su ostaci srednjovjekovne keramike raščlanjenih profila sive do blijede žućkaste boje s vodoravno češljastim ukrasima, te željezni vrh samostrela i dio željeznog predmeta nepoznate namjene. Ovi ostatci ukazuju na postojanje seoskih objekata u nizu, za koje se pretpostavlja da su dio ruralnog kompleksa u sklopu srednjovjekovnog templarskog posjeda, kojim je na sjevernom brežuljku „Baštine“ dominirala (do danas očuvana) crkvica sv. Martina iz 13. st.

Lokacija: Martin
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-6265
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Grbavica III

Grbavica III nalazi se na blago povišenom zemljištu južno od ceste Našice–Orahovica na sjevernoj obali potoka Vrela. Na površini su otkriveni ulomci srednjovjekovne keramike-sive do smeđe boje, oštro raščlanjenih profila i mogu se datirati od 13. do 16. st. te ulomci prapovijesne keramike-svjetlosive boje, što upućuje na postojanje i mnogo starijeg naselja koje pripada mlađem željeznom dobu – latenu (od 3. do 1.st prije Krista). Od posebne je važnosti pronalazak ostataka niza srednjovjekovnih objekata uz potok Vrela što dopunjuje činjenica da je ovaj srednjovjekovni ruralni sklop dio velikog templarskog posjeda na kojem je dominirala do danas očuvana crkvica Sv. Martina iz 13. st.

Lokacija: Martin
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 400 god.p.n.e. do 1500. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-6255
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Grbavica IV

MARTIN „Grbavica IV“ srednjovjekovno arheološko nalazište koje se nalazi na trasi ceste L1 – obilaznice Našica od 3990 do 4090 km, u dužini od 110 m, a rasprostire se na slijedećim katastarskim česticama: 205, 209/2, 209/3, 209/4, 210, 211, 215/1, 215/2, 216/1, 216/2, 216/3, 217/1, 217/2, 217/3 u k.o. Martin. Površinski ostaci srednjovjekovnog naselja otkriveni su na blago povišenom terenu, gdje je stari potok Vrela utjecao u Našičku rijeku i predstavlja najistočniji u nizu srednjovjekovnih nalazišta uz tok potoka Vrela. Pronađena keramika je sive do žućkaste boje, rađena prostoručno i na lončarskom kolu, oštro raščlanjenih profila sa ukrasima izvedenim žigosanjem, a okvirno se može datirati u razdoblje od 13. do 16. st.

Lokacija: Martin
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-4788
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Male Livadke

MARKOVAC NAŠIČKI „Male Livadke“ arheološko nalazište nalazi se na trasi ceste L2 – obilaznice Našica od 1200. do 1470. km, u dužini od 270 m, a rasprostire se istočno od Markovca Našičkog na blago povišenoj izduženoj gredi. Skupljeni brojni ulomci kasnosrednjovjekovne keramike oštro profiliranih rubova, ukrašenih žigosanim vodoravnim nizovima i slikanim motivima – crvenim i smeđim crtama na svjetlo-oker podlozi ukazuju na postojanje središnjih naseobinskih objekata upravo na ovom nalazištu i viši status stanovnika ovog dijela vlastelinstva. Nalazi se okvirno mogu datirati u razdoblje od 13. do 16. stoljeća.

Lokacija: Markovac Našički
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-6264
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Orašje

MARKOVAC NAŠIČKI „ Orašje“ prapovijesno i srednjovjekovno arheološko nalazište koje se nalazi na trasi ceste L2- obilaznice Našica od 2320 do 2450 km, u dužini od 130 m.
Arheološko nalazište nalazi se na blago povišenom zemljištu na sjevernom izlazu iz Markovca Našičkog omeđen sa istočne strane cestom Našice – Osijek, a sa zapadne strane Našičkom rijekom. Na blago povišenom terenu otkriveni su u zapadnom dijelu ulomci srednjovjekovne keramike, a u istočnom bliže cesti ostaci prapovijesnog naselja. Prapovijesni dio lokaliteta okvirno se može pripisati razdoblju mlađeg željeznog doba- Latena ( od 4.st.pr.Kr. do 1.st. poslije Krista), a srednjovjekovni od 14. do 16. stoljeća.

Lokacija: Markovac Našički
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-6249
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Samostan klarisa

Arheološko nalazište Samostan Klarisa u Našicama nalazi se unutar zaštićene povijesno-urbanističke cjeline grada Našica, na omanjem brežuljku koji se u narodu zove „Klara“ ili „Fratarsko brdo“.
Povijesni izvori spominju samostan Klara već 1660. godine kada generalni vikar zagrebačke biskupije Petar obilazi sve župe u Slavoniji i tom prilikom u Našicama nailazi na ruševine zidina koji se u narodu zovu Klara. Tom prilikom zabilježio je i da se na ovom mjestu nalazio samostan opatica klarisa.

Lokacija: Našice
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-6269
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Šipovac

Šipovac je arheološko nalazište koje se nalazi na trasi L1- obilaznice Našica od 2400. do 2500. km smješteno na dominantnom brežuljku (promjera oko 200 m), zaravnjene gornje površine, koji se nadovezuje sa zapadne strane na blago uzdignute najniže obronke Krndije, a pružao je idealne uvjete za naseljavanje već u davnim razdobljima prapovijesti. Pronađeni ulomci keramike smeđe, crvenkaste i sive boje, grubog načina izrade, upućuju na neolitičko i eneolitičko razdoblje, a neke indicije upućuju i na mogućnost postojanja paleolitičkog i mezolitičkog prebivališta. Za očekivati je na ovakvom položaju višeslojnost i dugo trajanje naseljavanja kroz nekoliko razdoblja prapovijesti.

Lokacija: Našice
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-6267
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Stara Branjevina

Arheološko nalazište Stara Branjevina nalazi se na trasi ceste L2 – obilaznice Našica od 2480. do 2680. km, u dužini od 200 m, a rasprostire se na blago povišenome zemljištu, sjeverozapadno od naselja Markovca Našičkoga, na sjevernim obalnim parcelama gdje meandrira rijeka Našica. Ulomci posuda od crne do žućkaste boje, a poneki ukrašeni vodoravnim blago žlijebljenim crtama i s karakterističnim oštrim profilom oboda upućuju na postojanje manjega ruralnog kompleksa koji možemo okvirno datirati od 13. do 16. st.

Lokacija: Markovac Našički
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-6250
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Ulica R. Boškovića – uz prugu

NAŠICE „Ul. R. Boškovića – uz prugu“ srednjovjekovno arheološko nalazište koje se nalazi na blago povišenom terenu uz istočnu obalu Našičke rijeke u blizini mosta i željezničke pruge Našice – Zagreb. Rekognosciranjem terena otkriveni su površinski ostaci keramike sive do žućkaste boje s oštro profiliranim obodima, a među njima ima i oslikanih ulomaka koji upućuju na postojanje jednog od našičkih vlastelinskih središta koje je egzistiralo od 13. do 16. stoljeća.

Lokacija: Našice
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-6256
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište Ulica Ruđera Boškovića

Arheološko nalazište koje se nalazi na trasi ceste L1- obilaznice Našica od 1050 do 1350 km, u dužini od 200 m, a rasprostire se u vrtovima i oranicama sjeverozapadnog dijela ulice R. Boškovića, na blago povišenoj izduženoj gredi s pravcem JZ – SI, koja je paralelna s koritom našičke rijeke. Ulomci glinenog posuđa oštro profiliranih oboda, crne, sive i žućkaste boje, ukazuju na postojanje naselja tijekom predturskog srednjovjekovnog razdoblja, okvirno od 13. do 16. st

Lokacija: Našice
Klasifikacija: arheološka baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 16. st.

Oznaka kulturnog dobra: P-4773
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Arheološko nalazište „Crni potok“

Arheološki lokalitet „Crni potok“ se nalazi na gorskom hrptu Krndije na nadmorskoj visini od 343 metra, oko 600 m istočno od Bedemgrada te istočno od šumske ceste koja od Bedemgrada vodi prema kamenolomu u Gradcu. Lokalitet predstavlja tipično srednjovjekovno visinsko gradište. Vidljivi su ostaci fortifikacijskih struktura koje se sastoje od tri kružna koncentrična jarka. Na unutrašnjoj strani unutarnjeg jarka djelomice su vidljivi ostaci u redovima uslojenog kamena koji upućuju na postojanje zidanih struktura.

Unutar najmanjeg jarka u tlu je izražena kvadratna struktura sa stranicama duljine 10,5 m. Među prikupljenim nalazima je veći broj tipičnih kasnosrednjovjekovnih ulomaka (rubovi posuda, te oker gotička slikana keramika), kao i nešto atipičnih prapovijesnih keramičkih ulomaka te jedan kameni nožić. Ostaci očuvanih fortifikacijskih struktura, ulomci prapovijesne i srednjovjekovne keramike te topografski smještaj govore u prilog postojanju značajnog arheološkog potencijala tog nalazišta.

Lokacija: Gradac Našički
Klasifikacija: arheološka baština

Oznaka kulturnog dobra: P-5471
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: preventivno zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Biblioteka franjevačkog samostana

Knjižnica franjevačkog samostana sv. Antuna u Našicama datira se oko 1784. godine. U knjižnici se nalaze knjige iz svih razdoblja od vremena inkunabula pa sve do današnjih dana. Sadržaj knjiga je sakralni, profani i znanstveni.

Lokacija: Našice
Klasifikacija: knjižnična građa

Oznaka kulturnog dobra: ROS-115
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Crkva Sv. Antuna Padovanskog sa samostanom

  Crkva svetog Antuna Padovanskog NašiceNašički franjevački kompleks sastoji se od gotičke barokizirane crkve i baroknog četverokrilnog samostana s unutarnjim dvorištem. Crkva sv. Antuna Padovanskog jednobrodna je građevina s poligonalnim svetištem s potpornjacima i bočnim kapelama prigrađenim sjevernoj strani broda. Zvonik s baroknom lukovicom nalazi se s južne strane svetišta. Samostanski kompleks s crkvom nastao je krajem 13. ili početkom 14. st. U baroknoj obnovi crkva je produžena, pridodane su joj kapele te su joj preoblikovana pročelja i unutrašnjost, a samostanu se prigrađuje zapadni trakt. Samostanski sklop i crkva građeni su opekom te djelomično kamenim klesancima. Krovna konstrukcija prekrivena je biber crijepom.

Lokacija: Našice, Kralja Tomislava 1
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 13. st. do 14. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1250
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Dvorac Pejačević – Mali

Mali dvorac Pejačević NašiceMali dvorac obitelji Pejačević, izgrađen 1907.g., tlocrtne dispozicije u obliku slova H, neoklasicistička je građevina koncipirana kao dio integralne pejzažno ambijentalne cjeline koja se sastojala od velikog dvorca, oranžerije, uređenog vrta, perivoja i drugih dijelova kultiviranoga krajolika. Južno ulazno i sjeverno glavno pročelje rastvoreno je s petnaest prozorskih osi. Osim istaknutih pravokutnih prozorskih otvora, dodatno vertikalno raščlanjenje pročelja, postignuto je pilastrima. Klasicistička strogost i trodimenzionalna plastičnost, izražena je širokim stubištem i balustradom na koju se nadovezivao geometrijski oblikovan vrt na nekoliko blagih terasa.

Lokacija: Našice
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1907. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1657
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Dvorac Pejačević – Veliki, Pejačevićev trg 5

Veliki dvorac Pejačević NašicePrilično skroman klasicistički dvorac, izgrađen između 1811. i 1812. g., pretvoren je 1865. g. u reprezentativan neobarokni dvorac s bogatim arhitektonskim uresima. Uslijed nagiba terena dvorac je jednokatan prema glavnom južnom pročelju i naselju a dvokatan prema perivoju, tlocrtne dispozicije u obliku pravokutnika. Unutrašnjost je razdijeljena središnjim hodnikom na dva dijela u kojima se nižu sobe i saloni koji su bili opremljeni stilskim namještajem, stropnim štukaturama, drvenim zidnim oblogama i dekorativnom stolarijom. Glavni akcent središnjem dijelu građevine je eliptično stubište s kasnobaroknom kamenom ogradom.

Lokacija: Našice, Pejačevićev trg 5
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 1811. god. do 1812. god.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1656
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inventar crkve sv. Martina

Inventar, s kraja 18. st.u kasnobaroknom stilu, sastoji se od: glavnog oltara (oltar-drveni, polikromirani, mramoriziran s prenaglašenom rustikom, pala-okvir jednostavne profilacije kao i klasicistički tretman slikanja s izvjesnim prizvukom romantičnog upućuje na kasnije uklapanje pale u barokni okvir retabla) i raspela (drveno, s kraja 18. i početka 19.st). Obimom skroman, ali s naglašenom rustičnom notom u prijelaznom periodu s kraja 18. st. i početka 19.st.

Lokacija: Martin
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti
Vrijeme nastanka: 18. st.

Oznaka kulturnog dobra: ROS-44
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Inventar franjevačke crkve sv. Antuna Padovanskog

Zaštićeni inventar crkve sv. Antuna Padovanskog u Našicama iz 18. stoljeća, baroknih i rokoko stilskih karakteristika, obuhvaća obuhvaća 22 predmeta i skupine predmeta.

Lokacija: Našice
Klasifikacija: sakralni/religijski predmeti

Oznaka kulturnog dobra: Z-4743
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kapela Pejačević

Grobljanska kapela, izgrađena 1880. g. prema nacrtima arhitekta H. Bollea, jednobrodna je građevina s poligonalno zaključenim svetištem i zvonikom ukomponiranim u glavno pročelje. Korpus zvonika ima reljefno naglašene bridove sa plitkim lezenima i zaključen je osmerostranom vitkom piramidom. Oktogonalna etaža zvonika i bočna pročelja, rastvorena su neogotičkim prozorima sa šiljasto-lučnim završecima.Vertikalno raščljanjene fasade dodatno je ostvareno dvodijelnim stepenastim kontraforima. Unutrašnjost kapele sa križno-rebrastim svodom, kojeg su elementi ukrašeni vegetabilnim i antropomorfnim ukrasima, popločena je dekorativnim keramičkim pločicama. Kripta, svođena križnim svodom, zidovima razvedenim nišama, proteže se ispod glavne lađe uključujući i prostor ispod terase gornje etaže.

Lokacija: Našice, Ulica V. Nazora – Matanovci
Klasifikacija: sakralno-profana graditeljska baština

Autor: Herman Bolle

Oznaka kulturnog dobra: Z-1251
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kapela sv. Martina

Kapela sv. Martina jednobrodna je građevina s tornjiićem iznad zapadnog pročelja i užim i nižim polukružnim svetištem. Izgrađena je u 13. st. izvan naselja na uzvišenju nedaleko glavne ceste. Glavno joj je pročelje rastvoreno portalom čiji segmentno lučni nadvratnik uokviruje štapićasta profilacija. Bočna pročelja rastvorena su uskim lučno zaključenim prozorskim otvorima. Lađa crkve prekrivena je tabulatom, a svetište polukalotom. Crkva je građena kamenom te prekrivena dvoslivnim krovom s biber crijepom

Lokacija: Martin
Klasifikacija: sakralna graditeljska baština

Oznaka kulturnog dobra: Z-1654
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Kulturno-povijesna cjelina grada Našica

Našice se prvi puta spominju 1229. g. u povelji kralja Andrije II., 1407. g. spomenute su kao ” Oppidum Nechce”, 1408. g. kao “civitas Nechce” što znači da se naselje razvilo u važno obrtničko i trgovačko mjesto. Nukleus srednjovjekovnog naselja razvio se oko današnjeg franjevačkog samostana koncem 13. stoljeća. Nakon oslobađanja od Turaka, našičko područje bilo je pod upravom austrijskog cara tj. Dvorske komore. Do 1734. g. Našice mijenjaju vlasnike, odredom strance, kada vlasnikom postaje obitelj Pejačević. Plemićka obitelj Pejačević ostat će vlasnici našičkog posjeda do 1945. g. Tijekom 18. st., teritorijalno, osnivanjem Virovitičke županije, Našice postaju administrativno središte okolnog kraja pri čemu veliki doprinos u vjerskom i društvenom životu Našica doprinosi plemićka obitelj Pejačević.

Lokacija: Našice
Klasifikacija: kulturno-povijesna cjelina

Oznaka kulturnog dobra: Z-1733
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – kulturno – povijesna cjelina
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Orgulje u crkvi sv. Antuna Padovanskog

Prema samostanskoj kronici orgulje su 1776. nabavljene u Budimu kod „majstora Josipa“ (vjerojatno Jozsef Janicseka, rođenog u Pragu). Našičke orgulje velik su instrument sa 15 registara, dva manuala i pedalom, mehaničkog sustava. Premda su tijekom vremena doživjele više pregradnji većim su dijelom izvorne. Imaju veliku organološku, povijesnu i umjetničku vrijednost. Kolosalno kućište orgulja, koje je djelo domaćih franjevačkih majstora stolara vrhunac su drvorezbarstva 18. st. u Hrvatskoj uopće, a majstorska su ostvarenja i zavjese u bogatim spletovima rokaja nad sviralama i na bočnim krilima prospekta.

Lokacija: Našice
Klasifikacija: glazbeni instrument

Autor: Jozef Janicsek – graditelj

Oznaka kulturnog dobra: Z-1390
Vrsta: pokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Srednjovjekovni grad Bedemgrad

Srednjovjekovna utvrda Bedemgrad izgrađena u 14. st. kada je našički posjed baštinila plemićka obitelj Aba. Od srednjovjekovne utvrde, djelomično je sačuvana ulazna kula kvadratičnog tlocrta s bočnim kontraforima i u visini od šest katova i na nekim mjestima ostaci perimetralnog ziđa. Kula je bila smještena unutar kružnog lokaliteta promjera cca 60 m omeđena ziđem i opkopom. Zidana je lomljenim kamenom, na nekim mjestima i opekom. Sjeveroistočno pročelje, bočni bridovi, prozorski otvori te uske strijelnice obloženi su klesancima.

Lokacija: Gradac Našički
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 14. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-1696
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Vila Groger, Trg Izidora Kršnjavog

Jednokatna stambena građevina obitelji Gröger nalazi se na trgu Isidora Kršnjavog u Našicama. Obiteljsku kuću, početkom tridesetih godina 20. st. zajednički podižu Franz i Otto Gröger, upravitelji šumskog dijela veleposjeda obitelji Pejačević. Izvorno građena kao samostojeća stambena vila okružena zelenilom, jednokatna kuća s visokim i strmim krovištem, orijentirana je u smjeru sjever-jug. Glavno južno pročelje, naglašeno je u prizemnoj zoni s dva polukružna erkera, unutar koji su smještena tri prozorska otvora. Kuća je građena opekom i kamenom u zoni sokla. Vila Gröger jedinstvena je svojim arhitektonskim oblikovanjem i primjenom detalja karakterističnim za alpsko podneblje.

Lokacija: Našice, Trg Izidora Kršnjavog
Klasifikacija: profana graditeljska baština
Vrijeme nastanka: 20. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-3786
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zavičajni muzej Našice – Arheološka zbirka

Arheološka zbirka Zavičajnog muzeja Našice prezentira kulturno – povijesni razvoj našičkog kraja od prapovijesti do srednjega vijeka. Arheološki materijal potječe sa iskapanja neolitskog lokaliteta Gaj i Podgorač i s rekognosciranja arheoloških nalazišta oko Podgorača i drugih nalazišta našićkog kraja.

Lokacija: Našice
Klasifikacija: arheološka građa

Oznaka kulturnog dobra: ROS-123
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zavičajni muzej Našice – muzejska građa

Zavičajni Muzej Našice, osnovan 1974. godine, muzej je kompleksnog tipa, čiju posebnost čine mali komorni, ambijentalni postavi koji mu daju osobitu draž i životnost, a predstavljaju tematske cjeline.
U sklopu Muzeja nalaze se slijedeće zaštićene zbirke: Zbirka Hinka Juhna, Zbirka narodnih nošnji, Galerijska zbirka, Zbirka razglednica i čestitki i Zbirka osmrtnica.Rješenjima o registraciji iz 1984. godine zaštićene su Arheološka zbirka (ROS-123/84) i Zbirka NOB-a (ROS-125/84).

Lokacija: Našice
Klasifikacija: muzejska građa

Oznaka kulturnog dobra: Z-3802
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zavičajni muzej Našice- Zbirka NOB

Zbirka NOB-e, zaštićena 1984. godine, obrađuje radnički pokret i NOB-u te razvoj KPJ na našičkom području prije i za vrijeme II.svjetskog rata.

Lokacija: Našice
Klasifikacija: muzejska građa

Oznaka kulturnog dobra: ROS-125
Vrsta: pokretno kulturno dobro – muzejska grada
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zbirka etnografskih predmeta

Etnografska zbirka smještena je kući koja je izgrađena 1930. godine. Tradicijski predmeti iz Zbirke datiraju od početka do šezdesetih godina 20. stoljeća. Osnovu zbirke čine alati i pomagala za izradu tkanina u seoskom domaćinstvu. U zbirci su: stupa, snovača, lotrica, mali vitlići, velika vita, rašci, fitiljača, kolovrat, čekrk za namatanje pređe, trlica za lan, greben, perajka, čunci, vretena, dva tkalačka stana i drugo.U zbirci su prisutne i tkane izrađevine: ponjave, stolnjaci, otarci, salvete i ženske marame. Ostali predmeti čine inventar slavonske kuće i pomagala za pripremu hrane.

Lokacija: Vukojevci
Klasifikacija: etnografska građa

Oznaka kulturnog dobra: Z-3304
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Zbirka inkunabula iz knjižnice franjevačkoga samostana sv. Antuna Padovanskog

Knjižnica Franjevačkoga samostana sv. Antuna u Našicama posjeduje Zbirku inkunabula koja se sastoji od 10 inkunabula (naslova) sadržanih u 13 fizičkih jedinica. Inkunabule su nastale u razdoblju od 1470. do 1499. godine. Premda brojem mala, Zbirka inkunabula vrijedan je dio knjižnoga blaga Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda.

Lokacija: Našice
Klasifikacija: knjižnična građa

Oznaka kulturnog dobra: Z-6389
Vrsta: pokretno kulturno dobro – zbirka
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh

Židovsko groblje, Ulica Mavre Špicera

Židovsko groblje u Našicama nastalo je izvan tadašnjega urbaniziranog dijela naselja, na oranici u sjeveroistočnome dijelu Našica. Danas je to naselje dio Našica i nalazi se u ulici Mavre Špicera. Iako su Židovi u Našicama prisutni od kraja 18. stoljeća, najstariji sačuvani nadgrobni natpisi svjedoče da se pokojnici na Židovskome groblju počinju sahranjivati tijekom prve polovine 19. stoljeća. Najstariji nadgrobni spomenik podignut je Koschmannu Ferberu 1835. g. Posljednji pokop koji se može dokumentirati postojanjem nadgrobnoga spomenika, zbio se 1940. g. (Izidor Mermelstein). Prema kazivanju, na groblju je 1942. g. pokopana Sida Pollak, no njezin je grob za sada nepoznat. Na našičkome su groblju sahranjivani pokojnici i iz okolnih mjesta jer su židovska groblja u bližoj okolici postojala još samo u Podgoraču i Orahovici.

Lokacija: Našice, Ulica Mavre Špicera
Klasifikacija: ostalo
Vrijeme nastanka: 19. st.

Oznaka kulturnog dobra: Z-5939
Vrsta: nepokretno kulturno dobro – pojedinačno
Pravni status: zaštićeno kulturno dobro

Povratak na vrh
Nadležni konzervatorski odjel: Konzervatorski odjel u Osijeku
Kontakt adresa KO: Kuhačeva 27, 31000 Osijek

Telefon: 031/ 207-400

Koje popuste možete ostvariti prilikom vožnje autobusom? Što ako ne iskoristite povratnu kartu? Provjerite u članku Popusti na putovanje autobusom

Ne vidite cijenu autobusne karte?

Korisni savjeti za putovanje autobusom

Izreke, misli, aforizmi i puno Murphyjevih zakona o putovanju

Vicevi o putovanju

Izazov: možete li točno odgovoriti na ovih 12 pitanja o Hrvatskoj? Kviz Hrvatska